Marina Kelava 14.08.2014.

Gunja treba priču, a ne samo novu ciglu

Marina Kelava Ključno za Gunju nije samo pitanje hoće li obnoviti kuće već hoće li im se ponuditi priča radi koje će u njima i ostati. Kako su već sami odabrali bicikle, zašto to ne bi bila priča o održivosti? To je jedina priča koja se može održati, a već jest dio prijašnje priče ovoga kraja.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Čija je sve Dunja Brozović Rončević?

Fotografija članka
Premda je ministru Fuchsu još pred Božić upućeno pismo u kojem ga se upozorava da je "ugledna jezikoslovka" dobila od Ministarstva znanosti sredstva za objavljivanje knjige koju nikada nije objavila, Ministarstvo danima ne odgovara na pitanja H-Alterove novinarke.

A Milan Moguš, predsjednik HAZU-a koji je Dunju Brozović Rončević na osnovu nepostojeće knjige primio za suradnicu, ima za reći samo to da se ne osvrće na anonimne dojave!

"Jedna od najuspješnijih članica znanstvene i akademske zajednice, prof.dr.sc. Dunja Brozović Rončević, u svojoj blještavoj znanstvenoj karijeri postigla je zavidan broj pozicija preko kojih je koncentrirala enormnu društvenu moć... To bi sve bilo hvalevrijedno, ali zvuči nevjerojatno: sva su navedena postignuća ostvarena bez ispunjavanja elementarnih zakonom propisanih uvjeta, i to na temelju lažiranih podataka u znanstvenoj biografiji", stoji u pismu kojeg je uoči Božića 2010. godine anonimna Skupina hrvatskih intelektualaca dostavila na adrese čelnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne zaklade za znanost te filozofskih fakulteta u Zagrebu, Zadru i Rijeci. Ravnateljicu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te profesoricu na Filozofskom fakultetu u Zadru i Zagrebu u pismu se optužuje da je u zvanje znanstvenog suradnika kao i za člana suradnika HAZU izabrana 2004. godine na temelju nepostojeće knjige Hrvatska hidronimija. Za izdavanje spomenute knjige, kći pokojnog akademika Dalibora Brozovića, od Ministarstva je još 2003. godine dobila financijska sredstva. No, iako bi po relevantnim pravilima samog MZOŠ-a dodijeljena sredstva  trebala biti opravdana u roku od godinu dana, sve što u javnosti nakon osam godina postoji od Hrvatske hidronomije jest njena ISBN i UDK oznaka. Iako smo se Ministarstvu za komentar slučaja obratili još u ponedjeljak, u skladu s njihovom tradicijom zanemarivanja novinarskih upita, odgovor nismo dobili do današnjeg dana.

fuchs.jpg
Zlatna medalja za šutnju: Radovan Fuchs

Saša Zelenika iz Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja kaže kako je MZOŠ na području znanstvenih projekata tek počeo usvajati praksu provjere kako se koriste dodijeljena sredstva. "Za sufinaciranje bi se trebala prijavljivati djela koja su sprema za tisak, dakle: napisana, recenzirana i lektorirana, što je opet i navedeno u pravilima MZOŠ-a. Neutrošena sredstva bi trebala biti vraćena MZOŠ-u, to jest uplaćena u proračun RH".

Brozović Rončević je još 2007. godine na portalu Connect prozvana zbog istih razloga koje u pismu navode i anonimni intelektualci, na što je u svoju obranu napisala kako je "knjiga još krajem 2003. godine prošla sve potrebne recenzije, ali je trebalo napraviti još neke dorade koje ja naprosto nisam stigla nakon što sam izabrana za ravnateljicu Instituta. To što je bila najavljena pogrješka je tajnice Instituta koja je samostalno, bez dogovora zatražila i prijavila ISBN broj. Sada se knjiga dovršena prije tri godine naravno ne može tiskati bez dodatnoga". No danas joj je umjesto tajnice krivo Ministarstvo.  

"Sredstva za knjigu Hrvatska hidronimija, kao i za niz knjiga koje su trebale biti objavljene 2004. i 2005. skinuta su s računa Instituta ovrhama po tužbi za božićnice iz 2001. Ta sredstva za knjige, znanstvene projekte, terenska istraživanja i drugo do danas Ministarstvo nije refundiralo Institutu te stoga te knjige i ne mogu biti objavljene", izjavila je Brozović Rončević za Tportal.

No unatoč uzrocima i "krivcima" zbog kojeg navodno prerađeni doktorat nije ugledao svjetlo dana niti nakon osam godina, baš kao i Ministarstvo, niti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nije se zapitala gdje je "kapitalno djelo hrvatske onomastičke

hazu640.jpg
HAZU: Radi li se samo o previdu, ili o korupciji?

literature s metodološkoga, interdisciplinarnoga, sadržajnoga, etimološkoga i nacionalnoga gledišta" koje "ne čini samo čast autorici nego cjelokupnoj hrvatskoj onomastici", kako ga je prema neslužbenim informacijama opisao akademik Petar Šimunović u Ljetopisu HAZU-a još 2004. godine. U istom Ljetopisu objavljena je i njezina  znanstvena biografija koja je uzeta kao referenca za primanje u HAZU koja sadržava trideset i dva znanstvena rada i pet knjiga od kojih su tek dvije autorske i obje u procesu nastanka. Jedna od njih je famozna Hrvatska hidronimija, a za drugu, Hrvatsku retrospektivnu onomastičku bibliografiju (1970 - 2000), Brozović Rončević kaže da se radi o knjizi koju je radila u suautorstvu s kolegicom koja se 2003. odselila u Njemačku i više nije u znanosti te su odlučili te materijale pripremiti kao bazu podataka.

Kako doznajemo iz akademskih krugova, pri izborima u viša zvanja eventualno se priznaju  članci koji su već prihvaćeni za objavljivanje u časopisima koji još nisu tiskani. Anoniman izvor tvrdi kako bi čekanje više godina za izdavanje knjige moglo biti opravdano ako autor ima problema s izdavačem, no kako je za Hrvatsku hidronimiju izdavač Institut kojeg je Brozović Rončević ravnateljica, problema ne bi trebalo biti. Time je Brozović Rončević zapravo pri izborima u više zvanje i primanje u HAZU  učinjen presedan.

Milan Moguš, donedavni predsjednik Akademije koji je tu dužnost obnašao i 2004. godine kada je znanstvenica primljena na mjesto suradnice u Razredu za filološke znanosti, za H-Alter je izjavio kako ne želi komentirati anonimna pisma jer ih smatra letcima kojima je mjesto u košu za smeće. "Ako netko nema dovoljno hrabrosti da se potpiše pod upozorenje, za mene ono niti ne postoji. Uostalom,  ne mogu ništa komentirati kada pismo nisam niti dobio", tvrdi Moguš iako pouzdano znamo da je pismo adresirano i na njegovo ime. Nakon pitanja kako je moguće da izvješće o nepostojećoj knjizi izađe u Ljetopisu Akademije, uvaženi akademik nam je spustio slušalicu.

mogus.jpg
Milan Moguš, uvaženi akademik koji na pitanje o odgovornosti spušta slušalicu

Tim činom glavešina Akademije dodatno je pojačao stajalište kako umjesto da desetke milijuna kuna iz džepova poreznih obveznika ulaže u, kako je to i Zakonom propisano, "prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobne važnosti za Republiku Hrvatsku", ova "najviša znanstvena ustanova u RH" o alarmantnoj situaciji unutar akademskih krugova samo šuti. Slučaj Brozović Rončević tek je samo jedan u nizu skandala koji potvrđuje sumnju da od Akademije koristi imaju isključivo njezini društveno uvaženi članovi, evidentno izabrani pod utjecajem različitih političkih i interesnih lobija. Stoga ne bi bilo na odmet kada bi Hrvatska slijedila primjer Bugarske koja je masovno srezala izdatke za svoju akademiju, te započela raspravu o njenom ukidanju nakon 140 godina postojanja. Time bi Akademija jednom za svagda dobila svoje zasluženo mjesto u povijesti koje bi se u školskim udžbenicima komotno moglo obrađivati pod naslovom Povijest beskorisnog preseravanja.

Tagovi: ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Hrvatska akademiija znanosti i umjetnosti, Dunja Brozović Rončević
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 21 komentara
  1. Il se farbaj il se ne farbaj09.02.2011. 16:50
    Gledam ovu Fuksovu fotku pa si mislim. Ne kužim ovu novu modu sredovječnih muškaraca da farbaju kosu a bradu ostave sijedu pa liče na pande. Meni je to shizoidno. Zmazani nokti, pola glave pofarbano, miris ustajalog znoja. Kaj ja znam
  2. nije uopce cudno09.02.2011. 17:53
    sto nema love za brozovickinu knjigu kad su je spiskali na kordickinu
  3. @modna sraćka09.02.2011. 18:25
    što je, tamara vas je opet ubola di boli pa lajete na mjesec?
  4. Čitatelj09.02.2011. 18:26
    Kao što su u Globusu napisali: HAZU - najskuplji starački dom (http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/hazu-najskuplji-staracki-dom?onepage=1)
  5. o naravno10.02.2011. 07:55
    a da se jos uvijek zove JAZU bila bi super jel tako
  6. Collar10.02.2011. 09:00
    @ o naravno
    A znas li ti uopce, budalo primitivna, tko je, kada i zasto akademiju nazvao JAZU?
  7. naravno10.02.2011. 09:42
    da znam, budalo jugoslavenska, a znam i da smo to milijun puta zazalili
  8. Čitatelj10.02.2011. 09:55
    @H-alter - ne razumijem zašto ste obrisali komentar modne sraćke (kao da je npr. ovaj komentar o Fuchsu išta bolji), a kad ste ga već obrisali, zašto ste ostavili drugi komentar koji se na to nadovezuje..
  9. gnjili10.02.2011. 13:24
    HAZU ionako šuti o bilo čemu bitnom za budućnost ovoga društva već 20 godina a zašto i nebi,dobro im je skoro kao biskupima...
  10. fern10.02.2011. 15:20
    kaj je Milan Moguš aktualni predsjednik Akademije?
  11. xiao chin wa11.02.2011. 01:27
    HAZU je starački dom iz Alan Forda.
    Ali briga njih što narod misli, dok je love i dok ima malograđana koji vjeruju kako je časno biti akademikom u zemljici oslobođenoj od znanosti, ali zato bremenitoj nepotizmom, korupcijom i oportunizmom. Nije da nemamo u Hrvatskoj (odnosno izvan nje) i nešto Znanstvenika, međutim njima se vrata u tu alanfordovski odabrano društvo teže otvaraju.
  12. xyz12.02.2011. 16:07
    ovakve gadosti u tzv. "znanstvenoj zajednici" nisu iznimke, već pravilo.
    nije dunja brozović jedina u akademiji koja ne radi ništa, a za nerad prima pare i titule.
    imate u 'jazu' sličan slučaj i sa onom kreaturom od slobodana kaštele, koji također ima funkciju koju ne bi smio obnašati da se poštuju pravila struke, i da se zaista ispunjavaju svi uvjeti.
  13. Hugo14.02.2011. 10:41
    Meni tip liči na onu kozu iz Huga....


    Stisni 5 da ti se makne s puta...:)
  14. kordic15.02.2011. 01:32
    knjiga kordic je objavljena u nakladnika koji objavljuje beletristiku jer nije bila primljena kao ova desna ekipa (brozovic)
  15. vješala i lomača15.02.2011. 13:28
    Gospođice Opačić, podcjenjujete kognitivne sposobnosti svojih čitatelja namečući im ovakve teme koje zagovaraju parcijalni pristup rješavanja jednog od vrlo bitnih problema hrvatskog društva. Drugi put pokušajte biti objektivni i konstruktivni te iznesite vlastitu viziju (re)evaluacije sustava znanosti i visokoškog školstva. Ovakvih i sličnih slučajeva je na tisuće (http://bib.irb.hr), a vi ste se radi nekod osobnog razoga ili po nečijem naputku baš obrušili na Dunju Brozović. Nisko i poprilično nemušto! Definitivno vam bolje "leže" teme iz sfere društvenog aktivizma.
  16. rađa fuks15.02.2011. 15:56
    ja sam to naredio
  17. jezikoslovac16.02.2011. 13:07
    Kakva sramota za jezikoslovlje i akademiju, ali kakav odvratan zaključak ovo s Bugarskom. Nema tu nedužnih i kome da se čovjek onda okrene? To je kao kad se pojavi neki svećenik pedofil pa zaključimo da treba skroz ukinuti Crkvu, a katedrale pretvoriti u rukomentne dvorane. Pa lakše malo, ljudi. Nastavite zvati Moguša i Fuchsa, tražiti izjavu, a ne donositi brzoplete zaključke.
  18. evo zasto halter mrzi brozovicku20.02.2011. 08:01
    http://www.vjesnik.com/html/2011/02/19/Clanak.asp?r=kul&c=1

    ZAGREB - Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) Dunja Brozović Rončević poslala je veleposlaniku Sjedinjenih Država u Zagrebu Jamesu B. Foleyju pismo u kojemu navodi kako je nedavno objavljeni članak u jednome hrvatskom listu »State Department: Bošnjački, hrvatski i srpski - dijalekti su jednog jezika« uznemirio hrvatsku javnost, osobito zato što je objavljeno da će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i hrvatski jezik postati jednim od njezinih službenih i ravnopravnih jezika.
    »Tvrdnja da su hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski jezik 'dijalekti' jednoga jezika nije točna, jer hrvatski jezik ima tri narječja, skupine dijalekata (čakavsko, kajkavsko, štokavsko), a samo je štokavsko blisko bošnjačkomu, crnogorskomu i srpskomu, a za problematiku standardnih jezika i njihova statusa organska jezična podloga i nije toliko važna. Službeni je jezik Republike Hrvatske standardni hrvatski jezik, a put njegove standardizacije bitno se razlikuje od puta koji su prošli ostali jezici koji s hrvatskim djelomice dijele genetskolingvističko podrijetlo«, navodi u pismu u srijedu dostavljenom Hini.
    Napominje da Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao središnja hrvatska znanstvena ustanova za proučavanje hrvatskoga jezika mora reagirati na svaku naznaku nepoštovanja ustavne odredbe o hrvatskome kao službenome jeziku.
    Pozivajući se na podatke iz hrvatskih tiskovina da je u rujnu 2009. Ured glavnoga inspektora američkoga Državnog tajništva poslao interni dokument Odjelu za ljudske resurse i Institutu za službu vanjskih poslova pod naslovom »Balkanska jezična problematika« kojim se preporučuje da bi »bošnjački, hrvatski i srpski trebali biti grupirani zajedno i tretirani kao jedinstven jezik« radi utvrđivanja podobnosti za plaćanje poticanja za učenje jezika, ravnateljica dodaje kako se - iako razumije potrebu američke državne administracije za štednjom - iskreno nada da ti navodi nisu točni, te da je riječ samo o objavi stajališta neupućenih pojedinaca.
    Napominje da se hrvatski narod svojim jezikom služi od ranoga srednjeg vijeka te da je na hrvatskome jeziku stoljećima stvarana bogata i vrijedna književna baština. »Taj jezik hrvatske književnosti nije, naravno, istovjetan današnjemu hrvatskom standardnom jeziku, koji je službeni jezik u Republici Hrvatskoj, ali je standardni jezik iz njega izrastao, i to u doba kada gotovo nikakvih formalnih dodira sa srpskim jezikom nije bilo«, navodi u pismu.
    Podsjeća da su se proteklih godina, najvjerojatnije zbog neznanja, i u Bruxellesu katkad neslužbeno javljali pojedinci koji su govorili da bi Hrvatska trebala biti primljena u Uniju s jezikom koji bi se nazivao »hrvatsko-srpski« ili »srpsko-hrvatski« radi smanjivanja troškova prevođenja, te kako bi se »olakšao europski put i drugih zemalja u regiji«, međutim, kad je riječ o statusu službenih jezika, kako napominje, europsko je zakonodavstvo vrlo jasno te svi službeni jezici zemalja članica imaju status službenih jezika.
    Osim toga, podsjeća, Ustavom RH jasno je određeno da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo te da će hrvatski jezik, upravo pod imenom pod kojim se vodi i u službenim dokumentima Ujedinjenih naroda, uskoro postati jednim od službenih jezika Europske unije.
    »Točno je da su hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski jezik velikim dijelom, osim na razini stručnoga nazivlja (terminologije), međusobno uglavnom razumljivi. Međutim, međusobna razumljivost samo je jedan od kriterija razvrstavanja jezika. Svi ti jezici pripadaju skupini južnoslavenskih jezika i potječu od zajedničkog prajezika«, ističe u pismu i dodaje da su međusobno razumljivi i primjerice danski i norveški jezik, a donekle i ostali skandinavski jezici, no pretpostavljamo da nitko u službenoj administraciji i ne pomišlja uvesti jedan općeskandinavski jezik.«
    Po njezinim riječima, genetskolingvistički kriteriji samo su djelomice relevantni za klasifikaciju jezika jer standardni jezici ne nastaju samo kao rezultat normizacije kojega organskog idioma, nego kao rezultat dugotrajnih nastojanja zajednice da na svojem teritoriju stvori jezik koji bi ispunjavao sve njezine komunikacijske, kulturne i civilizacijske potrebe.
    Dunja Brozović Rončević, među ostalim, na kraju pisma izražava čuđenje da se radi »jačanja suradnje među narodima bivše Jugoslavije« dvadeset godina nakon raspada te države može uopće ozbiljno razmatrati mogućnost uvođenja jednog zajedničkog jezika. [Hina]
  19. dunja17.04.2011. 12:58
    simunovic
  20. aseptik09.06.2011. 16:35
    Ovu brozovićku treba najuriti iz to institutića, samo prvo maknuti HDZSDP partiju.
  21. aseptik09.06.2011. 16:41
    Taj kretenski institut je glavni izvor idiotskog novogovora. Ta parazitska bagra uporno gura te idiotluke tipa: "tijekom, glasovanje, izvješće, ne će, zadatci, vrjemenski, itd.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

06.08.

Frljić dobitnik priznanja za borbu protiv poricanja genocida

Frljić je angažiran na rasvjetljivanju činjenica i odgovornosti za zločine počinjene u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, stoji u obrazloženju nagrade

04.08.

Učenici za one koji ne čuju + VIDEO

Učenici i učenice Zdravstvene i veterinarske škole Dr. Andrije Štampara Vinkovci i Medicinske škole Osijek snimili su video spot na hrvatskom znakovnom jeziku za pjesmu "Zbog tebe"

04.08.

Počeo prvi SuperUho festival na prostoru bivšeg TEF-a u Šibeniku

Program festivala koji prati kretanja na međunarodnoj glazbenoj sceni, uz veliku podršku regionalnim glazbenim snagama, počeo je nešto malo iza 20 sati, a otvorio ga je šibenski bend "Diskodelija"

04.08.

Za spomen-područje"Goli otok"

Udruga "Goli otok Ante Zemljar" prosvjeduje zbog politike koja ide za komercijalizacijom nekadašnje političke robijašnice

30.07.

Nagradna igra: SuperUho Festival!

Još jednom sretnom čitatelju/ici darujemo ulaznicu za drugi dan festivala, kada nastupaju pioniri postmetala Earth, legendarni post punk avangardisti Tuxedomoon, kao i neokrunjeni kralj današnje americane Howe Gelb s pratećim bendom

30.07.

"SuperUho Festival" počinje u nedjelju

Na festivalu u Šibeniku nastupit će niz glazbenika s globalne i regionalne nezavisne glazbene scene: "The National", "Fuck Buttons", "Black lips", "Chelsea Wolfe", "Earth, Howe Gelb triage", "Tuxedomoon", "Jonathan Toubin", "Seven That Spells", "Antenat", "Kandžija i gole žene", ABOP i mnogi drugi

29.07.

Nagradna igra: SuperUho Festival!

Najsretnijem čitatelju/ici darujemo jednu ulaznicu za drugi dan festivala, kada nastupaju pioniri postmetala Earth, legendarni post punk avangardisti Tuxedomoon, kao i neokrunjeni kralj današnje americane Howe Gelb s pratećim bendom

Superknjižara
Dokukino
Info most
Info most