Pri skorom rebalansu gradskog proračuna posebna pozornost posvetiti će se nezavisnoj kulturnoj sceni, koja je aktualnim proračunom osuđena na odumiranje, zaključak je dvosatne rasprave skupštinskog Odbora za kulturu.

Naime, pri donošenju "kriznog" proračuna za 2010. godinu gradskim institucijama proračunska sredstva smanjena su za svega nekoliko postotaka, dok je nezavisnoj sceni oduzeto i do 25 posto novca. Zbog toga su čitave djelatnosti pred gašenjem, kao što je vrlo razvijena plesna scena, a došlo je u pitanje i održavanje uglednog N.O. Jazz festivala. Kamen oko vrata čitavoj zagrebačkoj kulturi predstavljaju izdaci za 1.820 djelatnika zaposlenih u gradskim institucijama, na čije prihode ode čak 300 milijuna kuna, što je više od polovice svih sredstava za kulturu koja iznose 537 milijuna.

"Ne raspravljamo o 550 milijuna kuna. Naime, za programske djelatnosti ostaje svega 150 milijuna, jer dužni smo poštivati Zakon o ustanovama i kolektivni ugovor. Nije baš točno da smo institucije srezali za samo 4 posto, kako se tvrdi, no istina je da su neki programi kojima su zadužena vijeća dala visoke ocjene na poslijetku ostali bez novca, to zato jer ga jednostavno nema", obrazlagao je Vladimir Stojsavljević, savjetnik Pročelnika za kulturu Ivice Lovrića.

No, već mjesecima se u medijima piše kako je Ured sustavno ignorirao preporuke stručnih vijeća. Osim toga, u Uredu uporno izbjegavaju odgovoriti tko u konačnici na temelju ocjena koje su dala vijeća raspodjeljuje sredstva, no bolje upućeni tvrde kako o tome odlučuju gradonačelnikov savjetnik za kulturu Duško Ljuština te Lovrićeva zamjenica Željka Udovičić. Tako se od sredstava Vijeća za urbanu kulturu naposlijetku financiran i program zvan "Čobanijada", upozorili su prisutni predstavnici nezavisne scene. Problematičan je i Plesni centar u koji su ulupana 36 milijuna kuna, a sada nema sredstava za rad. Premda je Odbor za kulturu zatražio novi sastanak s pročelnikom Lovrićem, kako bi se pronašlo neko rješenje, zbog katastrofalne financijske situacije u kojoj se nalazi Zagreb izglednije je da se pri rebalansu mogu prije očekivati novi rezovi no dodatna sredstva. Zbog toga će biti nužno pronaći način kako da se na nezavisnoj sceni začepe najgadnije rupe, a kulturnjacima preostaje da sačekaju bolja vremena u kojima im Zagreb neće biti maćeha, a oni neželjeno dijete, kao što je do sada bio slučaj.

Izgradnja MSU - avantura? 

Gradu upravljačka prava nad MSU-om, čeka se Bandićev prijedlog Skupštinari su raspravljali i o Muzeju suvremene umjetnosti. Naime, Gradska skupština početkom godine odbila je prijedlog gradonačelnika Milana Bandića da se 50 posto osnivačkih prava nad MSU-om prenese na Ministarstvo kulture, koje bi time steklo prevagu u upravljanju Muzejom. Naime, predsjednik Odbora Zvonko Maković izložio je kako je od ukupnih troškova izgradnje muzeja, koja je od samog početka obilježena kontroverzama i koja je zajedno s uređenjem okoliša dosegla astronomski iznos od gotovo 444 milijuna kuna, grad uložio bitno više od 50 posto. Iznesene su i brojne manjkavosti i počinjene greške, pa su tako restauratorske radionice potpuno neadekvatne, a zbog nedostatne vlažnosti zraka jedna slika je već morala biti uklonjena, jer je počela propadati. Problematična je i vrijednost fundusa MSU-a, pa je zaključeno kako procjena od 47 milijuna kuna uvelike potcjenjuje stvarnu vrijednost. Bandiću je prijenos osnivačkih prava u interesu, zato jer bi se time osiguralo stabilnije financiranje Muzeja, koji je u velikim problemima.

"Gotovo se može reći da smo s izgradnjom MSU-a ušli u avanturu kojoj nismo bili dorasli", rekao je Marin Knezović. Od Bandića je zatraženo da dostavi novi prijedlog prijedlog osnivačkih prava tako da Grad zadrži konačnu riječ pri upravljanju, te je najavljena posebna sjednica Odbora na kojoj će se raspravljati isključivo o MSU-u.