Očekuje se da se Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi Europskoj uniji. Ukoliko joj se apsorpcijska moć za povlačenje sredstava iz EU-fondova značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prvi "neto kontributor" europskom budžetu.

Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi, po svim dosadašnjim iskustvima, morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici

Europska unija ima proračun koji se puni na način da svaka država članica godišnje uplaćuje određeni iznos. U prosjeku, taj proračun godišnje teži otprilike 140 milijardi eura. Očekuje se da se Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi EU. Važno je razumjeti europske ciljeve za proračunsko razdoblje 2014.- 2020, ali i način na koji će Hrvatska povratiti takozvanu članarinu. U pojednostavljenom opisu, promatra se ukupni iznos sredstava koji zemlja članica uplaćuje u proračun, te ukupni iznos sredstava koji je iz tog proračuna povučen natrag u zemlju članicu neovisno o alokacijama, odnosno predviđenim sredstvima.

Alokacije su predviđeni iznos iz europskog proračuna koji će, ovisno o operativnim programima, biti potencijalno utrošen u nekoj zemlji članici.

Stvarna apsorpcija je termin za sredstva koja je neka zemlja članica uspjela "povući", odnosno realizirati na terenu, a različita su od alokacija ovisno o apsorpcijskoj moći neke zemlje. Ukoliko, primjerice, Hrvatska ne uspije pripremiti dovoljan broj kvalitetnih projekata, tada će stvarno utrošena sredstva biti manja od predviđenih, odnosno alociranih sredstava.

Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi po svim dosadašnjim iskustvima (Bugarska, Rumunjska ili Slovačka), morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici. Međutim, u slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala "neto kontributor" europskom budžetu.

U slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala "neto kontributor" europskom budžetu

Neto kontribucija u tom bi slučaju značila da će Hrvatska više uplaćivati, nego prihodovati iz europskih fondova. Za razliku od ostalih kontributora, Njemačke, Francuske i Italije, Hrvatska bi bila kontributor koji nije realizirao planirana sredstva, dok su Njemačka, Francuska i Italija kontributori na temelju izračuna prosjeka bruto domaćeg proizvoda (što znači, u prijevodu, da zemlje čiji je BDP veći od europskog prosjeka plaćaju svoje članstvo više od iznosa na koji imaju pravo iz proračuna).

Ciljevi za proračunsko razdoblje 2014. - 2020. izvedeni su iz strategije EUROPE 2020. Dugoročni su i zahtijevaju dugoročno planiranje i financiranje. Sve zemlje članice koje planiraju razrade projekata moraju se fokusirati na te ciljeve. Strategija Europe 2020 traži zapošljavanje (75 posto građana između 20. i 64. godine mora biti zaposleno), istraživanje i razvoj (3 posto BDP-a EU mora se ulagati u to područje), klimatske promjene i energetiku (smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto, udio od 20 posto obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti za 20 posto), obrazovanje (smanjiti postotak napuštanja školovanja na ispod 10 posto i povećati udio visokoobrazovanih na 40 posto) te siromaštvo i socijalnu inkluziju (barem 20 milijuna ljudi manje pogođeno siromaštvom). U praksi to znači da su fondovi sredstvo za postizanje tih ciljeva, odnosno svi projekti moraju direktno doprinositi ovim ciljevima.

Raspodjela

Najveći dio europskog proračuna predstavljaju fondovi zajedničke poljoprivredne politike (41 posto), a s više od trećine sredstava zastupljeni su strukturni fondovi. Strukturni fondovi predstavljaju sredstva koja će se u budućnosti koristiti za financiranje regionalnog razvoja. Strukturni fondovi sastavljeni su od 3 komponente: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond.

Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)  podupire ulaganja u infrastrukturu, potpore malim i srednjim poduzetnicima s ciljem otvaranja radnih mjesta ili poboljšavanja uvjeta na lokalnim tržištima rada.

Kohezijski fond ima za cilj poboljšanje gospodarskih i društvenih uvjeta, te stabilizaciju gospodarstva. Iz ovog fonda se do sada uglavnom financirala izgradnja prometne infrastrukture te infrastruktura potrebna za efikasnu zaštitu okoliša. Međutim, mnoge nevladine organizacije u Europskoj uniji osporavaju da su sredstva iz ovoga fonda do danas bila utrošena na mudar način, ističući da su uglavnom bila trošena na infrastrukturu koja nije doprinosila zaštiti okoliša, već njenom daljnjem uništavanju (primjerice financiranje autocesta na uštrb željezničkog prijevoza).

Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike. Europska unija u budućem financijskom razdoblju nameće dvije vrste kontrole odnosno uvjetovanja utrošenih sredstava, te na taj način značajno smanjuje mogućnost financiranja uzaludnih i nepotrebnih projekata:

1) Kotrolu provedbe

Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun

EU je uspostavila mehanizme koji bi trebali omogućiti da   europski fondovi pridonesu ostvarenju ciljeva strategije "Europe 2020". Preduvjeti imaju dvije forme: ex-ante, što znači da se određeni uvjeti moraju provesti prije raspodjele sredstava i ex-post, što znači da će se nova sredstva odobravati isključivo imajući u vidu uspješnost provedbe projekata u odnosnu na te iste uvjete. Primjerice, ukoliko su prvotno dodijeljena sredstva služila poticanju reciklaže, dodatna sredstva neće biti odobrena ukoliko su ugovorena sredstva utrošena na projekt koji nije potaknuo recikliranje.

Logika za osnaživanje ex-ante preduvjeta je da fondovi moraju osigurati efikasnu potporu upravo projektima koji doprinose ostvarivanju ciljeva iz Strategije 2020. Iskustva iz prošlih programskih razdoblja sugeriraju kako je efikasnost investicija financiranih od strane fondova EU u nekim slučajevima bila usporavana ili zaustavljana zbog ograničavajućih čimbenika poput neusklađenih zakona, regulatornog ili institucionalnog okvira. Koncept preduvjeta nije nešto novo u zakonodavnom okviru kohezijske politike, međutim programsko razdoblje 2014. - 2020. predstavlja određenu prekretnicu u primjeni i provedbi tih preduvjeta.

2) Sudjelovanje javnosti

U naporu da se europski proračun troši na djelotvorniji i učinkovitiji način, Europska komisija nedavno je izmijenila svoj Princip partnerstva. To znači da odluke o europskom proračunu koje se donose na lokalnoj razini trebaju uključivati različite partnere: udruge, neprofitne organizacije, poduzeća i sindikate. Takav angažman približava politike Europske unije europskim građanima i jača povjerenje u institucije koje ih razvijaju i primjenjuju. Sudjelovanje javnosti također pomaže u sprečavanju prevara i zlouporabe novca. Prvi korak u navođenju javnosti na sudjelovanje je dostupnost informacija, nakon čega ljudi mogu donositi smislene odluke o ulaganjima koje žele vidjeti u svojim zajednicama.

*****

Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun. Vlada Republike Hrvatske i svi ostali sudionici u procesima kreiranja operativnih programa za strukturne fondove morat će uložiti puno više truda u osmišljavanje projekata koji će zadovoljavati europske ciljeve. Hrvatska je već trebala početi raditi na pripremi operativnih programa za budžetsko razdoblje 2014.- 2020, kako bi postavila što kvalitetniji temelj za dostizanje jednog od nacionalnih ciljeva - da članstvo u Uniji ima i financijskog smisla.


ecf_logo_c1d.gif
eu.png
eu_flag_europe_for_citizens_en.jpg

This project has also been funded with the support of the Europe for Citizens Programme of the European Union.

Ključne riječi: EU fondovi
< >
Vezane vijesti