Obratili smo se nekolicini članova "Protagore", kako bismo dobili svjedočanstvo o bezbožništvu danas, i osjećaju koji imaju u okruženju devedeset-i-koliko-ono-već-posto sugrađana koji se bilježe vjernicima; gotovo odreda rimokatoličkim, dakako.

Predvodeći euharistiju posvećenu sv. Dujmu, prošloga 7. svibnja u Splitu, biskup Egidije Živković idealno se uklopio među kolege iz Hrvatske. "U svakoj situaciji javnog i društvenog života", naglasio je visoki gost iz Eisenstadta iliti Željeznog u Gradišću, "kršćanin se ne smije povlačiti i dopuštati nekima drugima da donose pravila i zakone". A to veoma podsjeća na uobičajenu jadikovku hrvatskog klera.

Jer, takve se aluzije ovdje u pravilu odnose na ateiste. Uvelike fantomska te preuveličana njihova pojava, što se svako malo ukaže nekom domaćem prelatu ili makar kakvom uvodničaru iz vjerničkog tiska, redovito se i temeljito sotonizira. Ako im se položaj posljednjih godina i popravio, uslijed opće liberalizacije društva, Crkva zauzvrat namjenjuje ateistima ulogu dežurnog krivca za činjenicu što njezino zemaljsko poslanje, budući gadno materijalistički kompromitirano, u novije vrijeme razmjerno gubi na uvjerljivosti. Još prije desetak godina, ateisti u Hrvatskoj nerado su se javno izjašnjavali takvima, kamoli da bi protestno dizali glas zbog diskriminacije kojoj su izvrgnuti u širem društvu. Tek tu i tamo se oglašavao poneki, dok su čak i poznatije osobe s manje prisnim odnosom prema svom bogu - ili Bogu, ako su monoteisti u pravu - radije pribjegavale svrstavanju u nešto mekšu kategoriju agnostika.

Nada Topić-Peratović: "Većina svoju religiju nameće za jedini normativ, koji bismo svi ostali imali bespogovorno prihvatiti"

Rasprava o pravu na nevjerovanje u međuvremenu se razvijala polagano, katalizirana određenim parcijalnim, a pridodanim aspektima ukupne problematike, kao što je pitanje vjeronauka u školi ili financiranja Crkve u vremenu globalne ekonomske krize. Uto se najednom, čini se, pojavilo više udruga koje okupljanju nevjerujuće među nama, i oni su napustili sjenu te izašli na vidjelo organizirane društvene scene.

Jedna od prvih takvih zove se Protagora, sjedište joj je u Zagrebu. Obratili smo se nekolicini njezinih članova u Zagrebu, kako bismo dobili svjedočanstvo o bezbožništvu danas, i osjećaju koji imaju u okruženju devedeset-i-koliko-ono-već-posto sugrađana koji se bilježe vjernicima; gotovo odreda rimokatoličkim, dakako. Inzistirali smo na tome da naši sugovornici ne budu nadaleko čuvene, javne ličnosti.

"Ne ulazim u opravdanost nečije vizije boga, u ono što netko drugi smatra pravilnim", rekla nam je Nada Topić-Peratović, "ali kao pravnica i općenito građanka smatram da imam pravo na svoj prostor, takoreći kvadratni metar ateizma u društvu i javnosti. Štoviše, zahtijevam da mi to bude zagarantirano, kao što se vjernicima u praksi omogućuje da ispoljavaju svoju vjeroispovijest i da je prenose svojoj djeci, dok ja moju želim podizati u kritičkom i slobodoumnom duhu, bez unaprijed zadane ovisnosti o bogu i popratnim dogmama".

man_is_the_measure.jpg

"Većina svoju religiju nameće za jedini normativ, koji bismo svi ostali imali bespogovorno prihvatiti. Vjerska institucija koja ih zastupa pokušava to progurati u svjetovne, državne zakone, a uvjerljivo glavna argumentacija počiva na činjenici njihove brojnosti, na količini i snazi. Tako bi se i horoskop moglo uvesti kao mjeru stvari. S druge strane, ateizam se previše interpretira, iako je riječ o jednostavnom nedoživljavanju boga i, što se mene tiče, racionalističkom te humanističkom svjetonazoru kojeg osobno mogu izražavati i kroz npr. feminizam", rekla je Topić-Peratović.

Protagora, grčki filozof po kojem je nazvana ateistička udruga, čovjeka je držao jedinom mjerom stvari. Što se tiče stava hrvatskog klera, pak, ateizam i ateisti su generalno krivi i za spomenute pale Vukovarce, sudeći po izjavi biskupa Jurja Jezerinca otprije nekoliko mjeseci. A taj sluga Božji i vojni ordinarij, inače, zacijelo je militantniji od ijednog nadnarednika u Hrvatskoj vojsci.

Jedan od članova Protagore je i Luciano Lukšić, koji svoje protivljenje takvim opačinama povremeno iskazuje na internetskim stranicama udruge, kao i na javnim tribinama. "Jači mediji nas pritom rijetko i malo prate, oni se priklanjanju populističkim vrijednostima. Oni potiču stvaranje mentaliteta krvi i tla, kao i jednoumlja. Znate ono skandiranje 'Mi Hrvati'; to je naprosto poziv i diktat da svi moramo biti isti, ili nismo na pravoj strani", smatra Lukšić.

Luciano Lukšić: "Mediji potiču stvaranje mentaliteta krvi i tla, kao i jednoumlja. Znate ono skandiranje 'Mi Hrvati'; to je naprosto poziv i diktat da svi moramo biti isti"

Što znači ne biti na pravoj strani, ovaj nedavno umirovljeni prosvjetar osjetio je i na radnom mjestu, premda svjedoči da je pritisak na njega, kao javno deklariranog ateista, srećom bio neizravan: "Moj slučaj ne određuje pravilo, ali znam da je takvo iskustvo veoma često. Također, moram naglasiti da je Zagreb 'mila majka' u tom pogledu, usporedimo li ga s manjim sredinama. Naročito su na udaru kolege etičari, koji drže predmet tumačen kao alternativni vjeronauku."

Dan Margetić, tv-snimatelj, u Protagori je zato što mu smetaju huškanja na ateiste koja dolaze iz redova Crkve, no smeta mu i diskutabilan religijski nauk koji se natura. Čim dođe rat, nalazi on, svećenstvo se prisjeti najzlokobnijih interpretacija osvetničkoga Starog zavjeta. A iako sam nije roditelj, smeta mu i rečena, notorna indoktrinacija nemoćne djece, kojoj vjeronaukom usađuju i razne negativne vrijednosti.

Dan Margetić: "Ljudi biraju predsjednike RH koji ne vjeruju u boga, i očito ne mare puno za mišljenje Crkve"

"Ali, svaka dosadašnja hrvatska vlast im podilazi. Ako su oni prije 10 godina za to još i raspolagali nekim opravdanjem, nekom razumljivom bojazni, ovi danas nemaju izliku. Ljudi biraju predsjednike RH koji ne vjeruju u boga, i očito ne mare puno za mišljenje Crkve; najpopularniji političar je u Hrvatskoj posljednjih tjedana, prema anketama, ministar Rajko Ostojić, koji se usprotivio Crkvi po pitanju umjetne oplodnje. A glavnina vlasti svejedno puše na hladno, možda i zato što traže zajednički interes s Crkvom za slučaj još veće ekonomske krize", rekao nam je Margetić.

Naši sugovornici, odvojeno kontaktirani, zaključuju da reakcije naroda prema Crkvi ipak polagano dolaze na svoje, i to u prvom redu zato što mu se socijalni položaj pogoršava. "Ljudi u novije vrijeme više nisu toliko neosjetljivi na drske provokacije Crkve prema društvu. Cjelokupna krizna situacija izaziva povećanu njihovu osjetljivost, pa odgovaraju onako kako ranije ne bi. Međutim, izgleda da se krizi, pa ni tome trendu, još ne nazire kraj", zaključuje Luciano Lukšić.


internews.jpg
Ključne riječi: ateizam, Protagora, sekularizam
<
Vezane vijesti