07.02.2012.
Lijepa naša bez pisanog traga
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priznalo da je bivši MZOPUG godinama dodjeljivao udrugama milijune kuna proračunskog novca, a da ne postoje apsolutno nikakvi pisani tragovi o ocjenama predloženih projekata i projektnih izvještaja. Najveći dobitnik bio je HDZ-ovac Ante Kutle. Hoće li na scenu stupiti DORH?
Što nas čeka
- Zašto smo protiv izgradnje županijskog centra za otpad u Dubrovačkom primorju/ Tribina
- Potpisom protiv Keruma
- Prosvjed protiv ACTA-e
- "Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja"
- Peta otvorena radionica o direktnoj demokraciji
- Splitu je dosta
- ACTA - cenzura interneta - Diskusija, projekcija, druženje @ Hacklab01
- Lokalne aktivnosti za uštedu energije i energetsku učinkovitost
- → Više
- Buffy anarhosindikalistkinja u epizodi "Kapitalizam ubija!"
- Subota u Reciklaonici u Heinzelovoj 66
- Tjedan iranske kulture u Zagrebu
- Peticija: Zahtjev za postavljanje dvije nove klupe u pješačkoj zoni ulice Ljudevita Gaja
- Novi film Milča Mančevskog u kinu Europa
- Maja Marković: Oslanjanje/ Izložba u Dubrovniku
- Večeri planinarskog filma
- Film o hrani i "Slava kurvi" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za projekte organizacija civilnoga društva u okviru programa Europa za građane
- Natječaji za projekte suradnje gradova i općina u okviru programa Europa za građane
- Natječaj Američkog veleposlanstva
- "RTL pomaže djeci"
- 2012 Tourism Cares Worldwide Grants
- Natječaj u sklopu Europske inicijative za demokraciju i ljudska prava - EIDHR
- Natječaj za rezidenciju Akademie Schloss Solitude 2012
- Natječaj za udruge iz područja psihosocijalne i zdravstvene zaštite Grada Splita
- → Više
- Natječaj za kratki video u sklopu projekta "Pronađi svoj identitet": Identitet i europska integracija
- Triple Canopy - natječaj
- Nagrada Coal – umjetnost i ekologija
- Radionica kiparstva
- Alternative Processes – International Call for Entries
- International Computer Music Conference - natječaj
- Mislim kritički!/ Eduakcija studenata
- Javni poziv za priključenje Organizacijskom odboru Povorke ponosa 2012.
- → Više
Deutsche welle
- Politika Od Bugarske i Rumunjske traže se još veći napori
- Panorama Nemaštoviti Europljani
- Gospodarstvo Talijan koji je premalo Talijan
- Kultura Utrka može početi!
- Priča dana I u Njemačkoj se umire od hladnoće
Jezikoslovna tonidba
"U Francuskoj se ne bi moglo dogoditi da se neke novine zovu News", upozorio je javnost Petar Selem, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, na sjednici na kojoj se raspravljalo o položaju hrvatskog jezika.
"Koji to primitivizam preferira stranu riječ čak i u nazivu novina?", zapitao se Selem.
Predsjedniku HAZU Milanu Mogušu nejasno je, pak, što bi trebao značiti stih "da te mogu pismom zvati".
"Treba propisati udžbenike koji će sadržavati normativnu gramatiku, normativan pravopis i normativan rječnik. Ako se to učini, ne treba nam zakon... ", zaključio je, rezignirajući, Moguš.
"Što će nam zakon o jeziku kad ne poštujemo ni postojeće regule o zaštiti jezika? Svaki dan prolazim pored jedne provokacije - prčvarnice koja nosi naslov Factory food. Pokušao sam razgovarati s vlasnikom, ali nije išlo. Zašto mu je odobren taj naziv? Bolje se štitio jezik u komunističkoj Jugoslaviji nego danas", rekao je Stjepan Babić, koji predlaže barem osnivanje odbora za lekturu na razini države.
Dunja Brozović Rončević, iz Instituta za jezik, pita se zašto Ministarstvo kulture pristaje financirati festival koji se zove Motovun film festival, Zagreb film festival ili Pula film festival:
"To je isto kao kad biste rekli Dubrovnik ljeto igre. Trebalo bi im odbiti financiranje sve dok ne promijene ime!".
Prevedite nam te ljude
Bilo bi iznimno lijepo kada bi gospoda Selem i Moguš, te gospođa Brozović, za početak i sami progovorili - hrvatskim jezikom! Selem, naime, govori o „primitivizmu", a „primitivizam" svakako nije hrvatska riječ. Njen je korijen latinski, ona potječe od pojma „primus", dakle, prvi, iskonski... No, štovani zastupnik glavinja i na narednom stepeniku, jer odmah potom rabi riječ „preferira". „Koji to primitivizam preferira.."? „Preferira"? „Pretpostavlja „ - htio je valjda, na lijepom, razumljivom, hrvatskom jeziku, reći akademik Selem?
Akademik Moguš, u drugom navalnom redu, iznosi ideju propisivanja udžbenika koji će sadržavati „normativnu gramatiku". Lijepo od Moguša. No zašto „normativnu", zašto ne „propisnu" ili „pravilničku", i zašto gramatiku, a ne „pravopis"?
Još izazovniji od njih je Stjepan Babić, doajen borbe za hrvatski jezik. Babić, naime, smatra da se postojeće „regule" o zaštiti jezika - ne poštuju. Zanimljiva misao. Želimo li vidjeti tko ih to ne poštuje, do prvoga sumnjivca ne moramo prijeći kilometre. Vratit ćemo se na samog - Stjepana Babića (!) - koji nam stoji tu u blizini, i to ne kao kao uzor, nego opomena. Riječ „regule", naime, ne pripada hrvatskom nego latinskom jezičnom korpusu i čovjek ne mora biti poliglot da bi je preveo na normalan hrvatski jezik. Regule su najobičnija - pravila. A tko su oni koji ih krše? To su, po akademiku Babiću, „provokatori". Ups! Provokatori? Ne možemo li lijepo hrvatski reći „izazivači", ako već nećemo ići u smiješne, skoro korijenske inačice tipa „izsmjehivači" ili „podbadači".
Akademiče Babić - sjedni jedan, iz hrvatskog jezika. No, najneobičnije je što se Stjepan Babić protiv anglizama tuče - srbizmima! Jeste li, naime, kod njega zamijetili onu čudnu riječ „prčvarnica"? Nije li vam se učinila sumnjivom? Ako od Babića prošećete do Brodnjaka i uzmete u ruke „Razlikovni rječnik", saznat ćete da je „prčvarnica" „dućančić" ili „tandara" - u svakom slučaju, jedan opak, notoran, štoviše, zloglasan srbizam kojemu u rječniku našeg štovanog jezikoslovca mjesta ne bi smjeti bilo.
Dunja Brozović Rončević iz Instituta za jezik pita se zašto bi Ministarstvo financiralo „Motovun film festival", kad je to strana složenica poput Dubrovnik - ljeto - igre... No, zašto bi Ministarstvo išta „financiralo", zašto naprosto ne bi - plaćalo? I zašto bi ono plaćalo bilo koji, a ne samo Motovun film festival, jer je i festival strana riječ koja bi se bez osobita nasilja mogla prevesti i rječju „priredba" ili kakvom sličnom?
Čovjek ne mora walkman zvati „šetoljud", kako je netko predložio na natječaju za najbolju hrvatsku novu riječ, niti mora toples zvati „bezgrudnjak" a jumbo-jet „mamutnjak" (kako je predložio baš Babić) da bi mu riječ „priredba" sjela bolje od festivala.
Morao bi, pak, biti priličan ekshibicionist da usvoji termine koje je predložio obješenjak Renato Baretić. Ovaj je mnogonagrađivani književnik lani sam predložio cijeli jedan medicinski novogovor. Po njemu bi gastritis bio predvrijed, bronhitis - težedišnik, fimoza - predkožuričnost, impotencija - obješenstvo. Hemeroidi su nesjedi, konjuktivitis - lipicanstvo, artritis je zgrčnik, HPV (humani papilomavirus) je zlosretnjača, a viroza - vrtložnica. Alergija je gnjav, dioptrija - nedogled/predogled, benigni tumor - jastožnjak, maligni tumor - hlapnjak, išijas - kičmanović, shizofrenija je rascijeplje, nimfomanija - udožuđe, anemija - beželjezje a stres - napregulja. Frigidnost je nedražica, a depresija - tonidba.
Dvostruka mjerila
E, dakle, čovjek ne može na zaspasti u tonidbu kad vidi kako i stjegonoše borbe za jezičku čistoću padaju u rascijeplje koje na želucu osjetljivijeg čovjeka može izazvati predvrijed. Čovjek ne može ne osjetiti gnjav kad vidi da nas svi ti visoko školovani stručnjaci, premda u stvaralačkom smislu očito obješenci ili nedražičnjakinje, ipak sustavno i ustrajno, štoviše i još gore, ustrajno i sustavno, guraju u područja čiste napregulje! A čemu - kada se ni sami nisu u stanju držati čak niti minimuma puristički definirane jezičke norme, koju su sami proklamirali i odmah potom sami izdali?
Ima ova priča o jezikoslovcima ipak jedan simpatičan posljedak. I Moguš, i Babić i Selem okrenuli su, naime, svoj puristički mač prema engleskom govornom području. Kakvo olakšanje u odnosu na ono stanje iz bivše države, u kojoj je cijela legija lingvista dokazivala kako je Novi Sad moderna jezička Sodoma! Jezik je, uz teritorije, bio jedan od glavnih razloga hrvatsko srpskih omraza, nesuglasica, pa i ratova. Nekad bilo, sad se spominjalo. Sada je to New York. Globalni neprijatelj ponešto će doprinijeti lokalnoj smiridbi.
A da, još nešto. Štovanom Petru Selemu nitko nije dojavio da u Francuskoj izlazi - News. French News. Može pogledati na www.french.news .com, ili prošetati do 5 chemin de la Monzie - BP4042 /24004 / Périgueux , pa se i sam lijepo uvjeriti.
* borisraseta.blog
Vezane vijesti
Knjiga koja ugrožava
Evropske novine u ratu protiv Hrvatske: Nakon "Frankfurter Rundschaua", sada i danski "Kristeligt Dagblad" dovodi u sumnju različitost…
Objavljeno: 27.01.2011.
Otrovne laži o jeziku
Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara na kritike koja je izazvala njezina nedavno objavljena knjiga "Jezik i nacionalizam": Sredstva za…
Objavljeno: 29.09.2010.
Uzalud vam trud, lingvisti
Sve jezičke invencije s nakanom da se pojačaju razlike između srpskog i hrvatskog jezika i dalje će propadati u točki kad postanu…
Objavljeno: 24.08.2009.
Sanaderov čudnovati dar
Jesu li Sanader i Mićunović izsmjehivači, podbadači, rugatelji? Ili su se oni, kao ozbiljni muževi, zapleli u neko čudno…
Objavljeno: 18.03.2009.
Dubravko Škiljan: NEMOGUĆE JE DOKAZATI DA SU HRVATSKI I SRPSKI DVA RAZLIČITA JEZIKA
Dubravko Škiljan (1949. – 2007.), prerano preminuli ugledni zagrebački lingvist, bio je dosljedni kritičar promjena koje je jeziku…
Objavljeno: 25.07.2007.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
"Stop ACTA!" u 10 gradova + FOTOGALERIJA!
Hrvatska ne želi nadziranje interneta, poručila je danas "Građanska akcija" u više gradova
Je li netko vidio spomenik?
Ljeti među suncobranima, zimi među štandovima, Razlistala forma, a i javni prostor trpi jednaku vrstu devastacije kao i u slučaju rušenja.
Nagradnjača za "Kruh naš svagdašnji"
Premijera filma koji govori o dehumanizirajućem procesu prehrambene proizvodnje i to na europskom tlu, održat će se u utorak, 7. veljače, u zagrebačkom Branimir centru u 20 h. Najbržim prstima dijelimo 2 puta po 2 pozivnice!/ Najbrže su bile Maja Dugi i Tarita Popov
Ugroženo znanstveno izdavaštvo
Ministarstvo kulture podržalo je Apel za obnovu i očuvanje znanstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji je uputio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ljudski nemar ugrožava zaštićenu svjetsku baštinu
Iz UNESCO-a su od Italije tražili pronalaženje sporednih ruta za morski promet, a uputili su upozorenja i zbog stanja Londonu i Sevilli u kojima neboderi zasjenjuju povijesne građevine
Groteskna drama o izopačenoj ljepoti
Vesna Kosec Torjanac: Mayenburgov "Ružni" bavi se nemogućnosti uspostavljanja identiteta u globalizirajućem kapitalističkom potrošačkom društvu.
150 dokumentaraca u Zagrebu
Osmu godinu zaredom ZagrebDox u osam festivalskih dana domaćoj publici predstavlja više od 150 dokumentarnih priča iz raznih krajeva svijeta, od čega 50 u konkurenciji
dodaj komentar 37 komentara
KOLI-KOLIKO
TOLI-TOLIKO
KI-KOJI
KE-KOJE
TER-JER
....vratiti te i još neke naše stare izraze u standardni jezik !
"kazalište" u značenju "teatar" imamo tek od 19. vijeka, iako je riječ starija od toga, obično u značenju "mjesto gdje se što kaže ili pokazuje", danas potpuno opsoletirano doduše.
Kašić se danas slavi među hrvatskim lingvofašistima kao auktor "prve hrvatske gramatike" (da ne kažem slovnice) i prvog prijevoda Svetog pisma na "hrvatski" (iako tu etničku odrednicu za jezik Kašić nigdje izrijekom ne pridjeva AFAIK - uvijek je "ilirski" kao supraregionalan, supranarodan pojam). Groteskno je vidjeti otpužbe od strane njihovih internetskih adherentâ o nekakvim "nerazumljivim" srbizmima i to baš za riječ koja povijesno/istorijski ne može "hrvatskija" da ga jebeš.
to se brže upada u bezdan povijesnog zaborava!
Jezik je živo biće! Stalnim sjeckanjem "neposlušnih" grančica i lišća, u najboljem slučaju preostaje jedno jadno malo BONZAI-drvce!
http://www.youtube.com/watch?v=DztrX5dXmxU&feature=related
Sjećate li se Ljubiše Ristića i njegovog projekta pod tim nazivom?
Jedini problem je što je Rista poslije u onim vremenima drmnuo duplu ljutu sa Slobom i Mirom Marković.
No slijedi comeback (hrvatsko-srpski povratak)
http://teatar.hr/4515/povratak-ljubise-ristica/
Nema naravoučenja, osim da se idiot može biti na svim jezicima bivših nam naroda i narodnosti. Kao i na vlastitom.
Naravno da nije svejedno - posrbljavanje.
Kako ono još, “Italijani“. Jadno.
A Grunfe, ako se pozivaš na Austriju i Njemačku, prouči Skandinaviju.
Nije sve svugdje isto. Niti će biti.
ne snalazim se 14.04.2009. 21:24#2
kaj je pozorište?
E, leba ti ne seri. Po tebi su i Slovenci Srbi jer pričaju i pišu na ekavici. A i Zagorci boga mu...
kupi riječnik!!! Ali ni ta razlika od nekih 600-800 različitih riječi koje se upotrebljavaju u različitim krajevima i državama Srpsko-Hrvatskog govornog područja neće učiniti da je Hrvatski varijanta SHS jezika, poseban iliti zaseban jezik. Na svim svjetskim katedrama slavistike izučava se Srpsko-Hrvatski jezik. U svim bibliotekama svjeta, na odjelu za stranu literaturu, naćićeš jedino tablu sa odredbom Srpsko-Hrvatski. Zapadnoj Europi svoje čuđenje i blaziranost nećeš moći prodati ni pod koju cijenu. Budalo pogledaj kako su Austrijanci i Njemci uredili odnose po pitanju jezika. Mnogi lingvisti jedva čekaju ulazak Hrvatske u EU zajednicu. Prvo što je čeka jeste tužba Evropskom sudu za nasilje nad jezikom.
Hrvatsko narodno pozorište.
a što na sve to kažu naši filozofi, stari i novi, od despota do kovača, grgića, mikecina, pa specijaliste analitičara gregorića, predložio bih cijenjenom autoru teksta da ode malo do ffzg-a pa i tamo priupita za mišljenje ili možda čak i neki službeniji stav o jeziku, vjerujem da bi bilo puno zanimljivije čuti što o tome imaju za kazati na odsjeku za filozofiju nego ova opskurna sljedbica jalovih prenemagala sa takozvane akademije
I tako, bijedni latini, preuzese rijec 'festa' od naj-staro-dalmatinaca i pocese da je koriste kao festiva ili festivus odakle se ta ista rijec rasirila sirom Europe (festival, festivity), odakle je kasnije dosla do Balkana u iskrivljenom obliku kao FESTA.
Koliko god mi voljeli da narcisoidno gladimo vlastitu samobitnost, ta, bas kao i mnoge druge rijeci, nije proizasla iz jednog jedinog slavenskog (zovi ga kako hoces, hrvatski, srpski, crnogorski, maternji, bosanski, sinjski, banijski, hercegovaski, itd) jezika nego se koristi u iskrivljenom, prilagodjenom lokalnom dijalektu, obliku.
tko se mača laća.....:-)
Dodaj komentar