Foto: KREDAFoto: KREDAUdruga kreditnih dužnika (KREDA) održala je jučer tribinu o implementaciji i utjecaju Direktive 2014/17/EU na prava i zaštitu potrošača u RH. Nadaju se da će se u postupku implementacije ove Direktive ozbiljnije i kvalitetnije pristupiti problematici i da će izostati dosadašnja praksa manipulacije odredbama zakona i podilaženju bankarskom sektoru na štetu potrošača.

Na tribini su sudjelovali saborski zastupnik i član Odbora za financije i državni proračun prof. Ivan Lovrinović, sudac na Trgovačkom sudu Mislav Kolakušić i dr.sc. Dominik Vuletić, s Pravne katedre Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.Po Direktivi se prijevremena otplata kredita građanima mora isplatiti, a ne da banke naplaćuju penale za prijevremenu otplatu kredita

Lovrinović je u svom izlaganju naveo činjenicu da je HNB čekao zadnji čas da pripremi izmjene u zakonu o stambenom kreditiranju, a Direktiva je objavljena prije dvije godine i da to dovoljno govori o brizi HNB-a za građane. Naveo je i da bi Direktiva trebala doprinijeti europeizaciji hrvatskog bankarstva glede informiranosti građana i sprečavanja manipulacija od strane banaka.

Lovrinović je istaknuo kako kredit za stan nije bilo kakav kredit, već mora biti pod posebnim nadzorom i regulacijom HNB-a i države, uz značajno niže kamatnjake. To mora biti sastavni dio demografske politike koja je najvažnija, a valutnu klauzulu za domaće transakcije nikada više ne bi trebali koristiti.

Kolakušić je napomenuo kako Direktiva nije direktno, odnosno konkretno zakonodavstvo, već predstavlja cilj koji države članice trebaju postići. Metode koje će države članice primijeniti da implementiraju Direktivu prepuštene su državama članicama, one mogu osnovati agencije, donijeti zakone, pravilnike.

Bitno kod Direktiva je da su sudovi u svojoj praksi morali slučajeve tumačiti u skladu s naputcima Direktive pa su one jako značajne i donose značajne novosti, pogotovo po pitanju prijevremene otplate kredita. 

Po Direktivi se prijevremena otplata kredita građanima mora isplatiti, a ne da banke naplaćuju penale za prijevremenu otplatu kredita. Što se tiče ovrha na prvu nekretninu Direktiva donosi da se ne može zaštiti ovrha na jedinoj nekretnini. Direktiva nastoji da cijene nekretnina budu javno poznate, što je slučaj u nekim zemljama, no mi u Hrvatskoj još uvijek ne znamo koliko košta nekretnina na nekom području.

Vuletić je objasnio da je Direktiva 2014/17/EU Direktiva minimalne harmonizacije, odnosno da su standardi koje propisuje minimalni standardi koje države članice moraju implementirati u svoja nacionalna zakonodavstva. Istekom implementacijskog roka ili njenom pogrešnom Metode koje će države članice primijeniti da implementiraju Direktivu prepuštene su državama članicamaimplementacijom, odredbe Direktive proizvode izravni učinak, a hrvatski sudovi bi bili dužni izravno primjenjivati sve one odredbe koje stvaraju subjektivna prava.

Predstavnici udruge KREDA su za kraj zaključili da bi ova Direktiva trebala pridonijeti boljem položaju potrošača prilikom korištenja usluga kreditnih i financijskih institucija, ali da je nužno što prije pokrenuti javnu raspravu obzirom da se bliži rok za implementaciju ove Direktive, a koji istječe 21. ožujka ove godine.

Ključne riječi: HNB, krediti
<
Vezane vijesti