<span class="_5yl5" data-reactid=".fo.$mid=11418227912198=25ba981d0f462194d98.2:0.0.0.0.0"><span data-reactid=".fo.$mid=11418227912198=25ba981d0f462194d98.2:0.0.0.0.0.0"><span data-reactid=".fo.$mid=11418227912198=25ba981d0f462194d98.2:0.0.0.0.0.0.$end:0:$0:0">Aleksandra Horvat iz Hrvatskog knjižničarskog društva (foto: K. O.)<br></span></span></span>Aleksandra Horvat iz Hrvatskog knjižničarskog društva (foto: K. O.)
Knjižnice su neizostavna, ali nedovoljno prepoznata karika u lancu aktera čiji je cilj olakšati dostupnost informacija građanima i učiniti tu informaciju obuhvatnijom. To je bilo težište okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama, koji je u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava održan u zagrebačkom muzeju Mimara.

"Još nismo formalno ostvarili suradnju s Uredom povjerenice za informiranje, ali voljni smo surađivati jer jako dobro znamo što građani trebaju, opremljeni smo te znamo kako prirediti i oblikovati informaciju", izjavila je u Mimari za H-alter Davorka Pšenica iz Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva. Ona smatra da knjižnice nisu dovoljno prepoznate kao partneri u radu na poboljšanju uvjeta za pristup informacijama, bez čega nema demokratizacije društva.

Knjižnice trebaju biti partneri u radu na poboljšanju uvjeta za pristup informacijama, bez čega nema demokratizacije društvaVesna Crnogorac iz Narodne biblioteke Srbije, jedna od izlagačica na tribini, također nužnim smatra učvršćivanje suradnje s institucijom povjerenika za informiranje, što je samo jedna od mjera kojima bi se naglasila važnost socijalne, a ne samo obrazovne i kulturne funkcije knjižnica.

Pojavila se i ideja tzv. "poslovnih knjižnica" kao punktova koji bi služili da se građanima omogući dostupnost znanja koja se tiču djelatnosti za kojima postoji potreba na tržištu, kao i malog i srednjeg poduzetništva. "Za sada se samo manjina može informirati preko nadležnog ministarstva. Bitno je povezati sve karike u jedan lanac, a knjižnice su središnja informacijska struktura koja tome može poslužiti", objasnila nam je Pšenica.

Na tribini koju je uz spomenutu komisiju organizirao i Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti FFZG-a, zaključeno je i da knjižnice trebaju biti prepoznate kao javno mjesto pristupa internetu, da prava korisnika treba unijeti u knjižnično zakonodavstvo te da je potrebno preostale knjižnične podatke pretvoriti u korisne informacije koje imaju pripadajući kontekst.

Ključne riječi: pravo na informaciju, knjižnice
<
Vezane vijesti