H-Alter
 Akteri zagrebačke nezavisne kulturne scene nastavljaju postavljati neugodna pitanja gradskim vlastima oko utvrđivanja programa Javnih potreba u kulturi. Dvojbenih milijuna kuna nije 11 već "samo" 4 ili 5, tvrde u Gradu. Novi pregovori kulturnjaka s gradskim vlastima odvijat će se ovaj tjedan. Tako je barem najavljeno.

"Jedanaest milijuna kuna nije nestalo i potpuno su netočne tvrdnje kako Gradski ured za kulturu ne provodi odluke Gradske skupštine o dodjeli sredstava za nezavisnu kulturnu produkciju", odgovorio je Teo Lušetić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport na pitanje o raspodjeli sredstava za Program javnih potreba u kulturi koje su mu prošli tjedan postavili predstavnici nezavisne kulturne scene u Zagrebu.

Podsjetimo, članovi nekoliko udruga nezavisne kulture te neki od  predstavnika gradskih kulturnih vijeća koji imaju savjetodavnu ulogu prilikom provođenja natječaja, optužili su Grad za netransparentnu proceduru dodjele sredstava i neuzimanje u obzir ocjena struke.

Osim toga, ustvrdili su  kako je Gradska skupština usvojila proračun u kojem se izdvaja 55 milijuna kuna za nezavisnu kulturnu produkciju, dok zbroj potpora koje je Grad Zagreb prošli tjedan objavio kroz rezultate natječaja za Program javnih potreba u kulturi iznosi 44 milijuna. U razgovoru za H-Alter Lušetić tvrdi kako su neki portali objavili netočne informacije, jer da se ne radi o 11 milijuna kuna, već o nekih 4 ili 5, te da postoji nerazumijevanje kod shvaćanja  što nezavisna kultura obuhvaća.

koska.jpg

Zanimljivo jest da o novom natječaju nije bilo govora, niti je za njega itko čuo dok se predstavnici nezavisne kulture i članovi dvaju gradskih vijeća nisu pobunili. Osim pitanja o misterioznom nestanku 11 milijuna kuna, predstavnici nezavisne scene ukazali su i na niz primjera nelogične dodjele sredstava poput onog iz sfere kazališne djelatnosti gdje se Gradskom kazalištu Komedija dodjeljuje tri milijuna kuna za tri predstave. S druge strane, projekti koji ostvaruju međunarodne suradnje, i kao uvjet moraju imati lokalnu financijsku podršku, sredstva nisu ostvarili ili su im umanjena, kao što je slučaj s Savezom udruga Operacija grad.

alea_iacta_est.jpg

Je li na djelu bojazan o tome kako hrvatske institucije ne znaju na koji način povući sredstva iz evropskih fondova ili zbog pojedinih klijentelističkih odnosa propuštaju financirati projekte koji na taj način gube mogućnost sudjelovanja na međunarodnoj sceni?

"Europski fondovi i europski projekti su rašireni po nekoliko kulturnih djelatnosti i nije važno koja je od djelatnosti zakinuta. Ključno pitanje je da korištenje europskih fondova mora biti prioritet, i to ne samo na deklarativnoj razini. Tkogod iz Hrvatske može ostvariti suradnju na razini Europe i za to dobiti potporu europskih sredstava, direktno donosi investicije u domaću kulturu. Ti fondovi zahtijevaju jasne gabarite podrške sa strane lokalnih struktura, ili se oni ne mogu iskoristiti. Zagreb ne može priuštiti da taj europski novac odbije", smatra Zvonimir Dobrović iz Queer Zagreba.

Iako su najavljeni daljnji pregovori s lokalnim vlastima, a naknadne izjave koje stižu iz gradskog Ureda obećavaju moguće promjene, kulturnjaci nemaju namjeru odustati.  "Kratkoročni cilj je sada hitna korekcija odluka da bi se neki ključni programi europskog karaktera mogli realizirati, te da se vidi gdje je novac koji nedostaje i koji nije raspoređen, a prema gradskom planu je trebao biti namijenjen nezavisnoj kulturi. To sve naravno nalaže i da se napokon jasno kaže tko to uzima, odnosno ne uzima savjete vijeća za ozbiljno, i  jednostavno po svom nahođenju i po -  budimo optimistični -  nepoznatim kriterijima, prekraja ocjene vijeća i dodjeljuje sredstva.
Drugo je pitanje dugoročnog karaktera, a tiče se odnosa koji su postavljeni između dotacija za programe institucionalnih i vaninstitucionalnih subjekata. Oni su jednostavno neodrživi i moraju se uskladiti. Nove inicijative se moraju podržavati, pratiti njihov razvoj i dopuštati im rast. Stvar se  neće riješiti ako se sad samo namaknu minimalna sredstva raznim korisnicima koja su ionako besmisleno skinuta", smatra Dobrović.

Mario Kovač: Ljudi koji su radikalno nezadovoljni kao krajnje rješenje navode USKOK. Lako moguće da bi se našlo materijala i za takav potez - pogotovo ako se Gradski ured za kulturu ne odazove na konstruktivne razgovore

"Ovo je, do sada, najjači pritisak na grad da se izjasni u vezi klijentelizma i netransparentnosti. Za sada još razgovaramo, a ljudi koji su radikalno nezadovoljni kao krajnje rješenje navode USKOK. Lako moguće da bi se našlo materijala i za takav potez - pogotovo ako se Gradski ured za kulturu ne odazove na konstruktivne razgovore", kaže Mario Kovač, član gradskog Vijeća za urbanu kulturu i mlade koje daje ocjene prijedloga pristiglih na natječaj. Kovač je vrednovanje pristiglih prijedloga Vijeća dao javnosti na uvid kako bi pokazao da njihovo mišljenje nije uzeto u obzir.

Osim Kovača, kritiku rada gradskog Ureda koji ne uvažava mišljenja savjetodavnih tijela, izrazila je i Naima Balić iz Vijeća za međunarodnu suradnju.

"Prije objave rezultata ne konzultiraju se članovi vijeća, od njih se ne traži mišljenje, te se događa ovo o čemu sada govorimo, pišemo i što nas čini nesretnima jer smo uvjereni da se može i mora drugačije raditi. Naše Vijeće je postavilo kriterije kojih smo se držali u našim prosudbama i prijedlozima", objašnjava Balić.

"Čuo sam se sa kolegama i kolegicama iz drugih vijeća.  Oni su također nezadovoljni komunikacijom sa gradom i tvrde da se njihove ocjene ne poklapaju sa dodijeljenim sredstvima. No, izgleda da nemaju dovoljno građanske hrabrosti da sa svojim ocjenama izađu u javnost. Nadam se da će se predomisliti", kaže Kovač.

Novi pregovori s gradskim vlastima odvijat će se ovaj tjedan, tako da ćemo uskoro saznati hoće li nezavisna scena uspjeti u svojim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima pritiska i korekcije sadašnje gradske uprave i njihovih loših praksi.

<
Vezane vijesti