11.06.2013.
Oslobađajuće presude za "Varšavsku"
Na zagrebačkom Prekršajnom sudu potvrđeno je kako je cijeli agresivni napad na nas građane, od zahtjeva policijske asistencije do hapšenja i podizanja optužbe, bio protuzakonit postupak.
Što nas čeka
- Onečišćeni zrak u Slavonskom Brodu/ Tribina
- Ostaci pesticida u ljudskom organizmu - putevi zagađenja i utjecaj na zdravlje/ Predavanje
- Život u zajednici/ Konferencija
- Roza hipnoza: Psi laju, prajdovi prolaze
- Festival Republika
- → Više
- Širom svijeta: O Zagorki, rodu i prostoru
- Genius loci: Duh mjesta - duh Splita/ Tribina
- Netolerantnost/normalnost/ Izložba
- Nigdje u Europi u Dokukinu KIC
- Dani otvorenog smijeha u Rijeci
- Moderna, na kraju krajeva/ Simpozij
- PULSKI FORUM 2013. - Festival Kazališta potlačenog
- Otok lubanja/Izložba
- → Više
Trg Burze
- Financijska potpora udrugama za provedbu projekata za održivi razvoj otoka
- Natječaj u okviru programa LIFE +
- Natječaj Moja zajednica
- Potpore za povećanje transparentnosti i dobrog upravljanja javne uprave
- Donacijski natječaj HT-a "Zajedno smo jači"
- Think Tank Young Professional Development Program
- Zajedno smo jači/ Potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge
- Natječaj za projekte "Razvoj društva"
- → Više
- Poziv za lokalne istraživače
- Svi na izbore!
- Izvršni direktor/direktorica Transparancy Internationala Hrvatska
- → Više
- Odmak/ Retreat u Grožnjanu
- Natječaj za Otvoreni filmski festival Travno
- Poziv za Music Meeting
- Prijavi se na radionicu i uključi u rad VoxFeminae.net portala
- Volonterski kamp za mlade u Pakracu
- Mapiranje zelene energetske budućnosti za Europu
- Razvoj društvenog poduzetništva i socijalnog zapošljavanja kroz strukturne fondove Europske unije - iskustva Slovenije
- Poziv na konferenciju "Perspektive suvremene komparatistike"
- → Više
Deutsche welle
- Politika Obama iz Berlina poziva Moskvu na razoružanje
- Panorama Kolektivni centri za smještaj izbjeglica u BiH
- Gospodarstvo Solarna tehnologija: tko gubi, a tko dobiva
- Kultura Bach kao evanđelist i jazzer
- Priča dana Irski putnici - šareni nomadi ili etnička manjina?
Čija je sve Dunja Brozović Rončević?
A Milan Moguš, predsjednik HAZU-a koji je Dunju Brozović Rončević na osnovu nepostojeće knjige primio za suradnicu, ima za reći samo to da se ne osvrće na anonimne dojave!
"Jedna od najuspješnijih članica znanstvene i akademske zajednice, prof.dr.sc. Dunja Brozović Rončević, u svojoj blještavoj znanstvenoj karijeri postigla je zavidan broj pozicija preko kojih je koncentrirala enormnu društvenu moć... To bi sve bilo hvalevrijedno, ali zvuči nevjerojatno: sva su navedena postignuća ostvarena bez ispunjavanja elementarnih zakonom propisanih uvjeta, i to na temelju lažiranih podataka u znanstvenoj biografiji", stoji u pismu kojeg je uoči Božića 2010. godine anonimna Skupina hrvatskih intelektualaca dostavila na adrese čelnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne zaklade za znanost te filozofskih fakulteta u Zagrebu, Zadru i Rijeci. Ravnateljicu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te profesoricu na Filozofskom fakultetu u Zadru i Zagrebu u pismu se optužuje da je u zvanje znanstvenog suradnika kao i za člana suradnika HAZU izabrana 2004. godine na temelju nepostojeće knjige Hrvatska hidronimija. Za izdavanje spomenute knjige, kći pokojnog akademika Dalibora Brozovića, od Ministarstva je još 2003. godine dobila financijska sredstva. No, iako bi po relevantnim pravilima samog MZOŠ-a dodijeljena sredstva trebala biti opravdana u roku od godinu dana, sve što u javnosti nakon osam godina postoji od Hrvatske hidronomije jest njena ISBN i UDK oznaka. Iako smo se Ministarstvu za komentar slučaja obratili još u ponedjeljak, u skladu s njihovom tradicijom zanemarivanja novinarskih upita, odgovor nismo dobili do današnjeg dana.
Zlatna medalja za šutnju: Radovan Fuchs
Saša Zelenika iz Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja kaže kako je MZOŠ na području znanstvenih projekata tek počeo usvajati praksu provjere kako se koriste dodijeljena sredstva. "Za sufinaciranje bi se trebala prijavljivati djela koja su sprema za tisak, dakle: napisana, recenzirana i lektorirana, što je opet i navedeno u pravilima MZOŠ-a. Neutrošena sredstva bi trebala biti vraćena MZOŠ-u, to jest uplaćena u proračun RH".
Brozović Rončević je još 2007. godine na portalu Connect prozvana zbog istih razloga koje u pismu navode i anonimni intelektualci, na što je u svoju obranu napisala kako je "knjiga još krajem 2003. godine prošla sve potrebne recenzije, ali je trebalo napraviti još neke dorade koje ja naprosto nisam stigla nakon što sam izabrana za ravnateljicu Instituta. To što je bila najavljena pogrješka je tajnice Instituta koja je samostalno, bez dogovora zatražila i prijavila ISBN broj. Sada se knjiga dovršena prije tri godine naravno ne može tiskati bez dodatnoga". No danas joj je umjesto tajnice krivo Ministarstvo.
"Sredstva za knjigu Hrvatska hidronimija, kao i za niz knjiga koje su trebale biti objavljene 2004. i 2005. skinuta su s računa Instituta ovrhama po tužbi za božićnice iz 2001. Ta sredstva za knjige, znanstvene projekte, terenska istraživanja i drugo do danas Ministarstvo nije refundiralo Institutu te stoga te knjige i ne mogu biti objavljene", izjavila je Brozović Rončević za Tportal.
No unatoč uzrocima i "krivcima" zbog kojeg navodno prerađeni doktorat nije ugledao svjetlo dana niti nakon osam godina, baš kao i Ministarstvo, niti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nije se zapitala gdje je "kapitalno djelo hrvatske onomastičke
HAZU: Radi li se samo o previdu, ili o korupciji?
Kako doznajemo iz akademskih krugova, pri izborima u viša zvanja eventualno se priznaju članci koji su već prihvaćeni za objavljivanje u časopisima koji još nisu tiskani. Anoniman izvor tvrdi kako bi čekanje više godina za izdavanje knjige moglo biti opravdano ako autor ima problema s izdavačem, no kako je za Hrvatsku hidronimiju izdavač Institut kojeg je Brozović Rončević ravnateljica, problema ne bi trebalo biti. Time je Brozović Rončević zapravo pri izborima u više zvanje i primanje u HAZU učinjen presedan.
Milan Moguš, donedavni predsjednik Akademije koji je tu dužnost obnašao i 2004. godine kada je znanstvenica primljena na mjesto suradnice u Razredu za filološke znanosti, za H-Alter je izjavio kako ne želi komentirati anonimna pisma jer ih smatra letcima kojima je mjesto u košu za smeće. "Ako netko nema dovoljno hrabrosti da se potpiše pod upozorenje, za mene ono niti ne postoji. Uostalom, ne mogu ništa komentirati kada pismo nisam niti dobio", tvrdi Moguš iako pouzdano znamo da je pismo adresirano i na njegovo ime. Nakon pitanja kako je moguće da izvješće o nepostojećoj knjizi izađe u Ljetopisu Akademije, uvaženi akademik nam je spustio slušalicu.
Milan Moguš, uvaženi akademik koji na pitanje o odgovornosti spušta slušalicu
Tim činom glavešina Akademije dodatno je pojačao stajalište kako umjesto da desetke milijuna kuna iz džepova poreznih obveznika ulaže u, kako je to i Zakonom propisano, "prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobne važnosti za Republiku Hrvatsku", ova "najviša znanstvena ustanova u RH" o alarmantnoj situaciji unutar akademskih krugova samo šuti. Slučaj Brozović Rončević tek je samo jedan u nizu skandala koji potvrđuje sumnju da od Akademije koristi imaju isključivo njezini društveno uvaženi članovi, evidentno izabrani pod utjecajem različitih političkih i interesnih lobija. Stoga ne bi bilo na odmet kada bi Hrvatska slijedila primjer Bugarske koja je masovno srezala izdatke za svoju akademiju, te započela raspravu o njenom ukidanju nakon 140 godina postojanja. Time bi Akademija jednom za svagda dobila svoje zasluženo mjesto u povijesti koje bi se u školskim udžbenicima komotno moglo obrađivati pod naslovom Povijest beskorisnog preseravanja.
Želite li čitati više ovakvih članaka?
Vezane vijesti
Ustavni sud vs. MZOS vol. 2
Ustavni sud donio je presudu kojom se privremeno odgađa stupanje na snagu dokumenta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o izmjeni…
Objavljeno: 31.05.2013.
Znanost je "tamni vilajet" politike
Profesor Ante Čović s Filozofskog fakulteta objašnjava zbog čega su loše politike Ministarstva znanosti.
Objavljeno: 12.04.2013.
Ugrožavanje hrvatske znanosti u cjelini
I Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Splitu ocijenilo je skandaloznim kriterije za izbore u znanstvena zvanja u humanističkim…
Objavljeno: 03.04.2013.
Roditelji prosvjedovali na gradilištu
Roditelji učenika Osnovne škole Pujanki danas nisu pustili svoju djecu na nastavu koju pohađaju u druge četiri splitske škole zbog obnove…
Objavljeno: 02.04.2013.
Spalili svoje znanstvene radove
Šestero članova hrvatske akademske zajednice spalilo je jutros svoje znanstvene radove ispred Ministarstva znanosti iz prosvjeda protiv…
Objavljeno: 11.03.2013.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Petak na Festivalu mediteranskog filma Split
Večeras se Bačvicama prikazuje "Ruka u ruci" redateljice Valerie Donzelli koja se prošle godine FMFS-u predstavila filmom "Moj osobni rat"
Četvrtak na Festivalu mediteranskog filma Split
Film Uspavana ljepotica koji je u programu bio najavljen za sinoć, u ljetnom kinu Bačvice biti će prikazan večeras
Srijeda na Festivalu mediteranskog filma Split
Danas na Festivalu mediteranskog filma Split prikazuje se srpski film Klip u kinu Zlatna vrata, a na Bačvicama talijanski Uspavana ljepotica
I umjetnici izlaze na ulice
"Tamo gdje se izložbe održavaju u mraku i gdje je klasična glazba samo simbol za dan žalosti, tamo nije čudno što spomenici kulture nisu ponos, već ruglo gradova na čijim se ulicama djeca svakodnevno bodu noževima zbog različite boje majice", pišu u proglasu umjetnici Srbije
Ponedjeljak na Festivalu mediteranskog filma Split
Danas se na FMFS-u se u Zlatnim vratima prikazuje izvrsni turski film Čistilište, a u kinu Bačvice splitsku premijeru imat će hit Gangster te voli
Šetnica građanima!
Platforma "1POSTOZAGRAD" uputila je Zagrebačkoj nadbiskupiji prijedlog da se šetnica kroz južno i istočno vanjsko dvorište zagrebačkog katedralnog kompleksa otvori za javnost
Pomućen je dobri zagrebački duh
Manjkavosti, preskakanje ili nedosljednosti u praćenju natječajnih rezultata jednostavno predstavljaju preveliko opterećenje za zahtjevne gradske projekte, piše predsjednik "Udruženja hrvatskih arhitekata" Bandiću
Dodaj komentar 21 komentara
A znas li ti uopce, budalo primitivna, tko je, kada i zasto akademiju nazvao JAZU?
Ali briga njih što narod misli, dok je love i dok ima malograđana koji vjeruju kako je časno biti akademikom u zemljici oslobođenoj od znanosti, ali zato bremenitoj nepotizmom, korupcijom i oportunizmom. Nije da nemamo u Hrvatskoj (odnosno izvan nje) i nešto Znanstvenika, međutim njima se vrata u tu alanfordovski odabrano društvo teže otvaraju.
nije dunja brozović jedina u akademiji koja ne radi ništa, a za nerad prima pare i titule.
imate u 'jazu' sličan slučaj i sa onom kreaturom od slobodana kaštele, koji također ima funkciju koju ne bi smio obnašati da se poštuju pravila struke, i da se zaista ispunjavaju svi uvjeti.
Stisni 5 da ti se makne s puta...:)
ZAGREB - Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) Dunja Brozović Rončević poslala je veleposlaniku Sjedinjenih Država u Zagrebu Jamesu B. Foleyju pismo u kojemu navodi kako je nedavno objavljeni članak u jednome hrvatskom listu »State Department: Bošnjački, hrvatski i srpski - dijalekti su jednog jezika« uznemirio hrvatsku javnost, osobito zato što je objavljeno da će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i hrvatski jezik postati jednim od njezinih službenih i ravnopravnih jezika.
»Tvrdnja da su hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski jezik 'dijalekti' jednoga jezika nije točna, jer hrvatski jezik ima tri narječja, skupine dijalekata (čakavsko, kajkavsko, štokavsko), a samo je štokavsko blisko bošnjačkomu, crnogorskomu i srpskomu, a za problematiku standardnih jezika i njihova statusa organska jezična podloga i nije toliko važna. Službeni je jezik Republike Hrvatske standardni hrvatski jezik, a put njegove standardizacije bitno se razlikuje od puta koji su prošli ostali jezici koji s hrvatskim djelomice dijele genetskolingvističko podrijetlo«, navodi u pismu u srijedu dostavljenom Hini.
Napominje da Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao središnja hrvatska znanstvena ustanova za proučavanje hrvatskoga jezika mora reagirati na svaku naznaku nepoštovanja ustavne odredbe o hrvatskome kao službenome jeziku.
Pozivajući se na podatke iz hrvatskih tiskovina da je u rujnu 2009. Ured glavnoga inspektora američkoga Državnog tajništva poslao interni dokument Odjelu za ljudske resurse i Institutu za službu vanjskih poslova pod naslovom »Balkanska jezična problematika« kojim se preporučuje da bi »bošnjački, hrvatski i srpski trebali biti grupirani zajedno i tretirani kao jedinstven jezik« radi utvrđivanja podobnosti za plaćanje poticanja za učenje jezika, ravnateljica dodaje kako se - iako razumije potrebu američke državne administracije za štednjom - iskreno nada da ti navodi nisu točni, te da je riječ samo o objavi stajališta neupućenih pojedinaca.
Napominje da se hrvatski narod svojim jezikom služi od ranoga srednjeg vijeka te da je na hrvatskome jeziku stoljećima stvarana bogata i vrijedna književna baština. »Taj jezik hrvatske književnosti nije, naravno, istovjetan današnjemu hrvatskom standardnom jeziku, koji je službeni jezik u Republici Hrvatskoj, ali je standardni jezik iz njega izrastao, i to u doba kada gotovo nikakvih formalnih dodira sa srpskim jezikom nije bilo«, navodi u pismu.
Podsjeća da su se proteklih godina, najvjerojatnije zbog neznanja, i u Bruxellesu katkad neslužbeno javljali pojedinci koji su govorili da bi Hrvatska trebala biti primljena u Uniju s jezikom koji bi se nazivao »hrvatsko-srpski« ili »srpsko-hrvatski« radi smanjivanja troškova prevođenja, te kako bi se »olakšao europski put i drugih zemalja u regiji«, međutim, kad je riječ o statusu službenih jezika, kako napominje, europsko je zakonodavstvo vrlo jasno te svi službeni jezici zemalja članica imaju status službenih jezika.
Osim toga, podsjeća, Ustavom RH jasno je određeno da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo te da će hrvatski jezik, upravo pod imenom pod kojim se vodi i u službenim dokumentima Ujedinjenih naroda, uskoro postati jednim od službenih jezika Europske unije.
»Točno je da su hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski jezik velikim dijelom, osim na razini stručnoga nazivlja (terminologije), međusobno uglavnom razumljivi. Međutim, međusobna razumljivost samo je jedan od kriterija razvrstavanja jezika. Svi ti jezici pripadaju skupini južnoslavenskih jezika i potječu od zajedničkog prajezika«, ističe u pismu i dodaje da su međusobno razumljivi i primjerice danski i norveški jezik, a donekle i ostali skandinavski jezici, no pretpostavljamo da nitko u službenoj administraciji i ne pomišlja uvesti jedan općeskandinavski jezik.«
Po njezinim riječima, genetskolingvistički kriteriji samo su djelomice relevantni za klasifikaciju jezika jer standardni jezici ne nastaju samo kao rezultat normizacije kojega organskog idioma, nego kao rezultat dugotrajnih nastojanja zajednice da na svojem teritoriju stvori jezik koji bi ispunjavao sve njezine komunikacijske, kulturne i civilizacijske potrebe.
Dunja Brozović Rončević, među ostalim, na kraju pisma izražava čuđenje da se radi »jačanja suradnje među narodima bivše Jugoslavije« dvadeset godina nakon raspada te države može uopće ozbiljno razmatrati mogućnost uvođenja jednog zajedničkog jezika. [Hina]
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.