Knjiga koja ugrožava

27.01.2011. Per Jacobsen Kristeligt Dagblad Kultura Komentiraj Print

Evropske novine u ratu protiv Hrvatske: Nakon "Frankfurter Rundschaua", sada i danski "Kristeligt Dagblad" dovodi u sumnju različitost hrvatskog i srpskog jezika! Kad li će zdrave kroatističke snage pod vodstvom Hrvatskog kulturnog vijeća konačno krenuti na turneju zasipanja trulim jajima sjedišta neprijateljskih redakcija?

Od rascjepa Jugoslavije i od hrvatske samostalnosti 1990. hrvatska službena politika je bila da bivši zajednički srpskohrvatski jezik više ne postoji, i da je hrvatski zaseban jezik. Od proglašenja samostalnosti, dobro pripremljena kampanja pokušavala je uvjeriti inozemne države u to da su srpski i hrvatski dva različita jezika, koji su maltene međusobno nerazumljivi. Da je ta kampanja uspjela, vidi se možda najbolje po tome što su se mnogi ljudi u inozemstvu osjećali pozvani da, bez ikakvog znanja ali zato s velikom odlučnošću, potvrde da je komunistički režim u Jugoslaviji zabranjivao hrvatski jezik i ometao njegov slobodan razvoj. Etablirana lingvistika u Hrvatskoj i njena intelektualna elita podržavale su ovu jezičnu politiku i vremenom izmislile mnoge dosjetljive argumente da bi dokazale da su srpski i hrvatski dva Od proglašenja samostalnosti, dobro pripremljena kampanja pokušavala je uvjeriti inozemne države u to da su srpski i hrvatski dva različita jezika, koji su maltene međusobno nerazumljivi različita jezika. Jedan veliki projekt imao je za cilj udaljiti jezik što više od zajedničke norme, koja je, da ironija bude veća, bila temelj za hrvatski nation-building u prvoj polovini 19. stoljeća. Patriotski nastrojeni Hrvati su u 1830-im godinama izabrali zajednički dijalekt za književni jezik; taj dijalekt je standardiziran i opisan u gramatikama i rječnicima kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. Od tada pa sve do rascjepa Jugoslavije srpskohrvatski je bio priznat kao zajednički standard Srba, Hrvata, Bosanaca i Crnogoraca. Ali sa stvaranjem novih samostalnih država sastavni dio nation-buildinga u novim zemljama bio je da su od sada i njihovi jezici novi i samostalni. Naravno, ne može se samo tako i po zahtjevu odozgo mijenjati jezik, te od njega praviti nešto drugo od onog što jest i što je stalno i bio. Jezik ima svoj sastav s fonološkim, morfološkim i sintaktičkim strukturama koje se samo sporo mijenjaju. Jedina otvorena kategorija je rječnik, koji se međutim stalno mijenja. Zato su rječnik i pravopis jedino područje gdje hrvatski inovatori jezika mogu nešto mijenjati, i tokom godina lansiran je u Hrvatskoj orvelovski new speak s vrlo strogim pravilima što je korektna, a što nekorektna upotreba jezika. Srpske riječi i fraze koje su se udomaćile i u Hrvatskoj su definitivno neispravne. U velikim medijima i u izdavačkim kućama zaposleni su takozvani lektori, koji su ustvari funkcionirali kao cenzori čiji je zadatak da zaustave "pogrešne" riječi, da srbizmi ne iziđu pred javnost. Na malo popularnijem planu novine su raspisale nagradne natječaje tko će izmisliti najbolju hrvatsku riječ. A bilo je čak i ozbiljnih pokušaja da se kriminalizira upotreba nehrvatskih riječi, skoro po istom receptu kao u Italiji za vrijeme Mussolinija, u nacističkoj Njemačkoj i u fašističkoj Patriotski nastrojeni Hrvati su u 1830-im godinama izabrali zajednički dijalekt za književni jezik; taj dijalekt je standardiziran i opisan u gramatikama i rječnicima kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji Hrvatskoj za vrijeme drugog svjetskog rata. I sve to zbog iluzije da se nacionalne i jezične granice podudaraju, i da Hrvatska nema svoj identitet bez zasebnog jezika.

U ovoj nacionalističkoj jezičnoj jednosmjernosti jedno obimno lingvističko djelo koje se obračunava s iluzijom o jezično čistoj Hrvatskoj uzbudilo je Hrvatsku. Autorica knjige Jezik i nacionalizam je Snježana Kordić, internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist, profesorica na nekoliko njemačkih sveučilišta zadnjih 15 godina, s impozantnom bibliografijom. U nizu članaka i priloga već je ranije tvrdila ono što svi znaju, naime da Srbi, Hrvati, Bosanci i Crnogorci govore varijantama istog jezika. Dokazuje da je tvrdnja da se jezične i nacionalne granice podudaraju pogrešna, i da je srpskohrvatski jezik policentričan jezik kao engleski, njemački, španjolski i mnogi drugi jezici u svijetu. Kritizira svoje hrvatske kolege zbog frapantnog nepoznavanja suvremene lingvistike i najosnovnijih sociolingvističkih metoda. Bavila se temeljito jezičnom cenzurom koja se primjenjuje u Hrvatskoj, i optužuje hrvatske lingviste i intelektualce da popuštaju pod političkim pritiskom nacionalističkih političara i glasnih nacionalističkih krugova. Tokom godina polemika između nje i njenih kolega bila je oštra i nepomirljiva, ali se vodila unutar uskog kruga stručnih časopisa, no njena najnovija knjiga je upravo djelovala kao bomba koja je mobilizirala nacionalističke krugove.

Privatno udruženje koje se zove Hrvatsko kulturno vijeće podiglo je nedavno optužbu protiv Ministarstva kulture zato što je dalo ekonomsku potporu za objavljivanje knjige. Stav udruženja je da je Ministarstvo prekršilo ustav koji kaže da je hrvatski službeni jezik Hrvatske. I, kako udruženje dalje rezonira, hrvatsko Ministarstvo ne smije sufinancirati knjigu koja tvrdi da Srbi i Hrvati govore istim jezikom. Po mišljenju HKV-a ta knjiga je prijetnja protiv samostalnosti Hrvatske i predstavlja uvredu časti hrvatskog naroda, te zlonamjeran napad na hrvatski nacionalni identitet. Također misle, a što nije neočekivano u tom dijelu Evrope, da je knjiga dio zavjere protiv U velikim medijima i u izdavačkim kućama zaposleni su takozvani lektori, koji su ustvari funkcionirali kao cenzori čiji je zadatak da zaustave "pogrešne" riječi, da srbizmi ne iziđu pred javnost Hrvatske. Kako je predsjednik HKV-a nedavno rekao: "Tko su njeni pomagači u Hrvatskoj poznato je, a tko su joj pomagači u Njemačkoj i ne samo u Njemačkoj, saznat će se. Tragovi vode u Haag, London i Bruxelles".

Hrvatski nacionalisti svugdje vide neprijatelje, unutrašnje i vanjske. Jedan od neprijatelja je tribunal za bivšu Jugoslaviju u Haagu, koji ne samo što sudi hrvatskim ratnim zločincima, nego na negodovanje službene Hrvatske upošljava prevoditelje s cijelog srpskohrvatskog jezičnog područja i objavljuje svoje tekstove bilo na srpskoj bilo na hrvatskoj varijanti, i time ustvari priznaje srpskohrvatski jezik kao radni jezik suda, drugim riječima kao jedan jezik. A Bruxelles se spominje kao neprijatelj zato što hrvatski domoljubi navodno vide jasne znakove da će Evropska Unija, kada Srbija i Hrvatska budu primljene u Uniju, odbiti hrvatske zahtjeve da se hrvatski prizna kao zaseban jezik. I time će najvažnija nacionalna nada, zaseban hrvatski jezik, bespomoćno pretrpjeti brodolom.

Čitava aktualizacija ove osjetljive teme dala je knjizi Jezik i nacionalizam nevjerojatno istaknutu ulogu u debati. Hrvatska je takoreći podijeljena na dvije grupacije: za Snježanu Kordić ili protiv nje. Objavljen je veliki broj komentara u novinama i na internetu. Organizirani su mitinzi i ulične demonstracije protiv knjige. Snježana Kordić je dala čitav niz intervjua u nezavisnim novinama i tjednicima. Njezino veliko lingvističko djelo je maltene postalo bestseller i morali su tiskati ponovljeno izdanje da bi zadovoljili potražnju. Izgleda da je velikom broju ljudi stalo do jezika, a u pravcu koji očigledno nije na liniji vladajuće politike.

Gledano u tom svjetlu, razumljivi su i ogorčenje i frustracije zbog knjige Snježane Kordić. Zato ona predstavlja "agresiju protiv hrvatskog jezika, uvredu hrvatske nacije Hrvatski nacionalisti svugdje vide neprijatelje, unutrašnje i vanjske i napad na hrvatski suverenitet i egzistenciju Hrvatske kao samostalne države". Izgleda da se mnogo toga nije promijenilo od kako su književnice kao Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić i drugi intelektualci morali otići u egzil u 1990-im godinama jer su se protivili ksenofobijskom nacionalizmu za vrijeme Franje Tuđmana. Retorika protiv Jezika i nacionalizma je ista kao i tada, ali ipak se pokazalo da Snježana Kordić nije sama u svojim pogledima. U blogovima na internetu veliki broj takozvanih običnih ljudi je možda po prvi put javno i trezveno razmišljao o tome da navodno ne razumiju svoje susjede u Srbiji ili u Bosni. Štoviše, niz istaknutih književnika i intelektualaca je podržava i vidi hajku protiv nje kao simbolično stavljanje na lomaču. Među njenim podržavaocima u Hrvatskoj, koji su poznati Hrvoju Hitrecu i njegovom Hrvatskom kulturnom vijeću, nalazi se poznati dramatičar Slobodan Šnajder - čija je antinacionalistička drama bila izvedena u Kraljevskom kazalištu u Kopenhagenu prije nekoliko godina - i valjda najviše prevođeni hrvatski pisac Miljenko Jergović. Čitava afera stavlja bez sumnje hrvatsku političku i intelektualnu elitu pod sramotno svjetlo jer, pitamo se, kakvo je to društvo čiju samostalnost i egzistenciju može ugroziti jedna knjiga? Jer, kako je jedan od sudionika u debati rekao, Snježana Kordić je samo ponovo otkrila toplu vodu.

^{Članak je originalno objavljen 21. siječnja 2011. godine u časopisu Kristeligt Dagblad ("Kršćanski dnevni list") koji izlazi u Kopenhagenu, pod naslovom Borba za jezik je borba za nacionalni identitet (op. ur.)}

Želite li čitati više ovakvih prijevoda?

Tagovi: hrvatski standardni jezik, jezična politika, Snježana Kordić

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

20.05.

Dodaj komentar 58 komentara

a jesmo27.01.2011. 14:55#1

opet iskrsirali debelo za tekst a cede sta ste i zlato kralja petra naceli
XXX27.01.2011. 15:39#2

Tko je Per Jacobsen? Nitko. Što je "Kristeligt Dagblad"? Ništa. Iz osobnih kontakta znam da većina Danaca ima problema s razlikovanjem države Hrvatske od Bosne, Srbije, Albanije ili bilo čega drugog na Balkanu, da o nekom nalaženju na zemljopisnim kartama ili jezičnim pitanjima ni ne govorim. Kakav onda, pobogu, interes može imati neki NN novinar iz nekog NN lista u nekoj danskoj zapizdini, da napiše ovakav tekst?

I to, vidi čuda, upravo kao da mu ga je na uho prišapnula Snježana Kordić i ini smrtni neprijatelji i zatiratelji hrvatskog književnog jezika. Ali ni tu čuda ne prestaju, jer gle, o tome saznaje i donosi ni manje ni više nego Halter, "hrvatska alternativa", portal osobito poznat po tome što redovito prati i prenosi svježa razmišljanja kršćanskog tiska u Europi i svijetu.
Sve je jasno!27.01.2011. 17:11#3

Georg Soros podmićuje zapadni tisak da širi laži koje mu servira nacionalna izdajica Snježana Kordić. Kad njemački i danski stanovnici pročitaju da se hrvatski i srpski jezik ne razlikuju, odmah će se mobilizirati i zahtijevati od svojih vlasti da nas ni pod koju cijenu ne prime u Europsku uniju. Tj. da nas prime tek nakon što se opet ujedinimo sa Srbijom. A H-alter je odabran i financiran od EU-a da medijski pripremi teren iznutra. Mržnja prema Hrvatskoj ne poznaje granice, ona je patološka.
kaj god27.01.2011. 17:16#4

pazi ovo iz teksta Perinoga:"... organizirani su mitinzi i ulične demonstracije protiv knjige..." :))) pa još:"...izgleda da je velikom broju ljudi stalo do jezika, a u pravcu koji očigledno nije na liniji vladajuće politike..." :) a tek ovo:"...u blogovima na internetu veliki broj tzv. običnih ljudi je možda po prvi put JAVNO i TREZVENO razmišljao o tome da navodno ne razumiju svoje susjede u Srbiji ili u Bosni..." :) bemliga, dotični Pero se ne libi lagati sve u 16, nekam gledati u krivo da bi mu izgledalo, te proglasiti netrezvenjacima "obične ljude". ne vjerujem da je i uvaženoj Snježani Kordić baš drago što se našao takav lik da ju podržava, jer uz ovakvog "prijatelja" protivnici ili čak i neprijatelji joj nisu potrebni.
Kenjo27.01.2011. 17:22#5

Srasno! List krscanske orijentacije! Vatikansko-masonska zavjera opet na djelu!
ishmail27.01.2011. 17:59#6

kenjo, valjda dansko-masonska, a i ti danski kršćani hmmm... to su ti neki luterani i šta-ti-ga-ja-znam
pa ne27.01.2011. 18:39#7

soros nego velikosrbi mani mejks d wrld go raund pogledaj recimo jergovica devedesetih je bio hloverkin mali od kuzine a danas ljubi gu*u cetnicima tja ko vise plati
Pametnjakovići,27.01.2011. 23:14#8

koji je ovo jezik kojim sad pišem: hrvatski ili srpski?
tamara kaliterna28.01.2011. 00:23#9

Hvala vam. rođena u zagrebu, školovana u rijeci i u beogradu. nadmoćna. toliko sinonima znam. ali, jedna je sintagma jedinstvena - ropotarnica povijesti. čekam novu premijeru Glembajevih u beogradu
balkanski špijun28.01.2011. 02:34#10

Sviđa mi se kad P. Jacobsen kaže da "nije neočekivano u tom dijelu Evrope" da "misle kako je knjiga dio zavjere protiv Hrvatske". "Iz osobnih kontakata znam" da velik dio Hrvata (uključujući i etničke Hrvate) boluje od paranoidne shizofrenije - hvataju ih sumanute ideje proganjanja, ili umišljaju da su veličine, a nerijetko se "progonjeni" preobraze u progonitelje. (Svaka sličnost sa Srbima je nenamjerna i slučajna.)
ma bogati28.01.2011. 07:50#11

rugao se cetnik sjenici da joj je velika subara
Inter28.01.2011. 10:03#12

Malobrojni i maloumni narodi uvijek misle da su najvažniji na svijetu...
PINK28.01.2011. 10:42#13

ljudi moji ja vas ništa nerazumjem, ma kojim vi to jezikom pričate tj. pišete?
kill bill28.01.2011. 10:43#14

Narodni jezik
pa izgleda da jesu28.01.2011. 10:56#15

kad im se iz frankfurta i kopenhagena brani da imaju svoj jezik
American28.01.2011. 12:19#16

A da pokusamo malo racionalno razmisljati? Nije se tesko sloziti da su hrvatski i srpski jezici vrlo slicni, medjusobno gotovo posve razumljivi, cak iako koriste razlicito pismo i unatoc vise drugih razlika. U redu, rasprave radi, slozimo se s Kordickom i uzmimo da to odista jest jedan te isti jezik. Medjutim, odmah se pojavljuje golem problem: kako se taj "jedan jezik" zove?

Kordickin "srpskohrvatski" je neprihvatljiv iz cijelog niza razloga. Naziv je umjetan, izmisljen. Nikada i nigdje nije postojao kao prihvaceni, kodificirani standard, cak ni u Jugoslaviji. Tim "srpskohrvatskim" govore barem jos dva naroda na Balkanu, Bosnjaci i Crnogorci, koje kod odredjivanja naziva nitko nista nije pitao. Naposlijetku, ni sami Srbi, ni Hrvati, od cijih je nacionalnih imena naziv skovan, jednostavno -ne zele- svoj jezik tako zvati.

Dakle, zbog dobre volje u raspravi prihvatili smo Kordickinu najvazniju teorijsku tezu, ali vidimo da nas je to odmah dovelo do upravo nerjesive realne, prakticne situacije. I sto cemo sad? Cak i da se slozimo da to jest jedan jezik, na koji nacin cemo Srbe, Hrvate, Bosnjake i Crnogorce privoljeti da prihvate, usvoje i koriste bas naziv "srpskohrvatski"? A pazite, tu smo tek kod naziva. Gdje nam je tek sadrzaj...

Da zakljucim, cini mi se da ni Kordickina knjiga ni takve teze i ideje, osim cisto teorijskog i larpurlartistickog, nemaju mnogo smisla.
@American28.01.2011. 12:58#17

A da nazovemo taj jezik tunguzijski?
sjenice, subare i nenadjebivo milanovanje28.01.2011. 13:44#18

@ ma bogati
Hej, Milenko, a da zamijenis ofucane narodne izreke s nataknutim subarama kojom drugom poslovicom, originalnijom i rvackijom! Radi uspjesnije balkanskospijunske kamuflaze.
ja u kucnoj radinosti28.01.2011. 14:23#19

vi organizovano :-)
Ranko28.01.2011. 22:36#20

Da, zaista je čudno što se hrvatska javnost dala izluditi jednom knjigom - kajgodarijom, s dubokim tamnim šuvarovskim tonovima kakvi bijahu poslije slamanja Hrvatskog proljeća, i sa sličnim epitetima i etiketama projugoslavenskog usmjerenja. Snježana Kordić ima potpuno pravo biglisati svoje bedastoće, pa koji vole neka slušaju taj noćni poj. Uzrok ove "uzbune" jest zasigurno ta stara intonacija, tako poznata u sedamdesetim, ali i poslije, kada se mogla čuti samo jedna strana, ona koja optužuje za sve krivi "nacionalizam". Riječ nacionalist je bila dosta da se dospije u zatvor. Duhovi su stoga senzibilizirani i imaju odjećaj da se prošlost vraća. No pravog razloga za "uzbune" nema. Hrvatski književni jezik je brodusina kojeg ne skreću s puta iritantni lingvistički vjetrići s bilo koje strane. Na demokraciju i različita mišljenja se moramo naviknuti bez histerije. Vrijeme je argumenata i o njima se može razložno raspravljati.
Ajmo30.01.2011. 21:39#21

ga zvat HRVATSKOCRNOGORSKI.
Budući da je očigledno naziv srpskohrvatski potpuno omrznut u narodu, pa da onda tragom Kordićke obuhvatimo prostor gdje se govori od najgornje do najdonje države/naroda (umjesto s desna na lijevo).
Očekujem da će Srbi ovaj naziv prihvatiti s najvećim oduševljenjem.
;)
zzz30.01.2011. 22:08#22

joooj, koji tukci. misle da novinarski anonimusi i nekakvi opskurni listovi (koji još k tome moraju izmišljati situacije i napuhavati veličinu uvaženih lokalnih jugonostalgičarskih persona umjesto izvještavati o činjenicama; baš kao što i snježana nije radila istraživanja i provjeravala činjenice, nego kopirala i montirala citate ljudi koji se ne bave ni hrvatskim ni srpskim) imaju neku težinu u lingvistici.
snejža kordić da je nešto vrlo otkrila pisala bi o tome u stručnim časopisima i bila velecjenjena u svojoj struci - a što nije slučaj, već upravo suprotno. to je politika za ulicu koja nema nikakav utjecaj na znanost ni u hrvatskoj ni u svijetu, niti će niti smije imati utjecaj na službeni jezik koji je u uporabi u nekoj državi pa makar to bila i toliko mrska vam RH.

a vi samo tako dalje... vaše zaglupljivanje i omalovažavanje čitatelja zasigurno će nam svima koristiti. i, samo dalje bježite od naših hrvatskih lingvista. to samo doprinosti našem dubokom uvjerenju kako ste u ovom slučaju supernepristrani i zainteresirani za istinu i znanost.
nije problem31.01.2011. 12:01#23

u kordickinoj knjizi ni u halteru i na tarabama i u javnim veceima pise svasta ali JEST problem sto je knjigu financiralo hr ministarstvo tj iz nasih dzepova
Ivo Andrić31.01.2011. 14:31#24

Zatvaranje jezika unutar političkih tvorevina služi tome da i beznačajni umovi dobiju šansu da budu carevi u svom selu.
I tako mirno možemo zakopati one najbolje jer nisu po mjeri ni jednih ni drugih ,prekriti ih zaboravom u kojem je i nobelova nagrada za književnost samo dokaz globalne urote .
andricu31.01.2011. 14:50#25

jes ti onaj sto se od hrvata pretvorio u posrbicu pa ko placu dobio nobelovu nagradu tja valja se dobro prodat znaju to i severina i jergovic i seks
Andronicus31.01.2011. 15:25#26

@American
U Den Haag-u uvrijezio se naziv BCS (Bosnian-Croatian-Serbian). Zbog potpunosti mogli bi koristiti BCMS (Bosnian-Croatian-Montenegrian-Serbian), odnosno BCHS jezik "Bosanski ili Crnogorski ili Hrvatski ili Srpski" jezik. Hrvati ga zovu hrvatskim, Srbi srpskim, Bosnjaci bosnjackim/bosanskim, a Crnogorci crnogorskim. Isti milokliz, drugo pakovanje.
Moj prijedlog je "domaci" ili "nas" jezik ;)
BLISKOSRODNI JEZICI DA ALI NE ISTI JEZICI31.01.2011. 15:39#27

PREVODITELJ NA HRVATSKI JEZIK
Bijela sol za kuhanje kemijski je spoj natrija i klora.
Vlak sa željezničkoga kolodvora krenut će točno u deset sati.
Možebitna primjena mjera koje utjeću na tijek osobnoga zdravstvenoga stanja a koje mogu pridonijeti boljoj općoj skrbi pučanstva na prostoru gradskoga središta svakako bi bilo smanjenje prometnoga čepa na bitnim raskrižjima gdje su smješteni turistički otoci, poput kršćanskih crkvi, ove stegovne mjere predlažu se ponajprije u prosincu za vrijeme blagdana kao što su Uskrs i Božić. Časnici i dočasnici iz vojarni u gradu trebaju pridonjeti točnoj uporabi propisanih mjera, nadzorom prometnoga kaosa na nadzornim točkama i promatranjem kroz uporabu zrakoplovstva.
_____________________________________________________________________
PREVODILAC NA SRPSKI JEZIK
1.Bela so za kuvanje je hemijsko jedinjenje natrijuma i hlora.
2.Voz sa železničke stanice krenuće tačno u deset časova.
3.U pogledu opšte kvaliteta vazduha u gradu Jerusalimu potrebno je da se preduzmu hitne mere bezbednosti kako bi sprećili otrovanje stanovništva izduvnim gasovima. Eventualna primena mera koje utiću na tok ličnog zdravstvenog stanja koje mogu da doprinesu boljem opštem zbrinjavanju stanovništva na prostoru gradskog centra svakako bi bila smanjenje saobračajnog kolapsa na suštinskim raskrsnicama gde su smeštena turistička ostrva, poput hrišćanskih crkava, ove disciplinske mere predlažu se najpre u decembru za vreme praznika kao šta su Vaskrs i Božić. Oficiri i podoficiri iz kasarni u gradu treba da doprinesu tačnoj upotrebi propisanih mera, kontrolom saobračajnog haosa na kontrolnim tačkama i posmatranjem preko upotrebe vazduhoplovstva.
RAZLIČITI NACIONALNI STANDARDNI JEZICI31.01.2011. 15:43#28

PREVODITELJ NA HRVATSKI JEZIK:
1.Nominativ hrvatskoga jezika: TKO ŠTO ?
2.Bijela sol za kuhanje kemijski je spoj natrija i klora.
3.Vlak sa željezničkoga kolodvora krenut će točno u deset sati.
4.Možebitna primjena mjera koje utjeću na tijek osobnoga zdravstvenoga stanja a koje mogu pridonijeti boljoj općoj skrbi pučanstva na prostoru gradskoga središta svakako bi bilo smanjenje prometnoga čepa na bitnim raskrižjima gdje su smješteni turistički otoci, poput kršćanskih crkvi, ove stegovne mjere predlažu se ponajprije u prosincu za vrijeme blagdana kao što su Uskrs i Božić. Časnici i dočasnici iz vojarni u gradu trebaju pridonjeti točnoj uporabi propisanih mjera, nadzorom prometnoga kaosa na nadzornim točkama i promatranjem kroz uporabu zrakoplovstva.
_____________________________________________________________________
PREVODILAC NA SRPSKI JEZIK:
1.Nominativ srpskog jezika glasi: KO ŠTA ?
2.Bela so za kuvanje je hemijsko jedinjenje natrijuma i hlora.
3.Voz sa železničke stanice krenuće tačno u deset časova.
4.U pogledu opšte kvaliteta vazduha u gradu Jerusalimu potrebno je da se preduzmu hitne mere bezbednosti kako bi sprećili otrovanje stanovništva izduvnim gasovima. Eventualna primena mera koje utiću na tok ličnog zdravstvenog stanja koje mogu da doprinesu boljem opštem zbrinjavanju stanovništva na prostoru gradskog centra svakako bi bila smanjenje saobračajnog kolapsa na suštinskim raskrsnicama gde su smeštena turistička ostrva, poput hrišćanskih crkava, ove disciplinske mere predlažu se najpre u decembru za vreme praznika kao šta su Vaskrs i Božić. Oficiri i podoficiri iz kasarni u gradu treba da doprinesu tačnoj upotrebi propisanih mera, kontrolom saobračajnog haosa na kontrolnim tačkama i posmatranjem preko upotrebe vazduhoplovstva.
American31.01.2011. 17:00#29

Andronicus, ja sam pokusao racionalizirati i biti barem minimalno ozbiljan.
sto mu jarećih brada01.02.2011. 02:03#30

Kako će se jezik zvati politička je odluka koja ne mora imati veze s tim što tvrdi ligvistika.
Kordić ne odriče pravo narodu da jezik kojim govori nazove kako hoće ali drži da bi se lingvisti kod opredjeljivanja jezika morali držati lingvističkih kriterija.
Evo i citata iz njezine polemike s Pranjkovićem.
"Ne obazirući se što je dokazana znanstvena ispravnost oznake srpskohrvatski jezik, Pranjković kaže da se ne smije zabranjivati »pripadnicima nijedne nacije, uključujući i filologe« da svoj jezik »nazivaju svojim nacionalnim imenom« (219). Međutim, i u tekstu na koji se on osvrće napisala sam DA SE NARODU NE NAREĐUJE I NE ZABRANJUJE NIŠTA i da »narod MOŽE SVOJ IDIOM NAZIVATI KAKO MU DRAGO« (273). Također sam istakla da »PROIZVOLJNOST NAZIVANJA KOJA VRIJEDI ZA NAROD NE VRIJEDI ZA LINGVISTE« (273).
uf, uf...01.02.2011. 02:20#31

I prevoditelj/prevodilac na hrvatski i srpski ne poznaje neka osnovna pravopisna pravila.
Inter01.02.2011. 11:05#32

Stvarno je fascinantan argument da su jezici različiti samo zato što ljudi koji njime govore ne žele svoj jezik zvati drukčije. Po istom principu bismo mogli odbaciti i heliocentrični sustav jer još postoje ljudi koji misle da se Sunce okreće oko Zemlje...
hahah kordickina01.02.2011. 11:49#33

tzv "znanstvena ispravnost" temelji se samo na osobnim vlaznim zeljama pozdravima i vuku karadjicu prije kojeg srbi nisu imali ni jezik ni pismo ni knjizevnost al eto cim se brkonja pojavio ne samo da su srbima postali svi i svuda jebote nego im je i jezik postao srpskim pardon srpskohrvatskim
Otac Domovine01.02.2011. 13:53#34

Bravo American!
Isti je, ali problem je u tome kako ga nazvati. Prijedlog rješenja: Neka ga Crnogorci nazovu crnogorskim, Sribi srpskim, Bošnjaci ili bosanci bošnjačkim ili bosanskim, Hrvati hrvatskim. Sa sviješću o tome da je jezik isti, ali da svaka od četiri "varijante" za njega ima poseban naziv, i da je to jedna od specificnosti tih "varijanti". Kao što jetru ovdje zovemo jetrom, a ondje dzigericom.
sto ne pisete01.02.2011. 16:19#35

o ovom http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/109433/Dezulovic-napusta-Hrvatsko-drustvo-pisaca.html ima stotinu clanaka na netu a vi ni da pisnete sta je bilo cega se bojite
sto mu jarećih brada01.02.2011. 17:40#36

@Otac Domovine

Zašto govoriti u budućem vremenu, zar nam se jezik sada drukčije zove, zar Kordićka prijeti novim političkim imenom jezika? Nisam to nigdje zamijetio.
PINK01.02.2011. 19:45#37

...ja vas ništa nerazumjem, pogotovo onog dolje šta radi prijevode.
kordicka prijeti01.02.2011. 20:17#38

svima koji se s njom ne slazu i onda to zove lingvistikom hahah
mjau mjau02.02.2011. 10:38#39

U jednoj svojoj knjizi (“Narodna srpska pesnarica, čast vtora, Beč, 1815., skupio Vuk Stefanović Karadžić”) objašnjava Vuk zašto sve pjesme nije donio u jekavici: “Da sam sve napečatio Hercegovački (npr. djevojka, djeca, vidjeti, lećeti i pr.), onda bi rekli Sremci, a osobito varošani i varoške: pa šta sada nama ovaj nameće Horvatskij jezik.”

Vukovo klasično priznanje najbolje pokazuje kako jezgra srpskog naroda, pravi povijesni Srbi - doseljeni s juga s Arsenijem Crnojevićem 1690. godine u bivše ugarske zemlje i hrvatski Srijem, smatraju jekavicu hrvatskim jezikom i odlučno joj se opiru. To shvaćanje podupiru brojni prijevodi hrvatskih pisaca: Gundulića, Kačića, Došena, Reljkovića… na srpski jezik. Jekavicu smatraju pravi Srbi tuđom - hrvatskom i dalmatinskom - i drže da je potrebno prevoditi je na “slaveno-serbskij”. Ti su se prijevodi događali početkom devetnaestog stoljeća, nakon Dositejeva i Vukova djelovanja među Srbima, i potvrđuju čvrsto uvjerenje Srba da Vuk prihvaćanjem jekavice uzima nešto hrvatsko.

Srbi nisu imali standard, nisu imali gramatiku, nisu imali apsolutno nikakvu književnost osim nekih crkvenih zapisa do 1868., ali uvjereni su da je Hrvatski koji je imao i riječnike i gramatiku i obilnu književnost, nastao od srpskog, iako prvi srpski pravopis nastaje 250 godina kasnije. Treba stvarno biti trknut u glavu pa da netko pomisli da je srpski jezik stariji.

Sâm Vuk Stefanović Karadžić u svom čuvenom Kovčežiću piše: “Mnogi stariji spisatelji ove braće naše, zakona rimskoga, pisali su srpski čistije od našijeh ne samo svojega vremena, nego od mnogijeh i današnjeg.” Svi hrvatski pisci tvrdili su i vjerovali kako pišu hrvatski, a jadni nisu ni znali da pišu "srpskim jezikom", dok im to Vuk Karadžić nije “objasnio”.

Vuk navodi Reljkovićev Satir, Došenovu Aždaju sedmoglavu i Kanižlićevu Rožaliju, pa za njih kaže: “Ova su sva tri pomenuta spisatelja Slavonci.” Navodi zatim “dalmatinskog fratra Petra Kneževića iz njegove knjige “Pisme duhovne razlike” koja je tiskana u Mlecima 1765., dakle opet prije prve knjige našega Dositeja.”

Ovdje Vuk nehotice priznaje da su hrvatski pisci - i čakavci i štokavci - bili davno prihvatili i uveli narodni jezik u književnost, pa da se Srbi mogu u to samo ugledati. Oprezno izbjegava priznati da su ti pisci bili Hrvati, pa ih naziva pokrajinskim imenima (Slavoncima), a za njihov jezik veli da je srpski!

Negativna posljedica Karadžićeva polemičko-publicističkoga djelovanje bijaše njegovo zasnivanje pansrpske ideologije temeljene na pojednostavljenom shvaćanju jezičnodijalekatskih zakonitosti i historije. Esencijalno, Karadžić je izjednačio sve govornike štokavskoga narječja s etničkim Srbima, postavivši temelje velikosrpske ideologije u kulturnopovijesnom obliku. Iako se ne može sam okrivljavati za te stavove (koje je, čak i u radikalnijem obliku, zastupala rana slavistika u radovima Dobrovskog ili Šafařika)- ostaje činjenicom da Karadžić nije, ni nakon polemike s hrvatskim filolozima poput Šuleka, odstupio od svijih stajališta, iako ih nije mogao uvjerljivo argumentirati. Time je doprinio rastu netrpeljivosti, koju ni jasno odricanje i nijekanje štokavsko-srpske kvazijednadžbe njegova najpoznatijega nasljedovatelja Đure Daničića, nije bitno umanjilo, te koja i dalje dominira srpskom jezičnopovijesnom ideologijom.
sator02.02.2011. 13:32#40

Kojim jezikom govore, Njemci-njemačkim
Kojim jezikom govore, Francuzi-francuskim
Kojim jezikom govore, Danci-danskim
Kojim jezikom govore, Šveđani-švedskim
Kojim jezikom govore, Slovenci-slovenskim
Kojim jezikom govore, Hrvati-hrvatskim
Kojim jezikom govore, Kinezi-kineskim
................................................
Ad Acta02.02.2011. 14:32#41

@ sator:
Kojim jezikom govore Amerikanci? Američkim.
Kojim jezikom govore Švicarci? Švicarskim.
Kojim jezikom govore Brazilci? Brazilskim.
Kojim jezikom govore Austrijanci? Austrijskim.
Kojim jezikom govore Egipćani? Egipatskim.
....
PINK02.02.2011. 14:45#42

sator samo jedno pitanje, možda i dva.
Kojim jezikom govore Irci, Škoti, Brazilci, Argentinci, Austrijanci, Švicarci, ono mislim jesu švicarci koji žive u talijanskom kantonu i pričaju talijanski manje švicarci od švicaraca koji pričaju njemački, ili misliš da ih boli ona stvar jer žive u sređenoj državi, obrazovani su, imaju jaku ekonomiju pa onda se samim time ne osjećaju nacionalno ugroženima jer nemaju baš ono švicarski jezik nego govore nekom varijantom njmačkog ili talijansko?, ovo sve skupa postaje patetični i vi postajete patetični jer samo vi pridajete važnost svemu ovome, radi čega se vi osječate ugroženima radi jedne knjige, pridajete važnost glupostima, ista stvar je bila i sa grupom Let3 i njihovim ispaljivanjem čepoca iz guzica, to vas je sve jako uvrijedilo a to šta vam političari dnevno konstantno prde i seru u lice to udišete punim plučima i govorite mmmmm kao fino.
antifašist02.02.2011. 15:16#43

Kad pogledamo Sjevernu i Južnu Ameriku, niz bi se mogao nastaviti praktički za svaku zemlju na oba kontinenta:

Kojim jezikom govore Kanađani? Kanadskim.
Kojim jezikom govore Meksikanci? Meksikanskim.
Kojim jezikom govore Argentinci? Argentinskim.
Kojim jezikom govore Urugvajci? Urugvajskim.
itd...

Usput, kineski nije jedan jezik već grupa različitih jezika čiji se govornici međusobno ne razumiju:
http://en.wikipedia.org/wiki/Chinese_language
Ad Acta02.02.2011. 15:22#44

@ antifašist

A za Indiju Wiki navodi kao službene jezike hindi, engleski i 21 nacionalni jezik.
eto02.02.2011. 17:13#45

pa je lijepo do vuka rvacki bio rvacki da bi tad preko noci postao srpski pardon srpskorvacki a osinm toga i stariji od rvackog

ko cetinicima dubrovnik jebote sruse ga da naprave jos stariji
American02.02.2011. 21:44#46

Otac domovine, da je jezik "isti" sam prihvatio samo zarad rasprave, a notorna apsolutna nemogucnost da se i lingvisti i narodi sloze oko tih pitanja je samo jedan od razloga sto je ta Kordickina knjiga besmislena.
Balad06.10.2011. 18:32#47

Nekakvo "Hrvatsko", a navodno i "kulturno" - takozvano "vijeće"- iliti punim nazivom "Hrvatsko kulturno vijeće", na svojim stranicama

http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/8733-vesna-tereli-i-djeca-koja-su-nekad-ivjela-u-sl-brodu.html

preko svog agenta potpisanog kao "zmijicamala" - ustvari veliki gad kojeg bi trebalo zgaziti da nikad više ne oživi - ostvaruje svoju "KULTURNU" funkciju radi koje je i osnovano, Raspisuje tjeralicu za potpisnicima REKOM-a iz Hrvatske. Pa, kad dođu pogodna vremena - dodat će se i adrese, formirati merčepovski odredi za likvidaciju i čiča miča, gotova je priča:

---------------------------------------
HRVATSKA ĆE POSTATI KULTURNA ZEMLJA, PO MJERI tzv. "Hrvatskog Kulturnog Vijeća"!
---------------------------------------

Kad se zna da ista potjernica postoji i na stranicama portala Dragovoljac.com, jasno je kakve se gnjide i pod kakvim roje pod navodno demokratskim hrvatskim nebom. Svoju "kulturnu" misiju već su pokazali tužbom povodom knjige Snježane Kordić. Ilusrtrativno je da će upravo desnica ove vrste ponajviše braniti ovakvu vrst demokracije koja njima ponajbolje ide na ruku.

Humanistička ljevica dobro pamti što sve može očekivati - u za to povoljnom trenutku po gorespomenute - od ovakvih desničarskih akrapa. No, izgleda da su oni zaboravili historijsku pouku - kakva ih konačna sudbina očekuje, dignu li pretjerano svoju glavu.

Ovo pišem tek toliko da se zna, i ne zatvara oči pred izvornim predstavnicima i zastupnicima hrvatske demoNkracije. Tim nam je potrebniji angažman za, u stvarnosti mnogo težu no u simboličkom pogledu, zadaću - brisanje jednog suvišnog slova iz gore spomenute riječi. Kako bi ona dobila svoje iskonsko značenje.
gunslinger07.10.2011. 10:25#48

Dobri, stari Balad. Svuda vidi neprijatelje i svima prijeti.

Inače, jezik je bitna nacionalna odrednica. Zbog tog ne postoji srpsko-hrvatski, niti hrvatsko-srpski, već postoje hrvatski i srpski jezik. Kao što postoje dva stara, različita naroda.
Balad07.10.2011. 19:23#49

@gunslinger

"Inače, jezik je bitna nacionalna odrednica. Zbog tog ne postoji srpsko-hrvatski, niti hrvatsko-srpski, već postoje hrvatski i srpski jezik. Kao što postoje dva stara, različita naroda. "(gunslinger)

Evo na djelu gunslingerovog obrazovanja tipa: "Tko zna, zna, tko ne zna - dva!"

-------------------------------------------
SAD, Švicarska, Australija, Austrija, Kanada, Brazil, Belgija, Meksiko,...
-------------------------------------------

očito imaju svoj nacionalni identitet (idi ih uvjeri da ga nemaju!) a očito NE POSTOJE:

-AMERIČKI JEZIK
-ŠVICARSKI JEZIK
-AUSTRALSKI JEZIK
-AUSTRIJSKI JEZIK
-KANADSKI JEZIK
-BRAZILSKI JEZIK
-BELGIJSKI JEZIK
-MEKSIČKI JEZIK
-itd

-------------------------------------------
ali zato POSTOJI POGANI GUNSLINGEROV JEZIK. Čovjek nije siguran JEl' LAŽE, ili jednostavno - NE ZNA!
-------------------------------------------
jezik08.10.2011. 00:00#50

je pitanje narodnog i kulturnog identiteta i zato je normalno da se balad - politicki srboljub i cetnik - ne moze identificirati s hrvatskim
Balad08.10.2011. 09:46#51

@gle balade placi

Grbovi me ne mogu rasplakati, ali himnospjevni krpoljubi - još ako su budale za ogled, poput tebe - itekako mogu. Nekoliko redaka niže dao sam ti rječit dokaz da

JEZIK NIJE BITNA NACIONALNA ODREDNICA,

ali je zato "gunslingerovski pogani jezik" BITNA ODREDNICA IDIOTA TVOJE VRSTE!
Balad08.10.2011. 09:59#52

P.S.

Osim toga, ja nisam poslao post glede jezika, već glede idiota tvoje vrste okupljenih u neko "Hrvatsko Kulturno Vijeće", koji žele prodavati "kulturu" iz stoljeća sedmog (valjda stoga što od onda nisu ništa intelektualno evoluirali) a usput raspisuju potjernice za potpisnicima REKOM-a.

To je PRIJETNJA - gunstocku bedasti - a ja sam samo dao UPOZORENJE! No, kako bi ameboidni tip tvoje vrste shvatio razliku između toga.

Vjerojatno si primjetio da sam često primoran spuštati se na tvoju "kulturnu razinu" kako bi me shvatio, s obzirom DA SE TI NE MOŽEŠ PODIĆI DO MOJE.

Inače, danas je 8.10.2011-te,

DVADESTE PRVO STOLJEĆE I TREĆE TISUĆLJEĆE!

(na znanje i ravnanje "ljudskim" artefaktima iz stoljeća sedmog)
nekom je nesto bitno08.10.2011. 12:46#53

hrvatima hrvatski jezik i kraj price - to se nikada nece promijeniti
Balad08.10.2011. 16:39#54

@nekom je nesto bitno

"hrvatima hrvatski jezik i kraj price - to se nikada nece promijeniti" (nekom je nesto bitno)

Prije toga, mnogi Hrvati bi morali proći osmoškolsko obrazovanje, e da bi stekli pravo na upotrebu jezika koji oni zovu "hrvatski jezik"

(a Srbi - "srpski jezik", Bošnjaci - "bošnjački jezik", Crnogorci - "crnogorski jezik"),

varijanti "jedinstvenog standardnog policentričnog jezika", poznatog u lingvistici po imenom - "srpskohrvatski jezik". Recimo, upravo tip koji se predstavlja pseudonimom "nekom je nesto bitno":

-prvo: imena ljudi započinju velikim početnim slovom.

-drugo: rečenica započinje velikim slovom.

-treće: svaka tastatura posjeduje i tzv šumnike (č,ć,š,ž,đ) koji su standarni dio hrvtaskog jezika. Pa, prije bilo kojih lamentacija o hrvatskom jeziku, neka ih nauči upotrebljavati.

Daklem, što se nikada neće promijeniti? Pa to, da neobrazovane budale tipa "nekom je nesto bitno", sole pamet lingvistima i ostalim obrazovanim a od političke vlasti, ideologije i nacionalizma, nezavisnim stručnjacima.
hahahah08.10.2011. 17:40#55

seljacino bradata
Kurbla08.10.2011. 17:58#56

"svaka tastatura posjeduje i tzv šumnike (č,ć,š,ž,đ)"

Na Internet forumima piša nesrazmjerno velik broj emigranata kojima fali stari kraj, i prepoznaje ih se po tome što rabe slova bez kvačica, pogotovo ako pišu s posla.

Aut.: http://kurbla.tumblr.com/post/11184320964/sumnjaci
Balad09.10.2011. 11:04#57

@Kurbla

"svaka tastatura posjeduje i tzv šumnike (č,ć,š,ž,đ)" (Balad)

"Na Internet forumima piša nesrazmjerno velik broj emigranata kojima fali stari kraj, i prepoznaje ih se po tome što rabe slova bez kvačica, pogotovo ako pišu s posla." (Kurbla)

Nisam baš siguran kuda je usmjerena tvoja primjedba, zato samo:

-ako to pišu "emigranti kojima fali stari kraj", onda neka se vrate i učestvuju u životu starog kraja a ne da iz svoje "zavjetrine" sole pamet ovdašnjem stanovništvu. Pa i glede jezika!

-i u emigraciji se lako nabavlja tekst procesor koji podržava šumnike. Posebno, ako dečki i cure vole toliku brigu voditi o jeziku!

-ako pak pišu s posla, bolje da se.

a) pripaze da ih ne uhvate u takvoj "terorističkoj" djelatnosti za vrijeme radnog vremena

b) bolje da se ni ne vraćaju, jer se na poslu - umjesto da rade - bave pizdarijama! Takvih i ovdje ima previše.
Balad09.10.2011. 11:06#58

P.S.

Ako pak ostanu vani - ti "veliki zaljubljenici u hrvatski jezik" - već njihova djeca će samo natucati, a unuci neće ni znati govoriti hrvatski. Pisanje da ni ne spominjem.

Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

H-Alter

Toni Vidan 17.05.2013.

Rasprodaja ugleda zelenih stranaka

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Knjiga koja ugrožava

Vezane vijesti

Hrvatsko pravopisno sukoboslovlje

Otrovne laži o jeziku

Prevodioce nitko "ne doživljava"

Jezik srpskohrvatski

Uzalud vam trud, lingvisti

Dodaj komentar 58 komentara

Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

2020. Europska prijestolnica kulture u Hrvatskoj

Deveti park na Zelenoj potkovi + FOTOGALERIJA!

"ZA ZAdar ZAjedno"

Subota na Subversiveu

"Posudi, pročitaj, vrati"

Petak na Subversiveu

"Studentsko proljeće" + VIDEO