Saborski odbor za europske integracije i Platforma 112 organizirali su raspravu povodom recentnog Sveobuhvatnog izvješća Europske komisije o praćenju spremnosti Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji u Poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
mimica.jpg

Premda je prvenstveno bila riječ o sadržaju rečenog izvješća, prisutni nositelji političke vlasti su nekoliko puta željeli dati do znanja da  je sjednica više nego simbolički početak transparentnijeg odnosa politike prema građanstvu i nevladinom sektoru. Radilo se, naime, o sjednici organiziranoj u suradnji s viđenijim nevladinim udrugama iz koalicije Platforma 112, koja okuplja 60 nevladinih udruga, a kojima zbog poslovične hermetičnosti sustava odlučivanja rijetko dopušten pristup konkretnim raspravama što se tiču budućnosti Republike Hrvatske.

"Sabor se mijenja i nastavit će se mijenjati, a promjene će se širiti u velikim valovima i na druge odbore jer nećemo sebično za sebe držati teme, nego će u njih osim odbora biti uključeni i vanjski eksperti", optimistično je najavio promjene toga institucionalnog kursa i predsjednik Odbora za europske integracije Daniel Mondekar.

Milorad Pupovac: "Pedeset posto osoba udaljenih s posla pripadnici su manjina"

Izuzev hrvatskih dužnosnika čija je djelatnost usko vezana s eurointegracijama, sastanku su nazočili i veleposlanici nekoliko zapadnih zemalja te delegati Europske komisije, koje je predvodio savjetnik Paolo Berizzi. Potonji je kazao kako je iz izvješća vidljivo da je Hrvatska učinila napredak, premda pred njom ima još puno posla. U tom svjetlu, na sjednici je uspostavljen konsenzus oko toga kako je tijekom sljedećih 6 do 8 mjeseci nužno napraviti veliki i iscrpan posao kako bi Hrvatska 1. srpnja 2013. pristupila Europskoj uniji. No, što je jednako bitno, cjelokupni posao ne završava na tome, jer slijedi proces koji mora rezultirati održivošću svih uspostavljenih reformi.

"Transformacija se mora nastaviti, jer bez toga je riječ o besmislenom procesu te stoga treba jačati sve institucionalne mehanizme uz interakciju parlamenta, Vlade i civilnog društva zbog važnosti naslijeđa reformi. Pravodobno ulaganje u vladavinu prava treba biti podloga, a ne krov", naglasila je Marina Škrabalo iz GONG-a, u ime Platforme 112, dodajući kako su dva ključna elementa u cjelokupnom procesu reformi: održivost i pravednost pristupanja reformama. "Svi smo mi dio političke elite, u kontekstu činjenice da na ovaj ili onaj način imamo pristup odlučivanju. No, tisuće i tisuće građana Republike Hrvatske je zakinuto i oni su izgubili povjerenje prema onima koji odlučuju. Kvaliteta života stoga se mora odraziti na one koji se svih ovih godina osjećaju udaljeno i iznevjereno od političke elite, što znači treba obratiti pažnju na najobespravljenije i najzanemarenije", rekla je Marina Škrabalo.

Eugen Jakovičić: Neprihvatljivo je što nije pokrenuta istraga protiv trojice nekadašnjih visokih dužnosnika, u vezi sa slučajevima Glavaš, Lora i Norac-Ademi

Aktualno izvješće o monitoringu, u kojemu je pred Hrvatsku stavljeno deset zadaća koje je potrebno napraviti kroz nadolazećih nekoliko mjeseci, potpredsjednik Vlade Mimica ocijenio je "objektivnim, konstruktivnim i motivirajućim". Recentne rasprave - koje su zadnjih nekoliko tjedana poprimile međunarodni značaj - o tome koliko je u svjetlu ovog Izvještaja Hrvatska zapravo (ne)spremna za Uniju, Mimica je okarakterizirao kao "nerazumijevanje" i "drugačije tumačenje" kod nekih političkih krugova u zemljama članicama. "Umjesto toga, stvari treba gledati u znatno širem kontekstu. Primjerice, takve ocjene treba dovesti u kontekst činjenice da neke zemlje članice treniraju strogoću, u kontekstu predizbornog razdoblja. Istina je da Hrvatska nije ni trebala biti u potpunosti spremna za članstvo u listopadu 2012, nego je taj Izvještaj trebao pokazati ima li dovoljno elemenata da Hrvatska bude spremna do datuma pristupanja", kazao je Mimica.

Predstavnici nevladinih udruga pozdravili su pak Izvješće Europske Komisije, nazvavši ga "korisnim dokumentom koji jasno ukazuje gdje se transformacija mora nastaviti". Najveći broj primjedbi nalazi se, sada već tradicionalno, u Poglavlju 23, Pravosuđe i temeljna prava. Ovom je poglavlju na sjednici posvećena većina vremena, što su civilne udruge iskoristile za navođenje niza konkretnih problema s kojima  se u kontekstu ovog poglavlja suočavaju hrvatski građani, ponajprije oni manjinskog statusa.

Eugen Jakovčić iz Documente ukazao je tako na problem koji već godinama okupira interes internacionalnih i tuzemnih ljudskopravaških udruženja: neprocesuiranje najviših dužnosnika za ratne zločine. Jakovčić se osvrnuo na nepravilnosti u  slučaju ratnog zločina u Gruborima te dodao kako je neprihvatljivo i što nije pokrenuta istraga protiv trojice nekadašnjih visokih dužnosnika, a u vezi sa slučajevima Glavaš, Lora i Norac-Ademi. "Mi smatramo neprihvatljivim što nije niti pokrenuta istraga protiv Vladimira Šeksa u 'slučaju Glavaš', Mate Laušića u 'slučaju Lora' te protiv i Davorina Domazeta-Loše u 'slučaju Norac-Ademi'", rekao je Eugen Jakovčić.

Konstatacija je postala zanimljiva jer je prozvani Vladimir Šeks bio nazočan na sjednici, u svojstvu predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Šeks, koji je sjedio kraj europskih diplomata, odgovorio je Jakovčiću kako je DORH već ustvrdio da nema osnova za pokretanje postupka protiv njega, dodavši još da smatra kako je riječ o  "permanentnom pritisku" Documente da DORH revidira svoju odluku i da on dođe na udar kaznenog zakonodavstva jer Documenta ne želi prihvatiti odluku DORH-a.

dzakula.jpg

Predstavnik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula, koji upravo priprema treći izvještaj o statusu srpske manjine u Hrvatskoj, ukazao je na diskriminatorsku praksu povrata imovine. "Pravni okvir koji reguliraju povratak i stambeno zbrinjavanje nije jedinstven pa različito normira uvjete povratka unutar i izvan područja od posebne državne skrbi", rekao je Džakula,  upitavši vladajuće kad će se početi rješavati to pitanje koje je bilo dio Platforme 21, proklamiranih predizbornih ciljeva sadašnje vladajuće koalicije oko SDP-a.

O diskriminaciji manjina govorio je i Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za vanjsku politiku. Pupovac je istaknuo kako je u Hrvatskoj zabilježen trend pada u zapošljavanju manjina u državnim službama. Štoviše, kazao je Pupovac, "pedeset posto osoba udaljenih s posla pripadnici su manjina", predloživši da bi pripadnike manjina trebalo barem uvrstiti  među 400 novih policajaca granične policije koji će uskoro biti angažirani u Hrvatskoj.

pupovac.jpg

Jedan od svakako najakutnijih problema u kontekstu Poglavlja 23 odnosi se na tragikomično neefikasni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (BPP), koji, unatoč tome, nije prepoznat kao jedan od većih problema u Izvješću o monitoringu. Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije poručila je da je besplatnu pravnu pomoć u Hrvatskoj još uvijek teško ostvariti unatoč tome što je bila uvjet za otvaranje i zatvaranje poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima.

To je potkrijepljeno i brojkama; od prošle godine samo je 178 slučajeva dobilo besplatnu pravnu pomoć kroz sustav, a čak 15265 izvan sustava, preko europskih fondova.

Paolo Berizzi, savjetnik u Delegaciji EU-a u Hrvatskoj rekao je kako pitanje besplatne pravne pomoći jest uočeno u izvještaju o monitoringu, ali je izrazio i uvjerenje kako će to pitanje biti riješeno do hrvatskog pristupanja Uniji. Zamjenik ministra pravosuđa dodao je pak kako se o spornom Zakonu dosta razgovaralo te kako neke novosti u njemu očekuju u srpnju sljedeće godine.

Jedan od svakako najakutnijih problema u kontekstu Poglavlja 23 odnosi se na tragikomično neefikasni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji nije prepoznat kao jedan od većih problema u Izvješću o monitoringu

Sustav odobravanja azila i supsidijarne zaštite u Hrvatskoj gotovo je jednako poražavajući, budući da je takoreći ne postoji. Od 2004. do lipnja ove godine Hrvatska je odobrila 2,48 posto azila i supsidijarnih zaštita, što nas smješta na samo dno europskog prosjeka, tik uz grčki i ciparski nacionalni sustav odobravanja zaštite izbjeglicama. Usporedbe radi, EU prosjek je 25 posto odobrenih zaštita od ukupnih zahtjeva.

"Hrvatska mora biti spremna do idućeg izvješća. Ne do srpnja, već prije toga, kako bi se ratifikacijski proces mogao okončati. Imamo 10 jasnih zadataka koje u maksimalno šest mjeseci moramo rješiti. Izvješće nije jednostavno. Zahtjev za profesionalnim kvalifikacijama je, primjerice, kompliciran, a naoko jednostavan.  Bitno je da djelujemo brzo. No, trebamo biti svjesni kako je ispunjavanje zahtjeva koji su nam zadani minimalan prag, početak od kojeg tek treba krenuti. Budite sigurni kako nas neće ratificirati ako se ne uvjere da smo ispunili sve zahtjeve. No, prije toga, ono što treba napraviti jest doista pročitati ovo Izvješće", kazao je Siniša Rodin, predstojnik Katedre za Europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagreb.


Marina Škrabalo, Platforma 112: Sabor mora preuzeti svoju funkciju

skrabalo.jpg

Sabor treba biti prostor za političke debate kojeg će građani doživjeti kao svoj prostor. Smatramo da je ova tematska sjednica Sabora bila vrlo vrijedna u tom pogledu, jer njome Odbor za europske integracije, kako je najavio njegov predsjednik Mondekar, uvodi u seriju tematskih rasprava o pitanjima funkcioniranja RH u kontekstu EU temeljenih na stvarnom dijalogu i preciznim aktualnim pitanjima aktivista, aktivistica, stručnjaka, stručnjakinja, zastupnika i zastupnica.

Platforma 112 zagovara uspostavu parlamentarnog tijela koje bi uključilo opozicijske i većinske zastupnike u jednakom broju, te predstavnike civilnog društva i akademske zajednice sa zadaćom nadzora nad dugoročnom provedbom i učincima reformi koje proizlaze iz pregovora s EU

Zato Platforma 112 zagovara uspostavu parlamentarnog tijela koje bi uključilo opozicijske i većinske zastupnike u jednakom broju, te predstavnike civilnog društva i akademske zajednice (optimalno u istom ili većem broju od zastupnika) sa zadaćom nadzora nad dugoročnom provedbom i učincima reformi koje proizlaze iz pregovora s EU, a ključne su za vladavinu prava, kvalitetu demokracije i zaštitu ljudskih prava u RH. A time i za sposobnost države i društva da se društveno i ekonomski razvijaju i uspješno djeluju u svom kontekstu koji uključuje i regiju i EU. Smatramo da se upravo u narednim mjesecima na ovaj ključni faktor održivosti reformi treba fokusirati pažnja Vlade i Sabora, ali i EU aktera, a u sklopu nastavka praćenja spremnosti RH za članstvo u EU te najavljenih promjena u strukturi saborskih radnih tijela vezanih uz EU poslove te odnos Sabora i Vlade u EU pitanjima što bi trebao regulirati novi Zakon o odnosima Vlade i Sabora u EU poslovima te nove izmjene Poslovnika Sabora.

Naravno da periodične rasprave ne mogu same po sebi utjecati na spremnost Vlade da provodi reformske zadatke u područjima koja su nama važna - no to je jedan od foruma za sumiranje zagovaračkih zahtjeva i pritisaka koje civilno društvo generira na različitim točkama sustava te kroz različite akcije - i direktne, i medijske i stručne, od Vlade do parlamenta. Temeljem ove rasprave Platforma 112 priprema specifične prijedloge za europarlamentarce, EK, pojedina ministarstva i javnost, a paralelno pokreće razgovore s građanima širom Hrvatske, za koje se nadamo da će biti i izvor podrške lokalnim inicijativama u njihovim zagovaračkim naporima.

Ključne riječi: pristup EU, platforma 112
<
Vezane vijesti