Prije nekoliko mjeseci aktualizirala se ideja o gradnji crkve u centralnom kvartovskom parku na zagrebačkoj Savici, što je naišlo na nezadovoljstvo velikog dijela građana. Istovremeno, nakon nekoliko godina zatišja, na dnevnom se redu ponovo pojavila gradnja poslovno - stambenog kompleksa.

Zagrebačko naselje Savica na udaru je tranzicije iz relativno dobro definiranog stambenog naselja u nešto sasvim drugo. Naime, prije nekoliko mjeseci aktualizirala se gradnja crkve u centralnom kvartovskom parku, što je naišlo na nezadovoljstvo velikog dijela građana. Istovremeno, nakon nekoliko godina zatišja na dnevnom se redu ponovo pojavila gradnja poslovno - stambenog kompleksa.

Već je u nekoliko navrata pisano o povezanosti Agrokora s ovim kompleksom

Uz parcelu na kojoj je predviđena gradnja stambeno - poslovnog centra Savica vezuje se još jedna vrlo mutna saga o mutnoj zamjeni zemljišta iz 2007. godine, o čemu smo već pisali. Ukratko, tvrtka Studio X je do zemljišta došla spornom zamjenom s Gradom Zagrebom. Zamjensko zemljište je precijenjena parcela u Sesvetskom Kraljevcu, a parcela na Savici došla je u posjed Grada nacionalizacijom, zbog čega pravo na nju zapravo ima nekoliko fizičkih osoba. Nakon svega toga, zemljište se našlo u vlasništvu tvrtke Savica projekt d.o.o, koja je kćer poduzeća Hiltarica Holdings, registriranog u Nikoziji na Cipru. O svim spomenutim poduzećima nemoguće je naći bilo kakve podatke pretragom interneta, osim onih koji su vezani uz Savicu.

savica_2.jpg

Vrijeme je da pobliže predstavimo što nas to čeka na Savici. Kompleks bi bio smješten na jugoistočnom rubu naselja, uz Držićevu aveniju, a sastoji se od pet elemenata. Prvi element se uzdiže do razine postojećih zgrada na Savici i okolnim naseljima. Uloga tog objekta, kakvu iščitavamo iz natječaja kojeg je za Savica Projekt organizirao IGH, je opravdavanje javnog interesa. Drugim riječima, citiramo: "Poslovni i trgovački prostori u tom objektu projektirani su na modularnom principu s prostorima pješačkih komunikacija, zajedničkim prostorima i lokalima, uz osiguranje maksimalne fleksibilnosti, optimalne pješačke dostupnosti (visibility) te funkcionalnog rješenja kolnih prilaza i dostave. U sklopu poslovnog centra potrebno je predvidjeti i prostor za supermarket od oko 3500 m²."

Već je u nekoliko navrata pisano o povezanosti Agrokora s ovim kompleksom. S time u vezi zanimljivo je prisjetiti se i epizode iz 2007. godine, kad se na sjednici Poglavarstva Grada Zagreba donijela odluka o gradnji Stambeno-poslovnog centra Savica, a u projektnim papirima se kao investitor navodi Agrokor Ivice Todorića, što je nekoliko dana kasnije demantirano - netko se zabunio pri upisivanju investitora. Bez pretjerane upotrebe mašte možemo zamisliti koji će logo krasiti taj supermarket. Kao što nas i novija povijest Zagreba uči koliko će javan biti cijeli taj prostor "pretežno javne namjene". Isto tako, bilo tko željan argumentiranog opravdavanja javnog interesa u otvaranju novih lokala, dovoljno bi bilo da pogleda trenutno stanje na Savici. Činjenica je da je 90 posto postojećih  poslovnih prostora na Savici prazno i neaktivno.

Iz tog objekta "javne namjene" izdižu se četiri nebodera - dva su stambena, jedan je poslovni toranj, a jedan je hotel. S obzirom na to da je u natječaju autorima visina objekta bila ostavljena na volju, u projektu koji je odabran kao najbolji i kojemu se sad prilagođavaju urbana pravila ističe se poslovni toranj od 30 katova (ne brojeći one u temeljnoj zgradi). Hotel nije puno niži od toga, a stambene zgrade su također djelo arhitektonske zaigranosti. Gledamo 26000 četvornih metara tih stanove s balkonima i malim (Semiramidini viseći) vrtovima. Idilično! Pitanje je samo tko će u tome uopće stanovati. "Običan puk" sigurno neće - i na samoj Savici mnogi prazni stanovi ne mogu se prodati već godinama. Slično vrijedi i za urede u poslovnom tornju. Zagreb već dugo pati od viška takvih prostora u izgrađenim tornjevima Vukovarske ulice. Isto tako, nije se još čulo da Zagrebu manjkaju hotelski kapaciteti.

U natječaju je autorima visina objekta bila ostavljena na volju, u projektu koji je odabran kao najbolji i kojemu se sad prilagođavaju urbana pravila ističe se poslovni toranj od 30 katova (ne brojeći one u temeljnoj zgradi)

Osim svega toga, realizacija projekta podrazumijeva i znatne promjene u regulaciji prometa. Naime, u GUP-u je već ucrtan rekonstruirani priključak Ulice Prisavlje na Držićevu aveniju, kao i rekonstruirani kolni prilaz susjednom Borovju. Ti zahvati će u velikoj mjeri utjecati na funkcioniranje oba naselja. Uz to, očekuje se i znatno povećanje prometa Prisavljem. U dokumentaciji predočenoj građanima na javnoj raspravi ne nalazimo detaljniju prometnu analizu s projekcijama, što bismo dakako trebali očekivati.

Uglavnom, na vrhu onog objekta "pretežno javne namjene" će biti uređen park s jezerima, puteljcima i zelenilom, na razini vrhova svih okolnih zgrada. Uz malo mašte možemo zamisliti korisnike tog parka - sretna lica malenih potomaka više klase te zaljubljene mlade uspješne ljude, koji, držeći se za ruke, visoko iznad ostatka naselja, sa sretnim osmjehom na licu, promatraju svakodnevicu običnog puka. Radi se o jednom malenom inkubatoru nove visoke klase, koji kao da je otrgnut iz snova našeg lokalnog veleposjednika, što iz visine Kulmerovih dvora gleda na svoj feud.

Prisjetimo se na kraju crkve koju Grad pokušava smjestiti u centralnom parku Savice. Gradnja crkve na prostoru parka, kojega građani koriste kao okupljalište i igralište za djecu nije prihvatljiva velikom dijelu građana Savice. Međutim, parcela na kojoj se planira gradnja poslovno - stambenog kompleksa bila bi prihvatljivija za smještaj crkve. Zato pitanje koje ostavljam za kraj upućujem "eliti" koja upravlja gradom, a koja se toliko zaklinje u svoje katoličanstvo i kršćanske vrednote: ne bi li to mogli dokazati i supstitucijom ove predimenzionirane katedrale kapitalizma jednom običnom, građanima toliko bitnom crkvicom?

Ključne riječi: zagreb, prostorno uređenje, Savica
<
Vezane vijesti