unnamed_28.jpgS prvim danom proljeća, 21. ožujka u 19 sati, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Malom salonu otvara izložbu Domaće ljekarije posvećenu ljekovitom bilju. Domaće ljekarije bilje predstavljaju kao predmet običaja i vjerovanja, kao estetsko nadahnuće i model spoznaje. Izložba ostaje otvorena do 21. travnja.

Kombinirajući umjetničke radove iz MMSU-ovog fundusa, radove pozvanih autora te kulturno-povijesni i etnografski materijal, kustosica izložbe Ksenija Orelj omogućuje susrest s mitskim biljkama poput mandragore, s biljnim vjenčićima koji štite od bolesti ili zla, ili s biljnim artefaktima koji se gotovo nadmeću s prirodnim tvorbama. Izloženi radovi pritom bilinski svijet ne oponašaju već stvaraju nove vizualne i imaginacijske sklopove.

Krećući se između područja magije i pučke medicine, alternativnih i neslužbenih načina korištenja biljaka te njihovog eksperimentalnog tretmana u suvremenoj umjetnosti, izložba polazi od toga da su ljudi oduvijek nastojali proniknuti u nedostupno i spoznati stvarnost s "ove" i "one" strane razumskog, služeći se i maštarijama, praznovjerjem, prividima. Moderno doba znanstvenih otkrića dobrim je dijelom odagnalo neobjašnjivo, no krhkost i promjenjivost organske tvari i dalje izaziva svojom zagonetnošću.

Navodeći imaginaciju gledatelja onkraj konvencionalnih shema, izložba za svoje glavno određenje uzima upravo razmeđe između istinitog i fiktivnog, ono zagonetno. Tako je i postav oblikovan na način da više skriva nego što otkriva, potičući posjetitelja da izloške pretražuje sam. Za Domaće ljekarije trebat će stoga "pokopati" po pretincima, policama ili ladicama nalik kabinetima čuda, po ormarićima koji "pospremaju" rasuta uvjerenja i zaboravljene prakse koje su se stoljećima oblikovale u dosluhu s prirodnim ritmovima.

Za otkrivanje Domaćih ljekarija potrebni su strpljivost i umjerenost, osluškivanje prirodnih ciklusa i spoznaja da se prirodne blagodati ne osvajaju na juriš, što su redom prisjećanja na vodilje "starinskog načina života".

Priroda koju pritom upoznajemo istovremeno je i tankoćutna i sirova, budući da su opasnosti i zlokobne sile s jedne, ali i zaštita s druge strane neodvojive karakteristike ljekovite i magijske flore.

Iako bi se, sudeći po pregršt današnjih sintetskih pripravaka i farmaceutskih proizvoda, moglo učiniti da mistični učinak bilja više nije u modi, ovom ćemo se izložbom uvjeriti da moć ljudske mistifikacije nije sasvim prekinuta. Reklo bi se, tek je promijenila ruho.