H-Alter
Foto: os-viktorovac-sk.skole.hr<br>Foto: os-viktorovac-sk.skole.hr
Nacionalna strategija za poticanje čitanja u javnoj je raspravi. Važno je senzibilizirati medije za važnost čitanja i aktivnosti koje potiču čitanje, kako piše u strategiji, što nije lako u kontekstu dominacije slike i spektakla.

Da najviše čitaju visokoobrazovani ljudi koji žive u gradovima, mladi i žene, i to uglavnom i dalje beletristiku, podaci su koji ne bi trebali iznenaditi. Financijski razlozi ne spadaju u glavni set motiva zbog kojih ljudi ne kupuju knjige. Od 71 posto onih koji su objasnili da nemaju tu naviku, njih 51 posto kao razlog je navelo to što ih "knjige ne zanimaju, niti im trebaju". Otišavši korak dalje, priznali su da ih "ništa ne bi potaknulo na kupovinu knjiga", što je ocijenjeno zabrinjavajućim. Među ispitanicima je dvanaest posto onih koji čitaju e-knjige, a elektroničke uređaje potrebne za takvo čitanje posjeduje 73 posto populacije starije od petnaest godina, što je tri posto više u odnosu na prošlu godinu.

To su neki od podataka iz istraživanja Agencije za istraživanje tržišta Gfk napravljenog na uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina. Sanja Pilić: "Planiranje je puno lakše od provođenja planova, ono što mene zanima je praksa"Rezultati tog istraživanja, kao i onog studentica Učiteljske akademije predstavljeni su krajem travnja na Noći knjige. Prema rezultatima potonjeg istraživanja, 51 posto učenika čita samo lektiru, 78 posto njih željelo bi sudjelovati u izboru lektirnih djela a 62 posto osnovnoškolaca nikada ne čita iz zadovoljstva.

Noć knjige bila je povod za najavu Nacionalne strategije za poticanje čitanja, dokumenta čiji bi dalekosežni cilj trebao biti korekcija navedene statistike. Strategija osmišljena u zajedničkom inkubatoru Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i dalje je na javnoj raspravi na stranicama Ministarstva kulture.

U tekstu Strategije navedeno je i da je potrebno "osigurati znanstvena istraživanja koja će rezultirati spoznajama važnim za poticanje čitanja", zbog čega smo razgovarali sa sveučilišnom profesoricom psihologije Mirom Čudinom-Obradović, koja nije uključena u rad na strategiji. Nedavno je dobila nagradu Ramiro Bujas za osobito vrijedno znanstveno djelo iz područja psihologije. Nagrađena knjiga, Psihologija čitanja: od motivacije do razumijevanja, osim što obuhvaća znanstvene spoznaje iz tog područja, koncipirana je tako da bude korisna praktičarima u odgoju i obrazovanju te roditeljima.

Ona ističe da se u podučavanju čitanja ne iskorištava dovoljno činjenica što hrvatski spada u jezike koji imaju jednostavniji, transparentniji pravopis. "Kada sam držala predavanja u školama, ljudi su bili iznenađeni mojim učenjem čitanja. Pogrešno je prvo naučiti djecu čitati, motivacija mora prethoditi učenju tehnike čitanja, a ne obrnuto", rekla nam je Čudina-Obradović. "Treba naučiti djecu da su čitanje kojem je svrha uživanje i ono kojem je svrha dobivanje podataka dvije različite stvari. Čitajući ponovno Dostojevskog, samu sam sebe ulovila kako žurim, brzam i preskačem, odnosno, ulovila sam se da toj vrsti čitanja pristupam kao da mi treba puno istraživačkih podataka na brzinu", priznala je.

Kristina Čunović<br>
Kristina Čunović

U Hrvatskoj je 2013. godine povodom Europske godine čitanja naglas pokrenuta kampanja Čitaj mi, prva nacionalna kampanja za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja, o čemu smo razgovarali sa njezinom koordinatoricom i predsjednicom Hrvatskog čitateljskog društva Kristinom Čunović. Cilj kampanje je poticanje odraslih da s čitanjem naglas djetetu počnu od rođenja. Istraživanja pokazuju da se djeca čiji roditelji to čine brže razvijaju i uče, zainteresiranija su za okolinu te se bolje snalaze u komunikaciji, što je povezano i s kasnijim uspjehom u školi i na poslu.

"Pred uključene u kampanju stavljen je veliki posao osvještavanja obitelji o važnosti rane pismenosti i poticanja kulture čitanja, za što je potreban kontinuitet i sustavan rad. U tom smislu, potreban je strateški dokument koji bi povezao i uskladio djelovanje svih čimbenika u lancu od autora, preko knjige do čitatelja. Kada bi Vlada RH usvojila strategiju, to bi omogućilo nekakav financijski okvir i priznanje da se radi na uspostavljanju učinkovitog društveog okvira za podršku čitanju", izjavila je Čunović.

Kada je riječ o djeci i čitanju, oni koji također imaju nešto za reći na tu temu i koji osjećaju dječji senzibilitet su književnici za djecu, zbog čega smo zamolili Sanju Pilić, koja je sudjelovala i na tribini o poticanju čitanja povodom Noći knjige, da s nama podjeli svoje iskustvo.

Sanja Pilić<br>
Sanja Pilić

"Dugi niz godina obilazim škole, držim književne susrete i družim se s djecom. To je jedan od najboljih načina za motiviranje na čitanje, neposredno iskustvo s mladima i komunikacija. Mnoge škole se trude oko takvih susreta pa često nemam osjećaj da se kod nas nedovoljno čita jer upoznajem aktivnu i zainteresiranu čitateljsku mladež", rekla nam je dodavši da je problem nedovoljna pokrivenost manjih sredina čime su mnoga mjesta zakinuta zbog organizacijskih i financijskih teškoća.

Neke su sredine zakinute i po pitanju pokrivenosti mreže narodnih knjižnica. Kristina Čunović komentirala je i podatke iznesene u Strategiji prema kojima 80 posto stanovništva ima pristup knjižnicama od čega je njih 15,8 posto i učlanjeno u njih. "Gradovi i općine trebaju prepoznati knjižnicu kao javnu ustanovu i učiniti sve da upisi u knjižnice budu besplatni te osigurati dostupnost svih usluga svim društvenim skupinama", rekla Hajrudin Hromadžić: "Danas se čita drukčije, s različitih platformi istovremeno, puno brže. U takvim praksama teško možemo tragati za tradicionalnim formama hermeneutičkog čitanja, no treba nas zanimati i što se to novoga događa pri svemu tome"je, istaknuvši gradske knjižnice u Koprivnici i Đurđevcu kao knjižnice u koje se građani mogu besplatno upisati.

Strategija se ne dotiče samo pitanja koja se tiču poticanja čitanja od najranije dobi nego zadire i u situaciju u izdavaštvu i medijima, a među povjerenstvima je i ono za e-knjigu. Kada je o medijima riječ, spominje se "poticanje politike poreznih olakšica medijima koji sustavno prate, objavljuju i kritički vrednuju suvremenu književnu produkciju".

Podzastupljenosti kulturnih priloga i umjetničke kritike u dnevnim novinama prkosi Mediteran, kulturni prilog Novog lista, koji je obilježio početkom godine dvadeset godina postojanja. Njegov prvi urednik, Branko Mijić, rekao nam je da nije pročitao ovu strategiju jer je nakon čitanja Medijske strategije njegova osobna strategija čitanja da više ne čita strategije. Uzgred, jedna od mjera koje se spominju u Strategiji je njezino povezivanje "s drugim relevantnim nacionalnim i lokalnim strategijama".

"Gotovo da nije bilo vlasnika ili direktora koji mi nije tvrdio kako kultura i kulturni prilozi ne prodaju novinu. Možda kultura ne prodaje novine, ali ostavlja dojam o njima", rekao nam je Mijić govoreći o pokretanju Mediterana. Spomenuo je jedno staro istraživanje o čitanosti rubrika Novog lista u kojem je Kultura zauzela visoko četvrto mjesto. "Kultura je sama po sebi elitistička, nešto čemu bismo trebali težiti. Novine i mediji ne smiju bježati od svoje tradicionalne prosvjetiteljske uloge ako želimo jednog dana živjeti u uljuđenom društvu. Kritika je u medijima neophodna da bismo shvatili kako o ukusima moramo raspravljati, jer jedino tako možemo doći do toga što je dobar, a što loš ukus", rekao je.

Na otvaranju Noći knjige službeno je otvorena javna rasprava o Nacionalnoj strategiji za poticanje čitanja, a na taj se dan održalo više od 1000 programa u cijeloj Hrvatskoj sa više od 400 sudionika. Zahtjevna je zadaća Strategije pobrinuti se da se aktivnosti u znaku knjige, čitanja i književnosti ne provode samo jednom godišnje, da kampanje poput Čitaj mi i manifestacije poput Noći knjige ne budu izolirani slučajevi. Važno je i "senzibilizirati medije za važnost čitanja i aktivnosti koje potiču čitanje", kako piše u strategiji, što nije lako u kontekstu dominacije slike i spektakla. Spominje se i "postavljanje internetskog portala na kojem se objavljuju informacije o čitanju, različitim čitalačkim praksama, istraživanjima čitanja i primjerima dobre prakse".

 "Dominacija slike često je suprotstavljena tzv. kulturi čitanja koja za sobom povlači vrijednosti i asocijacije poput posvećenosti, koncentracije te drugog tipa kognitivne dinamike i iskustvenog procesuiranja. Dugo su stvarani kulturni, politički i ekonomski preduvjeti koji će se u stručnoj literaturi imenovati mješavinom egzibicionizma i voajerizma, što je neraskidivo povezano s dominacijom kulture pogleda ili zurenja. No, moramo Branko Mijić: "Gotovo da nije bilo vlasnika ili direktora koji mi nije tvrdio kako kultura i kulturni prilozi ne prodaju novinu. Možda kultura ne prodaje novine, ali ostavlja dojam o njima"pokušati ne biti nostalgično-patetični u kritici novih trendova. Danas se čita drukčije, s različitih platformi istovremeno, puno brže, često u vrlo dinamičnoj kombinaciji pokretne slike, digitalne vizualije i teksta. U takvim praksama teško možemo tragati za tradicionalnim formama hermeneutičkog čitanja, no treba nas zanimati i što se to novoga događa pri svemu tome", rekao nam je Hajrudin Hromadžić sa Odsjeka za kulturalne studije u Rijeci.

Strategija vodi računa i o osobama koje imaju poteškoće u čitanju na uobičajen način, poput slijepih i slabovidnih osoba, pa se kao specifični cilj navodi i povećanje produkcije i osiguravanje dostupnosti čitalačkih materijala za osobe koji imaju takav tip poteškoća. S druge strane, Kristina Čunović smatra da Strategijom nije dovoljno pokriveno neformalno opismenjavanje odraslih s poteškoćama u čitanju. "Gotovo svaka peta odrasla osoba u Europi ima poteškoća u čitanju i pisanju što im otežava pronalaženje posla, socijalizaciju i inkluziju te ograničava njihovo sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu", rekla je iskoristivši priliku da najavi stručni skup Hrvatskog čitateljskog društva "Rana pismenost i poteškoće u čitanju", koji će se održati 8. rujna ove godine, u sklopu Europske kampanje za poticanje čitanja "Literacy week 2015".

Nacionalna strategija za poticanje čitanja bit će na javnoj raspravi do 20. svibnja, a onda treba vidjeti hoće li dokument, u kojem je vizija opisana s "Oprez! Čitanje vam može promijeniti život!", dobiti zeleno svijetlo te kako će izgledati daljnji koraci prema realizaciji njezinih ciljeva i mjera, ako do toga dođe. Sanja Pilić smatra da "naše strategije počesto završe kao mrtvo slovo na papiru", što bi moglo zadesiti i ovu.

Ona, osim što se dotiče brojnih faktora u lancu književne proizvodnje, ima i teško dostižan i pomalo apstraktan pozadinski cilj nad ciljevima koji se odnosi na "uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju".

"Planiranje je puno lakše od provođenja planova, ono što mene zanima je praksa. I sada je u sredinama, školama, knjižnicama i dječjim vrtićima u kojima postoje zaneseni djelatnici koji se bave promicanjem čitanja, situacija bitno drukčija od onih gdje te vrste angažmana nema. Ipak, mislim da je moguće da će Strategija iznjedriti dodatnu motivaciju, oblike i načine približavanja čitanja, a i pokušati riješiti probleme koji se tiču knjige i izdavaštva u cjelini", istaknula je Pilić.

"Ako ne želimo propasti u crnu rupu neznanja, moramo nešto poduzeti. Važnu ulogu igraju i medijii, ignoriranje kulture nas je dovelo tu gdje smo sada a stav da se može i bez knjige proširio se poput virusa, pogotovo među mlađom populacijom", zaključila je.

Ključne riječi: knjige, čitanje
<
Vezane vijesti