Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Riječima "ovo je poziv na uzbunu" Nenad Bartolčić predsjednik Knjižnog bloka, započeo je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati Istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj agencije GFK. Kao što je bilo za zaključiti već iz uvodne rečenice predsjednika udruge Knjižni blok, anketa je pokazala poražavajuće stanje.
U usporedbi sa istim istraživanjem koje je ta agencija provela u svijetu Hrvatska je pri dnu ljestvice sa 40 posto populacije koja mjesečno pročita jednu knjigu. Pritom je bitno spomenuti da se radi samo o urbanom stanovništvu, dok su rezultati prilično drugačiji u ruralnim područjima.
Iza Hrvatske nalaze se samo Srbija s 39 posto urbane populacije koja mjesečno pročita jednu knjigu i Argentina sa 37 posto.
Iza Hrvatske nalaze se samo Srbija s 39 posto urbane populacije koja mjesečno pročita jednu knjigu i Argentina sa 37 posto. Samo za usporedbu, u Njemačkoj čak 73 posto populacije mjesečno pročita bar jednu knjigu dok u Italiji to čini 71 posto.
Ipak dio čitatelja možda pronađe utjehu u podatku da su građani Hrvatske bolji od prosjeka u organiziranju zabava u vlastitim kućama što čini 81 posto ispitanika, a prednjačimo i u ispijanju kave (63 posto) te obavljanju kućanskih popravaka (51 posto).
Istraživanje provedeno na tisuću ispitanika starijih od 15 godina iz raznih dijelova Hrvatske otkrilo je da je 56 posto građana u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, a u prosjeku se pročitaju tri knjige godišnje.
Knjige za čitanje najčešće se nabavljaju u knjižnici (45 posto) ili posuđuju od prijatelja (38 posto), dok trećina pročitane knjige kupuje. I dalje se najčešće kupuju beletristika ili poezija, te stručne knjige i knjige za djecu.
Za razliku od posljednjeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj provedenog 2005. godine došlo je do promjena vezanih uz distribuciju knjige, te se smanjio udio kupovine knjiga na kioscima uz novine, dok se povećala kupovina na kiosku bez novina. Isto tako se smanjila kupovina preko kluba knjiga i trgovačkih putnika, a povećala se u hipermarketima.
U odnosu na prije šest godina, došlo je do smanjena iznosa novca koji se izdvaja za knjige. Naime, 2005. je prosječna cijena posljednje kupljene knjige iznosila 108 kuna, dok 2011. iznosi 80 kuna.
Na pitanje što ih najčešće navodi na kupnju knjige 47 posto ispitanika odgovorilo je kako je posrijedi afektna kupovina, što znači da knjigu pronađu sami u knjižari ili ju uoče u izlogu.
Porazna je činjenica da polovica onih koji nisu kupili knjigu u zadnja tri mjeseca, vjerojatno i neće jer ih, kako se izjašnjavaju, knjiga uopće ne zanima, ne treba im, te ih ništa ne može navesti da ju kupe.
Siniša Labrović: Bizarno je da se štedi na onima čija se potpora izražava u tisućama, a ne na onima koji dobivaju milijune.
Kakve veze ima "Prvi hrvatski festival knjiga - Što čitaš" s profiliranom izdavačkom kućom "Što čitaš?". Nikakve.
Večeras će na Subversive Festivalu Christian Marazzi govoriti o historijskoj krizi kapitalizma, a Gayatri Spivak predavat će na temu "Budućnosti, prošlosti, jezici, Balkan"
Danas na Subversive Forumu u ZKM-u počinje panel "Prema Balkanskom socijalnom forumu" koji će trajati dva dana
Treću godinu zaredom fotografija H-Alter-ove novinarke Marine Kelava uvrštena je na izložbu najbolje novinske fotografije iz regije, koja se večeras otvara u Beogradu, u organizaciji srpske novinske agencije Beta
Marko Pogačar, "Bog neće pomoći": Naslov ukazuje na nepobitnu činjenicu - na neko apstraktno, metafizičko utočište nije nam se osloniti.
Od 20. do 26. svibnja, u sklopu festivalskoga filmskog programa domaćoj će publici biti prikazana 54 filma koji na različite načine progovaraju o toleranciji
dodaj komentar 8 komentara
I ja sam mislio da su te brojke manje, no to su ipak podaci za urbanu populaciju. Osim toga, kladim se da su mnogi ispitanici lagali, a i vjerujem da najveći postotak pročitanog otpada na ljubiće i krimiće što ne smatram naročito kvalitetnim štivom. Zanimao bi me podatak koliko ljudi godišnje pročita neku stručnu knjigu.
Prosla su socijalisticka vremena kada se je smatralo da odreda svi trebaju biti pametni, kulturni, radisni, odgovorni, marljivi clanovi drustva da bi samo to drustvo i napredovalo. Zasto bi itko ikoga preklinjao i moljakao da se lati knjige i naricao nad njegovom nenecitanom sudbinom. Izvoli, budi tupavi zvekan. Koga briga?
Ovo je doba osobne (ne)odgovornosti za gotovo sve aspekte svoje egzistencije i ako se sam ne potrudis na svojoj izobrazbi zavrsiti ces kao vozac viljuskara ili naplacivac parkinga. Na zidu ce ti visjeti slika Soraje, najveca zivotna dvojba; Karlovacko ili Ozujsko, a najveca zivotna sreca kad tvoj lokalni klub pobijedi drugi lokalni klub u nogometu. Bogu hvala i opet dobro!
U ostalom, pametnom ne treba knjiga nego glupom. Pametan je direktno prikovisepametan iz vlastite glave. Vidi Keruma...pravi primjer!
„Ja ujutru kad ustanem, prvo popijem jednu rakiju, pa nahranim živinu, onda popijem još jednu rakiju, žena napravi doručak, a ja posle doručka popijem još jednu...“
„Stop! Stop!“ prekida ga reporter. „Ovo je obrazovna emisija, ne može to, kako ispijaš rakije.“
“Pa šta da kažem? U obrazovnu emisiju...“
“Šta znam, kaži, ono, npr - ja kad ustanem, uzmem pa pročitam jednu knjigu...“
„Dobro“ kaže domaćin, pa krene:
„Ja ujutru kad ustanem, prvo pročitam jednu knjigu, pa nahranim živinu, onda pročitam još jednu knjigu, žena napravi doručak, a ja posle doručka pročitam još jednu...Onda odem u polje da radim sa kumom, a on u ruksaku ponese knjige, pa do ručka pročitamo još po jednu-dve knjige. Tokom popodneva obično pročitamo sve knjige koje je poneo, pa se vratimo u selo i idemo kod gazda Luja, on drži biblioteku. Tu čitamo knjige do fajron...pardon, do kraja radnog vremena, a kad nas on ister...pardon, zamoli da odemo, mi pređemo kod mog šuraka, on u podrumu ima štampariju, pa, brate, čitamo ti mi knjige do sitnog sata...“
Istini za volju,, liječenje stripovima ima i nezgodnu kontraindikaciju u obliku uvođenja monarhije, ali tko kaže da zdravo tijelo ne smije nositi i praznu glavu.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/90146/Default.aspx
Budući da ponekad od neuroze napusti Net i u patikama trči po Farosu, čini se da gaji i nadu da ga bu pozvali na Olimpijadu?
Neki će bit monarhija u srodstvu sa Queen Elisabeth II, a neki će pak čekat da im Sotona vaskrsne Titu, kak bi ostali u srodstvu sa Staljinom i Pandemonijumom uopće.
Hebiga, telektualac prezire stripove, Čita samo na grani.
http://www.royalfamily.org/family/index.htm
Možda je i bolje tako. Kad već narod nema kruha, neka se najede kolača.
Daltonovi tokom kulturnih večeri svojim podanicima pokazuju kako druga djeca ližu sladoled.
http://www.royalfamily.org/kuhinja/kuhinja_eng1.html
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.