H-Alter
Foto: Dijana Pribačić JurićFoto: Dijana Pribačić JurićJan Klasinc, predsjednik udruge Alumni europskih studija (ALES) koja je na natječaju Ministarstva vanjskih i europskih poslova ostvarila potporu od 48 tisuća kuna, ali joj ni lipa nikad nije uplaćena: "Pretpostavljam da je netko naknadno zaključio kako mu se naš projekt ne sviđa. Nitko mi ni na koji način nije dao do znanja da sam nečim povrijedio odredbe natječaja. Neformalnim putem saznao sam kako su se nadali da ću odustati od nastojanja da vidim o čemu se radi, ili da će se ALES jednostavno 'utrnuti' zbog pomanjkanja novca za rad."

Jan Klasinc predsjednik je udruge Alumni europskih studija (ALES). Neposredan povod za ovaj intervju nesvakidašnji je događaj koji se zbio u odnosu između Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH i udruge kojoj je na čelu. ALES-a je krajem 2018. godine prijavio projekt na MVEP-ov natječaj za udruge. Premda je formalno "prošao", nikada joj nije uplaćeno 48 tisuća kuna, koliko je udruga trebala dobiti za njegovo provođenje.

ALES je osnovan 2007. godine, u jeku priprema za ulazak Hrvatske u EU, s ciljem promocije ideje evropskih vrijednosti i integracija, suradnje između Republike Hrvatske i država članica EU-a, razvoja evropskih studija, međunarodne kulturne i znanstvene suradnje, kao i suradnje između Sveučilišta Paris 2 (Pantheon-Assas) i Sveučilišta u Zagrebu.

Riječ je o udruzi bivših studenata združenih europskih studija pariškog Sveučilišta Pantheon-Assas i Sveučilišta u Zagrebu", objašnjava naš sugovornik. "Bilo je sedam generacija s ukupno oko 179 studenata. Mnogi od njih rade u EU-institucijama i u našim ministarstvima vanjskih poslova, kulture, pravosuđa, zatim u Saboru...".

Pokretač združenih studija bio je Marc Gjidara, koji je ALES zamislio kao mjesto okupljanja završenih studenata europskih studija na povremenim događanjima i kao organizaciju koja utječe na javnost promocijom europskih vrijednosti. "Kako Hrvatska uskoro postaje predsjedateljica Vijeća EU-a, pojačali smo naše aktivnosti da bismo informirali građane u tom kontekstu. Zato smo se prijavili na natječaj MVEP-a", kaže Klasinc.

Sadašnji predsjednik ALES-a završio je Europske studije i kao nezavisni istraživač bavi se problematikom javne uprave.

Radi lakšeg razumijevanja onoga što slijedi, molio bih vas da prvo odgovorite na dva pitanja. Prvo je - kakav je odnos vaše udruge sa Sveučilištem u Zagrebu? U registru udruga nalazimo da je ALES registriran s adresom na Sveučilištu.

Udruga je od bivšeg rektora Alekse Bjeliša dobila odobrenje da se registrira s adresom na Sveučilištu. U pripremi projekta za MVEP upitao sam Mariju Graf iz Ureda za pravne poslove Sveučilišta možemo li nju uvrstiti kao administrativnu voditeljicu projekta, na što je ona pristala. Izvan ove dvije činjenice ne postoji nikakav bitan odnos između nas i Sveučilišta.Po onome što piše u odredbama ugovora, ne možete ga prekršiti osim ako niste nešto lažno prikazali ili ste zatajili da ste prethodno bili osuđeni za neku pronevjeru. Pošto me nisu optužili za ništa takvo, nisam svjestan ničega što bi moglo biti toliko dramatično da bi za posljedicu imalo trenutačno odustajanje od isplate po ugovoru

Drugo - kakvi su vam bili dosadašnji odnosi s MVEP-om, odnosno MVPEI-jem?

Zasnivali su se na komunikaciji s kolegama s Europskih studija koji sada rade u Ministarstvu. Dubljih odnosa naše udruge i Ministarstva dosad nije bilo. Nismo nikad bili toliko važni da bi se MVEP direktno bavio nama.

E sad, pređimo na stvar. Na MVEP-ov natječaj za udruge na temu "Informiranje o EU – konzultacije s građanima", koji je bio raspisan krajem 2018. godine, prijavili ste projekt pod naslovom "Izazovi vanjskih utjecaja za koheziju EU-a i Republike Hrvatske". Možete li ukratko interpretirati osnovnu zamisao projekta?

Jedna od tema kojom smo se namjeravali baviti je Base Erosion and Profit Shiftingg - BEPS, mehanizam kontrole izbjegavanja plaćanja poreza od strane velikih korporacija u matičnoj zemlji. Kroz direktive Europske komisije OECD je koncept BEPS-a uspio progurati u EU, i mi ih kao članica Unije moramo usvojiti i provoditi. No, pošto je BEPS u tematskom smislu previše uzak za projekt koji bismo mogli prijaviti na natječaj kakav je raspisao MVEP, uključili smo i neke druge teme za koje smo ocijenili da našim građanima nisu posve jasne, poput Brexita ili proračuna EU-a.Koliko mi je poznato, nalog za uplatu ALES-u nikada nije prošao put od Golubičića do računovodstva. Kontaktirao sam Damira Božića, voditelja Inspektorata službe vanjskih poslova, koji me "utješio" tvrdnjom kako ne može biti nikakvih problema jer imamo potpisan ugovor

Kao predsjedatelju EU-a može nas zapasti da kreiramo proračun Unije za narednu godinu, pa je važno da naši građani imaju osnovne informacije o čemu se tu ustvari radi. I proračun, a pogotovo Brexit imaju veze s BEPS-om, jer Velika Britanija je jedna od vodećih zona za pranje novca.

Znamo da i neke naše tvrtke dobro posluju na Otoku, tako da u njoj otvaraju poduzeća pa u njih prebacuju dio sredstava, vraćajući ih potom natrag. Takve financijske igre Britancima predstavljaju velik izvor prihoda, pa im je upravo nastavak takve prakse jedan od motiva za izlazak iz Unije. Te sve teme su organski povezane i nastojali smo ih kao takve prikazati u projektnom prijedlogu.

Evidentno je da su MVEP-ovi ocjenjivači procijenili da projekt koji ste ponudili na njihov natječaj drži vodu. Odlukom koju je tadašnja ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić donijela u ožujku 2019. godine, vaš projekt je "prošao" na natječaju, i ostvarili ste potporu od 48 tisuća kuna. No premda je u istoj ministričinoj odluci pisalo da će sredstva biti uplaćena najkasnije 30 dana po potpisivanju ugovora, ALES-u dosad ništa nije uplaćeno. Što se dogodilo?

Pretpostavljam da je netko naknadno zaključio kako mu se naš projekt ne sviđa. Još prije potpisivanja ugovora o provođenju projekta od MVEP-a smo dobili poziv da im pošaljemo nalog za uplatu. Dostavili smo im ga e-mailom. Ništa se potom nije događalo, pa smo ih upitali kad će nam dostaviti ugovor. Rečeno nam je da još nije potpisan, i da čeka u uredu državne tajnice Andreje Metelko Zgombić. Tek početkom svibnja objavili su na svojim stranicama da su potpisali ugovore, nakon čega sam im poštom poslao i fizički primjerak naloga za uplatu.

*Odluka o dodjeli financijske potpore u kojoj je vidljivo da je potpora odobrena i udruzi ALES*
odluka_o_dodjeli_financijske_potpore_informiranje_o_eu_konzultacije_s_gradanima.pdf
Izmjenjeno: 11.11.2019. 23:35
Veličina datoteke: 858,33 kb

Ali nikada se nije postupilo po tom nalogu?

Potpisani ugovor nikako nije stizao na našu adresu u rektoratu Sveučilišta, a nije bilo niti uplate sredstava. Provjerio sam u MVEP-u jesu li poslali ugovor na pravu adresu i što je s isplatom. Rekli su da stvar stoji kod Borisa Golubičića, službenika u tehničkom sektoru Ministarstva, koji je njihovom računovodstvu trebao izdati nalog za isplatu.Neformalnim sam putem saznao kako su se nadali da ću odustati od nastojanja da vidim o čemu se radi, ili da će se ALES jednostavno "utrnuti" zbog pomanjkanja novca za rad

Koliko mi je poznato, nalog za uplatu ALES-u nikada nije prošao put od Golubičića do računovodstva. Kontaktirao sam Damira Božića, voditelja Inspektorata službe vanjskih poslova, koji me "utješio" tvrdnjom kako ne može biti nikakvih problema jer imamo potpisan ugovor. Ipak je nazvao Golubičića, a ovaj mu je odgovorio kako nema problema i da će isplata biti za dva-tri dana. Zanimljivo je da narednih nekoliko tjedana nismo dobili niti taj ugovor, koji nam je trebao garantirati sigurnu isplatu.

I što ste zatim napravili?

Od Hrvatske pošte sam zatražio provjeru je li se kod njih možda zagubio. Dobio sam dostavnu knjigu s potpisom, iz koje se vidi da je ugovor zaprimila tajnica Pravnog fakulteta, gđa. Šulentić. Pravni fakultet, podsjećam, ima sjedište u istoj zgradi kao i Rektorat, pa tako i ALES. "Ne znam mogu li vam ga dati", rekla je gđa. Šulentić kad sam od nje zatražio ugovor, "jer su nam iz MVEP-a javili da im ga moramo vratiti". Ipak mi ga je dala, no stječe se dojam kako netko iz MVEP-a nije želio da nam bude uručen.

Potom ste odlučili sudskim putem ishoditi sredstva koja vam pripadaju na osnovu ugovora s MVEP-om. Radi pokretanja mirenja, koje formalno prethodi sudskom postupku, kontaktirali ste županijski DORH. DORH je ipak otklonio vaš zahtjev za posredovanje u mirenju, uz obrazloženje da ste, kao osoba ovlaštena za zastupanje ALES-a, "svojim djelovanjem povrijedili odredbe natječaja". Čime ste to povrijedili odredbe natječaja?

Nitko mi ni na koji način nije dao do znanja da sam nečim povrijedio odredbe natječaja. Pokušavao sam od MVEP-a dobiti odgovor na to pitanje,Pretpostavljam da je MVEP-u sada bitno da ne dođe do nagodbe, jer nagodba je ovršna isprava koja se može istog trenutka naplatiti. Za presudu, potrebno je čekati na završetak skupog i dugotrajnog sudskog postupka. MVEP se pritom može žaliti na bilo što kako bi se postupak što više razvukao no odgovorna osoba mi se nije javljala na telefon, pa sam bio prinuđen voditi razgovor s MVEP-ovom osobom za odnose s javnošću. Nitko ništa nije želio "dati napismeno". Neformalnim sam putem saznao kako su se nadali da ću odustati od nastojanja da vidim o čemu se radi, ili da će se ALES jednostavno "utrnuti" zbog pomanjkanja novca za rad.

U pripremi ovoga razgovora zatražio sam od DORH-a informaciju o postupcima kojima ste povrijedili odredbe natječaja, ali odgovoreno mi je kratkom poukom da "državno odvjetništvo", temeljem zakona, "ne daje dodatna obrazloženja svojih odluka". Dana 29. listopada isto sam novinarsko pitanje uputio i MVEP-ovoj službi za odnose s javnošću, ali nije mi odgovoreno ništa.

Pretpostavljam da je MVEP-u sada bitno da ne dođe do nagodbe, jer nagodba je ovršna isprava koja se može istog trenutka naplatiti. Za presudu, potrebno je čekati na završetak skupog i dugotrajnog sudskog postupka. MVEP se pritom može žaliti na bilo što kako bi se postupak što više razvukao. Ako ga i dobijemo, pitanje je hoćemo li, i kada, išta moći naplatiti, odnosno hoće li naša udruga do tada još uopće postojati.

Radi se o obliku pritiska od strane MVEP-a; stvari bi trebalo postaviti na drugi način, i utvrditi da nemaju pravo tražiti bilo čiju odgovornost za kršenje odredbi ugovora, ako mu nisu ni uplatili iznos koji je temeljem istog ugovora trebao biti uplaćen.

Ali "odgovornost" za što? Jeste li nešto javno rekli što MVEP-u možda ne bi odgovaralo, ili...?

Ne znam. Po onome što piše u odredbama ugovora, ne možete ga prekršiti osim ako niste nešto lažno prikazali ili ste zatajili da ste prethodno bili osuđeni za neku pronevjeru. Pošto me nisu optužili za ništa takvo, nisam svjestan ničega što bi moglo biti toliko dramatično da bi za posljedicu imalo trenutačno odustajanje od isplate po ugovoru, i to bez ikakva službenog obrazloženja. O načinu na koji se Šuica obogatila trebalo je puno prije početi razmišljati, kao i o samom procesu pretvorbe i privatizacije. Sustav je sada postavljen tako da omogućava "šuice", i one se njime reproduciraju

Proizlazi da se nalazite u kafkijanskoj situaciji: krivi ste, a ni sami ne znate za što.

Moglo bi se zaključiti da sam kriv samo zato što sam od službi MVEP-a zatražio da istraže zašto nam se ne isplaćuju sredstva koja nam pripadaju po ugovoru. Da, radi se upravo o kafkijanskom scenariju... trebalo bi se raditi o ozbiljnoj instituciji, ozbiljnom natječaju i ozbiljnim procedurama, i pored svega, u državi koja se priprema predsjedavati Europskom unijom.

Naslućujete li da nešto postoji iza same procedure? Jeste li nekome stali na žulj?

To je uvijek moguće. Zasigurno u MVEP-u imam "prijatelja" koji je to potaknuo. Tko je to, ne bih sada nagađao, ali pretpostavljam da se radi o nekom bijednom, prizemnom motivu. Očito se računa s time da to tako može proći.

U godinama prije ulaska Hrvatske u EU željeli smo vjerovati da pristupamo zajednici zemalja u kojima, između ostaloga, vladaju transparentnost, poštenje javnih natječaja, pridržavanje načela vladavine prava, dobra praksa u postupcima javne uprave... Naoko paradoksalno izgleda to što Ministarstvo europskih poslova, koje bi trebalo najjače promovirati te "vrijednosti", upravo njih grubo krši, i to baš na natječaju za projekte informiranja o EU...

Čini mi se da natječajni proces u MVEP-u žele držati pod svojom željeznom palicom. Ne žele imati posla s nekim tko se ne uklapa u njihovu shemu, ili bi možda rekao ili objavio nešto što im se ne sviđa. Moj je dojam da u MVEP-u ima ljudi koji razmišljaju upravo tako. Ideja Europske unije ipak jest da civilno društvo mora postojati, i da kontrola vlasti od strane samih građana mora biti osigurana. Na kraju krajeva, i sam taj Moglo bi se zaključiti da sam kriv samo zato što sam od službi MVEP-a zatražio da istraže zašto nam se ne isplaćuju sredstva koja nam pripadaju po ugovoru. Da, radi se upravo o kafkijanskom scenarijunatječaj u svojem nazivu ima "konzultacije s građanima".

Zašto hrvatsko predsjedanje EU-om ne bi moglo biti propitivano iz pozicije nezavisnog građanina? To bi trebalo biti upravo u duhu Europske unije, premda novinar Ivica Grčar, na okruglom stolu koji smo nedavno organizirali, pokazuje da u EU-u postoji konvergencija po pitanju zaštite pozicije građanina i da Europski sud za ljudska prava postaje sve nedostupniji građanima EU-a.

Na H-Alteru smo nedavno pisali o slučaju s prethodnog MVEP-ovog natječaja za informiranje o EU-u, iz 2017./18. godine. Iz dobivene dokumentacije ustanovili smo gruba kršenja natječajnih odredbi od strane ocjenjivačkog povjerenstva, pri čemu je najgrublje oštećen Dodir, nacionalni savez gluhoslijepih osoba. Kako biste prokomentirali taj slučaj?

Savez gluhoslijepih imao je dovoljno bodova da bi mu pripala potpora. Bio sam ocjenjivač projekata u Education, Audiovisual and Culture Executive Agency (EACEA), pa znam kako se provodi ocjenjivački postupak. Ako nekome ne date niti jedan bod po kriteriju, trebali biste ga pozvati i objasniti mu takvu svoju odluku. Osim toga, postoji više ocjenjivača, pa ako dođe do velike razlike u bodovanju svakoga od njih pojedinačno, trebalo bi ih suočiti da argumentiraju svoje ocjene.

U ovom je slučaju bilo jasno eksplicirano da je minimalan broj bodova po kriteriju "jedan", a ocjenjivački je odbor ipak nekima dodjeljivao "nule".

Očito je da je Dodiru netko dodijelio "nule" kako bi im se smanjio ukupni zbroj bodova, da ne bi prošli na natječaju. Radi se o dosta očitoj manipulaciji.

Nakon što je ta greška javno uočena, MVEP ju nije pokušao ispraviti, niti je poduzeo interne mjere kako se više ne bi ponavljala. Naprotiv, u jednom je službenom dokumentu Ministarstva navedeno kako se radi o "neutemeljenim optužbama kojima se predmnijevaju nepravilnosti u radu tijela javne vlasti, a koje nisu utemeljene na dokazima i činjeničnom stanju, već se temelje na nagađanjima i spekulacijama".

U natječajima i tenderima za javnu nabavu naših tijela javne vlasti moguće je pronaći slične degeneracije. Znamo kako se tu namještaju stvari - netko prijavi pet lipa jeftiniju ponudu kako bi upravo ona prošla na natječaju. Takve namještaljke kod nas prolaze, a Državna komisija za kontrolu javnih nabava nema ih, zbog različitih razloga, mogućnost suzbiti. Kad stvari ne funkcioniraju na razini natječaja za javne nabave, prilike u kojima se provede natječaji za male projekte koje udruge predlažu tijelima državne uprave mogu biti samo još gore.Ako nekome ne date niti jedan bod po kriteriju, trebali biste ga pozvati i objasniti mu takvu svoju odluku. Osim toga, postoji više ocjenjivača, pa ako dođe do velike razlike u bodovanju svakoga od njih pojedinačno, trebalo bi ih suočiti da argumentiraju svoje ocjene

Tu se prvo pokušavalo uvoditi u igru vanjske ocjenjivače, nezavisne od čelnika institucije koja raspisuje natječaj. Događalo se da su vanjski ocjenjivači ipak "iznutra" dobivali preporuke koga trebaju bolje ocijeniti, ili bi u protivnom bili udaljeni iz natječajnih tijela. Na razini tvrtki, najbolje su pri imenovanju vanjskih evaluatora prolazili oni "najjeftiniji" – pa bili to i studenti prve godine ekonomskog fakulteta.

Potom je postupak ocjenjivanja prebačen na same službenike tijela koje raspisuje natječaj. Čitav postupak ocjenjivanja srozan je do krajnosti, tako da danas više gotovo i nema natječaja na kojem projekti prolaze zato što netko iz ocjenjivačke komisije izrijekom, s jasnim argumentima, stane iza njega.

Čini se da u društvu dodatno splašnjava oduševljenje "Europom", kada se vidi da činovnici poput Marije Pejčinović Burić, koja je kao bivša ministrica najodgovornija za propuste na MVEP-ovim natječajima, ili Dubravka Šuica, koja odbija objasniti porijeklo vlastite imovine stečene otkad se bavi politikom, dolaze na visoke funkcije u njezinim institucijama. Znači li to možda da je mit o europskoj vladavini prava i transparentnosti ipak samo – mit?

Zasigurno, ima ljudi koji su EU-integracijama doprinijeli više od njih, i možda su stručniji i kvalitetniji. U svakom slučaju, njihovo je imenovanje U natječajima i tenderima za javnu nabavu naših tijela javne vlasti moguće je pronaći slične degeneracije. Znamo kako se tu namještaju stvari - netko prijavi pet lipa jeftiniju ponudu kako bi upravo ona prošla na natječajurezultat političke selekcije kakvu ovdje imamo. O načinu na koji se Šuica obogatila trebalo je puno prije početi razmišljati, kao i o samom procesu pretvorbe i privatizacije. Sustav je sada postavljen tako da omogućava "šuice", i one se njime reproduciraju.

Ali to ni u Europskom parlamentu nikoga previše ne smeta?

Kada su odlučili da Hrvatsku prime u članstvo, sigurno su znali sve o našim prilikama. Bili su svjesni onoga što s nama dobivaju, ali znali su i koji je njihov interes da nas prime. Dubravka Šuica bit će po želji Njemačke potpredsjednica EK kako bi se stvorio dojam o jednoj koliko-toliko uspješnoj zemlji s Balkana; ona sama je profesorica njemačkoga, a tu je i međunarodni imidž Dubrovnika čija je bila gradonačelnica. Odradit će jedan mandat - a potom će na to mjesto doći netko kvalitetniji od nje.

Naposljetku, njezin će utjecaj u EK biti vrlo mali, jer ona nije izvršna potpredsjednica Komisije i pod sobom nema ni jednu opću upravu. Njezina uloga je onako, više dekorativna.

<
Vezane vijesti