Foto: Zelena akcijaFoto: Zelena akcijaNovi izvještaj Pljačka 2.0: skriveni interesi u LNG projektu kojeg su pripremile europska koalicija udruga Counter Balance i udruga Re:Common te podržali Zelena akcija i mreža Friends of the Earth Europe, otkriva pozadinske interese iza krčkog LNG projekta odnosno kako su privatni interesi značajno utjecali na procese donošenja odluka o tom projektu.

Kako navode iz Zelene akcije, projekt je već podvrgnut mnogim kritikama vezanim uz njegove ekološke, klimatske i ekonomske aspekte. Ovaj izvještaj pak ukazuje na veze između LNG projekta te šire mreže navodnih korumpiranih odnosa i osoba kojima se trenutno sudi za korupciju u Hrvatskoj.

Kod ovog projekta, čak su i ugovori o samom zemljištu navodno dio koruptivnih poslova koji potječu još iz Sanaderova doba. U izvještaju se Izvještaj otkriva kako je proces donošenja odluka utjecao na privatizaciju strateškog energetskog sektora u Hrvatskoj, a još uvijek utječe na projekt krčkog LNG terminalaističe da je petrokemijski kompleks Dioki u Omišlju - zemljište na kojem bi trebao biti izgrađen LNG terminal - u središtu korupcijskog skandala bivšeg premijera Ive Sanadera kao i privatizacije INA-e. Doista, prema optužbi, polovica Sanaderova mita navodno je prešla preko bankovnog računa švicarsko-hrvatskog poduzetnika Roberta Ježića, koji je tijekom INA-inog procesa privatizacije postao glavni dioničar petrokemijskog kompleksa Dioki, jedne od najvažnijih strateških imovina tvrtke. Istim procesom privatizacije mađarska energetska tvrtka MOL postala je većinski dioničar INA-e. Ovaj je sporazum pod istragom USKOK-a, a gotovo deset godina kasnije, suđenje za korupciju je ponovno otvoreno. Upravo su oni glavni akteri u pozadinskoj priči oko LNG terminala.

Izvještaj otkriva kako je proces donošenja odluka utjecao na privatizaciju strateškog energetskog sektora u Hrvatskoj, a još uvijek utječe na projekt krčkog LNG terminala. Zapravo, poslovni plan za projekt - koji se sada pokazuje kao neekonomičan - pokazuje da je Mađarska od samog početka glavni korisnik. Hrvatskoj je predviđena uloga tranzitne zemlje za LNG plin koji bi se prodavao Udruge pozivaju Europsku investicijsku banku (EIB) da obustavi svaku odluku o zajmu za ovaj projekt u iznosu od 339 milijuna euraSrednjoj i Istočnoj Europi, a tek neznatno uloga krajnjeg korisnika uvezenog plina. Drugim riječima, Hrvatska bi mogla snositi troškove, ali ne i koristi projekta.

Mađarski interes je značajan i kod plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica, koji prema Europskoj komisiji "predstavlja glavni evakuacijski put za LNG terminal u brojne zemlje Srednjo-istočne i Jugoistočne Europe". Mađarska danas snažno utječe na strateške energetske odluke u Hrvatskoj, zajedno s gospodarstvenicima i političkim liderima koji navodno pripadaju istoj političkoj strukturi koja je bila na vlasti prije deset godina.

Zaključno, ovaj izvještaj propituje je li LNG terminal na Krku uopće strateški važan za hrvatsku energetsku sigurnost. Stoga je nedopustivo da ga Valda planira sufinancirati s čak 100 milijuna eura iz državnog proračuna RH, tj. novcem poreznih obveznika. Također se poziva europske institucije da provedu neovisnu procjenu projekta kako bi se osiguralo da se europsko javno financiranje ne zlorabi. Konačno, udruge pozivaju Europsku investicijsku banku (EIB) da obustavi svaku odluku o zajmu za ovaj projekt u iznosu od 339 milijuna eura - trenutno u statusu procjene.

<
Vezane vijesti