Foto: Daniel Kasap/HINAFoto: Daniel Kasap/HINAU organizaciji ORaH-a jučer je održana konferencija o sudskoj praksi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji u vezi s tužbama podignutim zbog sumnje na nezakonitosti u kreditima s valutnom klauzulom CHF. Okupljeni su govorili o sudskoj praksi u njihovim zemljama, dok je ORaH iznio svoj prijedlog za "izlazak iz CHF krize".

O sudskoj praksi u Hrvatskoj govorila je Nicole Kwiatkowski, odvjetnica iz Zagreba, praksu u BiH predstavio je Dalibor Mrša, odvjetnik iz Banja Luke, a o sudskoj praksi u Srbiji govorio je Vojin Biljić, odvjetnik iz Beograda. Ekonomski aspekt CHF krize prezentirao je Tomislav Prpić, ekonomist iz Rijeke. Kompromisni prijedlog ORaH-a izložio je Esad Turković, voditelj OraH-ova podforuma za monetarnu politiku.

U Hrvatskoj donesena je pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom procesu. Osim toga podignuto je nekoliko stotina privatnih tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Sudska praksa je različita, pa tako imamo jednu pravomoćnu presudu na ništetnost promjenjive kamatne stope, tri prvostupanjske presude na ništetnost kompletnoga ugovora s valutnom klauzulom CHF te nekoliko različitih presuda na vraćanje preplaćenih kamata.

"Neujednačenu sudsku praksu na kraju će morati ujednačiti visoki sudovi odnosno Vrhovni sud, ako nakon pravomoćnih presuda i dalje sudska praksa ostane neujednačena", zaključila je Kwiatkowski.

Odvjetnik Mrša istaknuo je kako je u BiH presuđivanje ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom CHF postala je uobičajena sudska praksa na prvostupanjskome sudu u Mostaru gdje je doneseno već preko 50 nepravomoćnih presuda kojima se poništavaju ugovori o kreditu s valutnom klauzulom CHF. U Republici Srpskoj situacija je nešto složenija, jer su banke tamo ipak nešto kvalitetnije sročile ugovore o kreditu, a osim toga i zakonska odredba o valutnoj klauzuli je drugačije propisana nego u Federaciji BiH. U BiH podignuto je već blizu tisuću tužbi.

U Republici Srbiji već je podignuto preko tisuću tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Presude na vraćanje preplaćenih kamata u Srbiji su pravilo, a donesene su i 4 nepravomoćne presude na ništetnost kompletnih ugovora o kreditu.

Ekonomist Tomislav Prpić izložio je podatke o strukturi plasiranih kredita, ponovljeno je da krediti s valutnom klauzulom CHF nemaju pokriće u bilancama, nego se pokriće radi kroz valutni swap, uslijed čega ekstra profiti naraslog tečaja odlaze u inozemne banke. O lošim CHF kreditima počelo se govoriti tek 2010. mada je njihov udio rapidno rastao i prije toga iz godine u godinu. Trend jakoga rasta loših CHF kredita smanjio se nakon ograničenja kamate u stambenim CHF kreditima na 3,23 posto. Zaključeno je da CHF mora izaći iz sustava, u suprotnome će se kriza nastaviti.

Nakon izlaganja sudskih praksi i ekonomske pozadine problema, Esad Turković, izložio je ORaH-ov prijedlog rješenja CHF krize u Republici Hrvatskoj koji je javno predstavljen početkom ožujka ove godine.

ORaH-ov model rješenja dužničke krize u švicarskim francima

1) Preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o povećanju kamata, što je utvrđeno u pravomoćnoj sudskoj presudi Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi za Slučaj Franak, potrebno je obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit.

2) Za navedeni iznos iz točke (1) valja umanjiti preostalu glavnicu u švicarskim francima.

3) Preostalu glavnicu iz točke (2) valja konvertirati prema pravednom tečaju. Pravedan tečaj izračunava se tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20 posto, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Takav pravedan tečaj je u skladu i s inflacijom unazad desetak godina. Poštujući jednakopravnost svih dužnika važno je da se sve banke usuglase za prihvaćanje jednakog pravednog tečaja za konverzije.

4) Pod uvjetom da banke i dužnici pristanu na navedeni prijedlog značajno će se smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka. Podići će se razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka. Vlada i Ministarstvo financija u skladu s vlastitim ovlastima trebaju ponuditi bankama da raspodjele nastale troškove tijekom cijelog razdoblja do otplate kredita, čime bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih gubitaka u računima dobiti i gubitka te bi se izbjeglo smanjenje kapitalizacije banaka.

5) Prihvaćanjem navedenog prijedloga rješenja banke bi izbjegle rizik troškova za isplatu zateznih kamata uslijed privatnih tužbi, čime bi dovele u nepovoljan položaj ne samo banke već bi zbog nemogućnosti jednokratne isplate ovako visokih iznosa taj trošak bio prevaljen na društvo u cjelini.

6) Ukoliko banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje pozivamo Vladu i Ministarstvo financija na kompenzaciju dijela naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa čime će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.

Ključne riječi: sudstvo, ORaH, krediti
<
Vezane vijesti