Foto: Parkticipacija<br>Foto: Parkticipacija
Inicijativa ZaKaj? Za Kajzericu! pokrenuta je 2010. godine kao građanska inicijativa za izgradnju osnovne škole i vrtića u tome (novo)zagrebačkom kvartu. Udruga zagovara i izgradnju doma zdravlja, a u suradnji s partnerima, upravo je pokrenuta inicijativa za javni park koji sada u kvartu ne postoji. O aktivnostima udruge ZaKaj? Za Kajzericu! govore članovi Ognjen Golubić i Ana Gugić.

Inicijativa ZaKaj? Za Kajzericu! pokrenuta je 2010. godine kao građanska inicijativa za izgradnju osnovne škole i vrtića u tome (novo)zagrebačkom kvartu. Zahvaljujući zagovaranju i aktivnostima udruge, Kajzerica je 2014. godine, po prvi put u povijesti, konačno dobila školu i vrtić. Između ostaloga, udruga još zagovara i izgradnju doma zdravlja, a u suradnji s partnerima, upravo je ponovo pokrenuta inicijativa za javni park koji sada u kvartu ne postoji. O aktivnostima udruge ZaKaj? Za Kajzericu! govore članovi Ognjen Golubić i Ana Gugić.

Ognjen Golubić i Ana Gugić<br>
Ognjen Golubić i Ana Gugić

Možete li reći nešto o počecima rada inicijative Za Kajzericu, kasnije i udruge?

Ana Gugić: Počelo je internet peticijom za izgradnju škole i vrtića koju je pokrenuo Ognjen. To nas je nekako okupilo jer smo svi shvatili da postoji još ljudi u kvartu koji žele nešto konkretno poduzeti kako bi se stvari pokrenule i to prvenstveno na izgradnji škole i vrtića koji su se godinama obećavali, bez ikakvih rezultata.

Poslali smo hrpe dopisa svima koji su nam pali na pamet, organizirali prosvjede na dječjem igralištu i peticijom skupili oko 1 500 potpisa podrške za gradnju škole i vrtića. Srećom, medijski smo bili solidno popraćeni pa je inicijativa došla i do čelnih ljudi u Gradu i tada su se stvari pomalo Ako pogledate urbanistički, gotovo svaki uređeni kvart ima nekakav središnji dio, da ne spominjem zelenu površinu. Na Kajzerici tako nešto ne postoji. Ne postoji mjesto okupljanja i društvene interakcijepočele ozbiljnije pokretati.

Sad kad su škola i vrtić izgrađeni i otvoreni, kako gledate na vašu inicijativu i kako ocjenjujete arhitekturu objekata?

Ognjen Golubić: Zadovoljni smo što se pokazalo da upornost grupe ljudi stvarno može dati velike rezultate. Naravno da je sve ostvareno uz podršku velikog broja stanovnika kvarta koji su nas svesrdno podržavali u svakoj našoj ideji i akciji. To nam daje poticaj za daljnje zalaganje da se Kajzerica poboljša i da se stvari u kvartu promjene na bolje.

Naravno da kad nakon puno godina dobijete jedan takav objekt kao što su škola i vrtić, da su vam ti objekti najljepši i najbolji. Škola je prošle godina dobila i nagradu Viktor Kovačić Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2014. godini.

Nekih zamjerki ima, npr. iako su škola i vrtić otvoreni, okoliš još nije dovršen, nije uređen park od vrtića, nije dovršeno školsko igralište do kraja itd. Ravnatelji su nadležnima prijavili nedostatke pa se nadamo da će se tu nešto uskoro i riješiti. I mi s vremena na vrijeme podsjetimo nadležne na ova nedovršena pitanja.

U suradnji s partnerima (1POSTOZAGRAD, Parkticipacija, Ars Publicae i Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata), jedni ste od pokretača aktualne inicijative Park za Kajzericu. Inicijativu za park i trg na Kajzerici vaša je udruga već ranije pokrenula i samostalno. Zašto Kajzerici treba javni park? Gdje i kakav park želite?

Ognjen Golubić: Već prije smo pokrenuli peticiju za uređenje javnog parka i trga na Kajzerici, te je peticija građana poslana nadležnima u Gradu 2013. godine. Mišljenja smo da je tako nešto nužno u kvartu. Ako pogledate urbanistički, gotovo svaki uređeni kvart ima nekakav središnji dio, da ne spominjem zelenu površinu. Na Kajzerici tako nešto ne postoji. Ne postoji mjesto okupljanja i društvene interakcije, a što bi se postiglo jednim takvim prostorom. Također, kvartu je nužna veća zelena površina, jer zelenila na Kajzerici definitivno fali.

Lokacija parka na Kajzerici<br>
Lokacija parka na Kajzerici

Livada uz Bencekovićevu ulicu, za koju je akcija pokrenuta, jedina je preostala zelena površina u kvartu na kojoj bi se park mogao ostvariti i baš zato smo odlučni u namjeri da je se sačuva i aktivira kao javni park. Sad je prostor potpuno neuređen. Tražimo da gradska uprava pokrene postupak otkupa ili zamjene zemljišta za potrebe javnog parka, te prenamjene sadašnje livade iz društvene u zelenu namjenu (Z1 / javni park). Javni park trebao bi zauzimati čitavu površinu sadašnje livade i tamo se ne bi trebalo ništa graditi.

U tom parku želimo i razne sadržaje primjerene javnim parkovima.  

Tražimo da gradska uprava pokrene postupak otkupa ili zamjene zemljišta za potrebe javnog parka, te prenamjene sadašnje livade iz društvene u zelenu namjenuVažan argument za formiranje javnog parka na predloženoj lokaciji je i to da se ta livada nalazi u sredini najgušće naseljenog dijela Kajzerice pa je po tome ta lokacija idealna za park.

Park za Kajzericu zagovara se na jedinoj preostaloj zelenoj površini u kvartu, koja je sad društvene namjene te dijelom u gradskom, dijelom u republičkom, a dijelom u privatnom vlasništvu. Što se predlaže?

Ana Gugić: Tražimo da se prostor prenamijeni GUP-om iz sadašnje društvene namjene u javni park (Z1), da se pokrene otkup i/ li zamjena zemljišta s trenutnim vlasnicima za što je u jednom trenutku od strane Grada i postojala inicijativa kad je na tom prostoru bila u planu gradnja škole koja je kasnije izgrađena na drugoj lokaciji. Potom tražimo da se prostor uredi na za to primjeren način i to kao javni park za što bi trebalo raspisati javni kraojbrazni natječaj. Mjesta za izgradnju bilo kakvih drugih sadržaja ima drugdje, odnosno izričito smo protiv bilo kakve izgradnje na lokaciji livade koja treba postati javni park koji kvartu nedostaje. Dužnost je nadležnih gradskih službi osigurati uređeni park u kvartu koji ga sada nema, a javni je park javni interes.  

Jedna od inicijativa koju zagovarate je i probijanje prolaza kroz zemljani nasip željezničke pruge na mjestu spoja ulica Žarka Dolinara (bivša ulica Kajzerice) i Puževe ulice...

Ana Gugić: Kajzerica je kao naselje željezničkom prugom podijeljena na dva dijela. Izgradnjom škole i vrtića pokazala se velika potreba za boljom povezanosti ta dva odvojena dijela. Djeca koja stanuju sa zapadne strane pruge trebaju proći duži put do nove škole na Kajzerici, nego do npr. škole Horvati na Knežiji. To je apsurd. Izgradnjom prolaza ispod pruge postigla bi se bolja povezanost ta dva odvojena dijela i naravno, Kajzerica je puna uskih uličica, a na većem dijelu ne postoji niti nogostup, ili je on vrlo uzak, pa je kretanje pješaka nesigurno olakšala svakodnevna komunikacija.

Prometna situacija u kvartu općenito nije idealna. Kajzerica je puna uskih uličica, a na većem dijelu ne postoji niti nogostup ili je on vrlo uzak, pa je kretanje pješaka nesigurno. Poduzete su neke mjere da se situacija malo poboljša ali tu ima još puno posla.

Također je trenutno zbog izgradnje SEECEL-a prekinuta jedina pješačka staza do Avenije Dubrovnik, ali Grad je napravio studiju prometnih i manjih zelenih površina oko budućih objekata na prostoru između naselja i Avenije koja će se, nadamo se, i realizirati što prije.

Udruga zagovara i izgradnju doma zdravlja, što nedvojbeno jest javni interes. Možete li reći nešto o tome? Za koju lokaciju se predlaže dom zdravlja?

Ognjen Golubić: Nekoliko puta smo na sastancima s Gradom zagovarali potrebu izgradnje doma zdravlja budući da na prostoru Gradske četvrti Novi Zagreb - Zapad postoji samo jedan dom zdravlja. Kajzerica ima neadekvatan prostor za liječnika opće prakse. Pedijatar ili nekakav laboratorij naravno ne postoje. Kao zadnju lokaciju doma zdravlja predložili smo prostor istočno od školske zgrade, sjeverno od vatrogasne postaje, koji je prema trenutnom GUP-u društvene namjene i prema studiji koju smo dobili još uvijek nema namjenu.

Kakva je dosadašnja suradnja s gradskom upravom? Što je pozitivno, a što negativno?

Ana Gugić: Dosadašnja suradnja se pokazala dobrom, bili smo upoznati s većinom stvari vezano za izgradnju škole i vrtića. Naravno da bismo Ana Gugić: S obzirom da sam sam na Kajzericu došla iz užeg centra grada, gdje postoji sva potrebna infrastruktura, moram priznati da mi je to bio određeni kulturološki šokhtjeli da se neke stvari mogu odvijati brže.

Kajzerica, osobito njen južni dio, trenutno prolazi veliku transformaciju, od izgradnje novih ulica (pa tako i Ulice Mate Parlova) do novih objekata koji će potpuno preobraziti taj dio grada. Što se sve planira izgraditi? Kako na to gledate?

Ana Gugić: Uz SEECEL koji se trenutno gradi, na južnom dijelu naselja trebao bi se izgraditi još i Obrtnički dom, te kompleks URIHO na sadašnjoj zelenoj površini uz željezničku prugu. Prema studiji koju sam već spomenula, u tome "poslovnom" dijelu Kajzerice bi se oformio i nekakav manji park i trgić kao prateći sadržaji tih novih objekata.

Naravno da smo zadovoljni novom izgradnjom, pogotovo ako je ona planska. Svaki od navedenih objekata trebao bi imati i javne sadržaje koji Kajzerici definitivno fale. Nadamo se da će njihovom izgradnjom kvart dobiti na kvaliteti stanovanja i života.

Kajzerica se nadovezuje na zagrebačko Tromostovlje. Kako gledate na ideju uređenja sadašnjeg okretišta tramvaja sa sjeverne strane Save kao mogućeg Savskog trga te nužnu obnovu Savskog (pješačkog) mosta, po mogućnosti s nekakvom sadržajnom nadogadnjom kao bitno atraktivnijeg javnog prostora?

Ognjen Golubić: Inicijativa je to koju potpuno podržavamo. Pješački most je vrlo frekventna prometnica i od velike važnosti za stanovnike Kajzerice. Sam most, otkad je izgrađen nije obnavljan, u vrlo je lošem stanju i definitivno treba sanaciju. Postojala je ideja da se na mostu napravi galerija i dio za sjedenje i odmor, te da se sam okoliš mosta uredi u smislu dodatnih sadržaja, poput ljetne pozornice, restorani itd. ali koliko smo upoznati, od te ideje se trenutno odustalo.

park_za_kajzericu.jpg

Samo okretište je trenutno prilično neiskorišten i neuređen prostor, a nalazi se na vrlo lijepoj lokaciji uz rijeku, povijesnom mjestu izlaska Zagreba na Savu, pa bi ga svakako trebalo urediti i dati mu širu namjenu od samog okretišta. Ideja Savskog trga tome ide u prilog.

Kajzerica je stari (novo)zagrebački kvart koji je zadnjih godina doživio brojne transformacije koje su s jedne strane kritizirane zbog nedostatka šireg plana, što je i jedan od razloga nepostojanja npr. javnog parka, a s druge, tu je činjenica da se radi o ugodnom kvartu na dobroj lokaciji, koji živi svoju svakodnevicu. Kako vi doživljavate Kajzericu?

Ana Gugić: S obzirom da sam sam na Kajzericu došla iz užeg centra grada, gdje postoji sva potrebna infrastruktura, moram priznati da mi je to bio određeni kulturološki šok.

Na kraju se Kajzerica pokazala kao kvart vrlo ugodan za život, miran, s idealnim položajem u gradu, naime blizu centra ali i izlaza iz grada.

Veliki nedostatak je manjak potrebne infrastrukture, ali i to se pomalo rješava. Kajzerica je kvart koji definitivno ima perspektivu. U prošlosti su se dogodili određeni urbanistički propusti koje je sad nemoguće u potpunosti ispraviti ali se mogu ublažiti i ne smatram da toliko utječu na trenutnu kvalitetu života u naselju.

Vrlo sam sretna što mogu reći da je velika prednost Kajzerice i u njenom stanovništvu, koje se pokazalo vrlo proaktivno, homogenizirano i spremno na akciju, zbog ćega se u kvartu stalno radi na poboljšanju. Zajednička inicijativa za veliki javni park na jedinoj lokaciji gdje bi se još mogao dogoditi to će sigurno još jednom i pokazati.

Ključne riječi: javni prostor, Grad Zagreb
<
Vezane vijesti