Gradska ljekarna je kao zdravstvena ustanova u sastavu Holdinga od 2006., do kada je bila u sastavu gradskoga Ureda za zdravstvo. U to vrijeme protivnici prelaska Gradske ljekarne u Holding isticali su da je zaključak Gradske skupštine protuzakonit

Uprava Zagrebačkog Holdinga raspisala je javni poziv za iskazivanje interesa o kupnji 50 posto ili više osnivačkih prava u Gradskoj ljekarni Zagreb, kojim želi utvrditi postoji li interes za kupnju te zdravstvene ustanove.

U slučaju pozitivnog odaziva, Holding će eventualno raspisati natječaj za prodaju osnivačkih prava, potvrđeno je Hini iz Holdinga, koji je odluku o javnom pozivu donio 29. studenog.

U propozicijama javnog poziva stoji da potencijalni investitori moraju najmanje pet godina kontinuirano poslovati na tržištu lijekova, imati u vlasništvu najmanje pet ljekarničkih jedinica i to u zadnje tri godine, te godišnji poslovni prihod od najmanje 200 milijuna kuna. Ne smiju biti porezni dužnici niti po bilo kojoj osnovi dugovati Gradu Zagrebu i Holdingu.

Po nepotvrđenim informacijama, Holding kao početnu cijenu ističe 100 milijuna kuna. Pokaže li se da interes postoji, na natječaju će pobijediti onaj ponuditelj koji će za ljekarne dati najvišu cijenu, kažu u Holdingu.

Kao zainteresirani kupac neslužbeno se spominje Podravka, u čijem je sastavu Belupo koji ima 11 ljekarni u zdravstvenoj ustanovi Deltis Pharm i koji razmišlja o jačem ulasku na farmaceutsko tržište.

Gradska ljekarna danas ima 37 ljekarni, galenski i analitički laboratorij i ukupno 310 stalno zaposlenih.

Odluci o raspisivanju javnoga poziva prethodila je izrada dokumenta o poslovanju te zdravstvene ustanove. U njemu se navodi da Gradska ljekarna pokriva svega 10 posto tržišta, a Holding se mora baviti komunalnom djelatnošću. Također se kaže da svega 10 posto ljekarni posluje pozitivno, a Holdingu je u interesu da se ljekarnama upravlja bolje nego dosad.

Kao argument za prodaju navodi se i usklađivanje s europskim pravilima, odnosno da ljekarne moraju plaćati tržišnu cijenu najma, što sada nije slučaj s obzirom da plaćaju nižu cijenu jer su u gradskim prostorima. To se shvaća kao svojevrsna subvencija i protivno je tržišnoj utakmici.

O novonastaloj situaciji ravnateljica Gradske ljekarne Mila Bucalić nije htjela otvoreno govoriti, ali je upozorila da im do sada nitko nije ponudio da plaćaju tržišnu cijenu najma, niti ih je kontaktirao oko moguće izmjene ugovora.

Bucalić također naglašava da je po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno da je Gradska ljekarna javna zdravstvena ustanova i da se osnivačka prava sa županije kao osnivača ne mogu prenositi na trgovačka društva.

Gradska ljekarna je kao zdravstvena ustanova u sastavu Holdinga od 2006., do kada je bila u sastavu gradskoga Ureda za zdravstvo. U to vrijeme protivnici prelaska Gradske ljekarne u Holding isticali su da je zaključak Gradske skupštine protuzakonit, jer je tada važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članku 207. odredio da županije na gradove mogu prenijeti samo osnivačka prava nad općim i specijalnim bolnicama.

Članak 40. Zakona o zdravstvenoj zaštiti određuje tko može biti osnivač zdravstvene ustanove i kaže "da polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ljekarničku ustanovu mogu osnivati županije i druge pravne i fizičke osobe".

Tim se člankom ne utvrđuju mogućnosti i uvjeti prijenosa osnivačkih prava, pa prema tome ne može Gradska skupština temeljiti svoj zaključak na toj odredbi, isticali su protivnici ulaska Gradske ljekarne u sastav Holdinga.