Tamara Opačić strip Eduard Pranger  30.01.2012.

Oko za oko, Gotovina za krst + STRIP

Tamara Opačić, strip Eduard Pranger Sve dok i jedna i druga strana ne shvate da je jedina veza između sportskog i ratnog natjecanja ta što na račun živaca, ali i života onih koji oba sraza promatraju iz pristojne udaljenosti zarađuju tek malobrojni pojedinci, mržnja će se u nas još dugo vremena imati koječime hraniti.

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Bilješke jedne zastupnice

Deutsche welle

Jesmo li u zadnjem satu?

05.07.2008. Marina Kelava Kultura Komentiraj Print
Fotografija članka
11th Hour: Tijekom sat i pol vremena više od pedeset znanstvenika i aktivista, od Nobelovke Wangari Maathai, Stephena Hawkinga, Thoma Hartmanna, Davida Suzukija do Gorbačova govore o tome kako je planet u opasnosti. Sad nije da to baš nismo znali, ali ovaj je film ipak američki optimističan jer se bavi i traženjem nade. Govornici nude svoja moguća rješenja koja bi trebala pridonijeti radikalnoj promjeni, a ta bi bila da čovječanstvo napusti ideju da je priroda tu da bi mi imali nad čim dominirati. I da se vratimo davno zaboravljenoj nužnosti čovjeka kao dijela prirode, pa se tako napokon počnemo i ponašati.


Tijekom sat i pol vremena više od pedeset znanstvenika i aktivista, od Nobelovke Wangari Maathai, Stephena Hawkinga, Thoma Hartmanna, Davida Suzukija do Gorbačova govore o tome kako je planet u opasnosti. Sad nije da to baš nismo znali, ali ovaj je film ipak američki optimističan jer se bavi i traženjem nade. Govornici nude svoja moguća rješenja koja bi trebala pridonijeti radikalnoj promjeni, a ta bi bila da čovječanstvo napusti ideju da je priroda tu da bi mi imali nad čim dominirati. I da se vratimo davno zaboravljenoj nužnosti čovjeka kao dijela prirode, pa se tako napokon počnemo i ponašati.

Na tragu mojih početnih frustracija ova poanta je filmu najveći plus. Upakirana u holivudsku filmografiju sa prezenterom koji je ipak nešto zgodniji od Ala Gorea ostaje nada da film može privući i dio one publike koja još nije svjesna svega o čemu govori prvi dio filma, a ne samo ljude koji su već ionako pozelenjeli.

Ne znam da li ih je privuklo nagovještavanje da bi se sam Leonardo možda mogao pojaviti, ali nekoliko se stotina ljudi ispunilo kinodvoranu, odslušalo uvodnu prezentaciju rada Zelene akcije Tomislava Tomaševića, te zatim makar na sat i pol razmišljalo o odnosu čovjeka i okoliša. I sve to u petak navečer, što je već značajan uspjeh samo po sebi.

11th Hour može se pogledati ponovo već večeras, opet u kinu Europa u 21 sat.
Tagovi: zelena akcija, Stephen Hawking, 11th Hour
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 6 komentara
  1. Prepotentni Dalmatinac24.07.2008. 13:35
    Srećom nas je više došlo u Zagreb, da vas naučimo kulturi. Pa se nećemo baš svi podavit, a katastrofa možda naiđe u litnje doba kad ste svi na moru, što vam ipak ne bi želija usprkos vašim dobrim željama.
  2. Igra malog tigra10.07.2008. 17:25
    Ovaj tekst je dobar, kad se čovjek nauči da svaki "š" zamijeni s običnim "š". &scaronta je to? Neki hakerski napad? Virus?
    Inače, vjerojatno je već prekasno. Neki su mislili da se ledenjaci ne mogu brzo otopiti. Međutim, sad se iz svemira vidjelo da je netragom odjednom nesto jedan od 32000 kvadratnih kilometara. Bijela boja odbija svjetlo i toplinu 80%, a boja oceana odbija samo 20% a privlači 80%, Otuda, što se više otopi, topljenje se sve više ubrzava, dolazi do tzv. "tipping point", ili prekretnice, i odjednom more naraste za 5-10 m, potopi se većina gradova (a uz more, oceane i rijeke živi 80% stanovništva svijeta), udare uragani 3 puta jači od Katrine, pa i po sjevernim gradovima, kao što je New York... Mislim, s jedne strane je dobro što će nestati prepotentnih Dalmatinaca, a more će nam biti bliže. Čobanković ne mora navodnjavati - bu se samo riješilo, kao što i inače rješavamo probleme.. Ali ipak...?
  3. kajjeovo07.07.2008. 18:47
    portal hajdegerijanaca užasnutih samoživom tehnologijom od koje nas samo bog može spasiti :-)
  4. pulicer07.07.2008. 00:42
    Ljudi su se uvijek nekog vraga bojali i jos sirili paniku.Kad su prvi put zakoracili iz pecina, nije im bilo svjedeno na kakvu ce zvjerku naletjeti u svom okruzenju.Kako se jedna po jedna opasnost eliminirala, tako su se podgrijavale nove.Covjek moze rijesiti sve probleme koje je sam prouzrocio, a realna je opasnost da ce to propsutiti napraviti u pravo vrijeme jer se tehnologija tako brzo siri da i nema vremena za razmisljanje o nalicju iste.Os elektronskog otpada, cuvanja izvora vode.U tom smislu podrzavam zelene koji skrecu pozornost na te probleme iz drugog plana.A pogotovo kad ih iznose uz dodatne mozebitne i suvisle alternative bez vracanja u kameno doba i sl.)
  5. Marijan Ivan Mihelić06.07.2008. 12:16
    I ne treba.SVE JE TO ISTI KURAC,GLUPA,DEBILNA DISKRIMINACIJA.
  6. možebiti05.07.2008. 21:56
    ali ipak su to varijacije na istu temu hijerarhije, patrijarhata, hegemonije.

    ne bih pravila hijerarhiju među raznim oblicima diskriminacije
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

02.02.

Je li netko vidio spomenik?

Ljeti među suncobranima, zimi među štandovima, Razlistala forma, a i javni prostor trpi jednaku vrstu devastacije kao i u slučaju rušenja.

02.02.

Nagradnjača za "Kruh naš svagdašnji"

Premijera filma koji govori o dehumanizirajućem procesu prehrambene proizvodnje i to na europskom tlu, održat će se u utorak, 7. veljače, u zagrebačkom Branimir centru u 20 h. Najbržim prstima dijelimo 2 puta po 2 pozivnice!/ Najbrže su bile Maja Dugi i Tarita Popov

01.02.

Ugroženo znanstveno izdavaštvo

Ministarstvo kulture podržalo je Apel za obnovu i očuvanje znanstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji je uputio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

30.01.

Ljudski nemar ugrožava zaštićenu svjetsku baštinu

Iz UNESCO-a su od Italije tražili pronalaženje sporednih ruta za morski promet, a uputili su upozorenja i zbog stanja Londonu i Sevilli u kojima neboderi zasjenjuju povijesne građevine

27.01.

Groteskna drama o izopačenoj ljepoti

Vesna Kosec Torjanac: Mayenburgov "Ružni" bavi se nemogućnosti uspostavljanja identiteta u globalizirajućem kapitalističkom potrošačkom društvu.

26.01.

150 dokumentaraca u Zagrebu

Osmu godinu zaredom ZagrebDox u osam festivalskih dana domaćoj publici predstavlja više od 150 dokumentarnih priča iz raznih krajeva svijeta, od čega 50 u konkurenciji

25.01.

Zašto nema književnih prijevoda?

U zadnjih nekoliko godina prijevodi lijepe književnosti počeli su ozbiljno zapinjati

Institut za razvoj obrazovanja
Info most
Info most
Superknjižara