Vladimir Cvijanović 17.07.2014.

Progresivne ekonomske struje

Vladimir Cvijanović Ekonomski sustav ne bi trebao imati ulogu nekakvog eksternog ograničenja koje nas razvojno sputava te limitira našu imaginaciju, već ga treba prilagoditi po ljudskoj mjeri. Stoga ne pitaj što možeš učiniti za ekonomski sustav, već što ekonomski sustav može učiniti za tebe.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Ljudska prava, za pravnu znanost fikcija

Fotografija članka
Unatoč dva magisterija i doktoratu s prestižnih međunarodnih sveučilišta, dr. sc. Ivana Radačić u Hrvatskoj ne uspijeva biti izabrana u zvanje znanstvene suradnice. Hrvatski znanstveni sustav ne priznaje ljudska prava kao granu pravne znanosti!

Da je hrvatska znanost, a time posljedično i visoko obrazovanje, okoštala i strukturirana na način da omogućuje pojedincima da rade što i kako žele, pokazuje i nedavni slučaj odbijanja za izbor u zvanje znanstvene suradnice dr.sc. Ivane Radačić, jedne od rijetkih koja se o svom slučaju usuđuje progovoriti u javnosti. Odbijanjem izbora, ovoj doktorici znanosti i pravnici ugrožena su temeljna ljudska prava, a ironijom slučaja upravo to je područje njenog znanstvenog djelovanja, koje je u Hrvatskoj nepriznato unutar službene klasifikacije, i time predstavlja kamen spoticanja u daljnjem stručnom napredovanju. Jer izbor u zvanje je "preduvjet obavljanja znanstvene djelatnosti i zapošljavanja u sustavu znanosti", objašnjava Radačić.

U javnosti poznata po svom aktivističkom djelovanju i zagovaranju ženskih ljudskih Vesna Crnić-Grotić: "Radačić piše općenito o problemu međunarodnih ljudskih prava, osobito s obzirom na okvir Europske konvencije za ljudska prava i s naglaskom na ženska ljudska prava"prava, Ivana Radačić je u desetak godina stekla impresivnu znanstvenu biografiju, na kojoj bi joj pozavidjeli i mnogi od kolega iz institucija koje kroje njenu budućnost unutar znanstvene djelatnosti. Za potrebe objašnjenja njenog slučaja, ovdje je dovoljno naznačiti kako je s izvanrednim uspjehom završila zagrebački Pravni fakultet, dva puta je magistrirala na sveučilištima u Cambridgeu i u Michiganu, a doktorat u području međunarodne zaštite ljudskih prava stekla je na University College London. U međuvremenu je objavila preko 20 znanstvenih  članaka od kojih su neki izdani u prestižnim međunarodnim časopisima, kao što su European Journal of International Law i European Human Rights Law Review.

S takvim referencama čovjek bi pomislio da se za nju otimaju pravni fakulteti i istraživačke ustanove diljem zemlje, ali ne i u Hrvatskoj gdje se, upravo suprotno, Radačić odbija napredovanje s jednostavnim objašnjenjem da područje njenog djelovanja ne spada u nijednu od grana koje prepoznaje polje prava u Hrvatskoj.

A kako je to moguće? Priča započinje još 2009. kad joj je Stručno povjerenstvo na zagrebačkom Pravnom fakultetu izdalo mišljenje i prijedlog da se ne izabere u zvanje u polju prava jer njezino područje rada (međunarodna ljudska prava žena) ne pripada niti jednoj grani prava te je predložilo da je se izabere u područje rodnih studija. "Kao što je poznato rodni studiji u Hrvatskoj postoje tek na papiru. Ne postoji ustanova unutar hrvatske znanosti i visokog obrazovanja gdje bih mogla s takvim zvanjem raditi, a osim toga ja sam cijelo svoje obrazovanje stekla na pravnim fakultetima, iako se u svom radu bavim i rodnom teorijom", objašnjava Radačić. Nakon toga, zatražila je izbor u grani međunarodno pravo, što je sadržajno najbliže ljudskim pravima, i to ovaj put na osječkom Pravnom fakultetu. Tamošnje Povjerenstvo  donijelo je prijedlog da se izbor odobri. Prema proceduri, slijedeći korak "Problem s kolegicom Ivanom Radačić je što njezini radovi ne spadaju niti u jednu granu polja pravne znanosti kako se to prakticira u Hrvatskoj" za izbor je potvrđivanje Matičnog odbora za pravo, koji joj je u lipnju ove godine odbio potvrditi tu odluku, s obrazloženjem da joj radovi ipak ne spadaju u međunarodno pravo.

Proceduralne zavrzlame za H-Alter objašnjava Vesna Crnić-Grotić, izvanredna profesorica međunarodnog prava na riječkom fakultetu, ujedno i članica Povjerenstva u Osijeku te Matičnog odbora.

"Problem s kolegicom Ivanom Radačić je što njezini radovi ne spadaju niti u jednu granu polja pravne znanosti kako se to prakticira u Hrvatskoj. Matični odbor se sastoji od znanstvenika koji se bave prvenstveno problemima unutar iste grane. Naš je sustav takav da imamo određena područja i grane koja nisu propulzivna u smislu da možete biti stručnjak za više grana. No, Radačić piše općenito o problemu međunarodnih ljudskih prava, osobito s obzirom na okvir Europske konvencije za ljudska prava i s naglaskom na ženska ljudska prava. To ne spada u nijednu od 'kućica' od kojih je napravljeno polje pravne znanosti. Time ona odstupa od tog nekog uobičajenog modela kojega naši znanstvenici imaju, a to je da se netko, na primjer, bavi kaznenim pravom pa onda usput piše i o europskom sustavu ljudskih prava u okviru kaznenog prava. Povjerenstvo u Osijeku je u svom zaključku napisalo da su njezini radovi najbliži međunarodnom pravu, što znači da ona nije međunarodni pravnik u užem smislu. Matični odbor nije potvrdio to izvješće zato što nije bilo dovoljno pozitivnih glasova, a to je bilo nužno da bi se izbor okončao. Nije upitna kvaliteta radova, nego je upitno, barem prema stavu članova Matičnog odbora, to što ona ne zahvaća dovoljno široko u područje međunarodnog prava. Njezin segment je vrlo uski dio međunarodnog prava i zbog toga joj nisu prihvatili izbor".

vesna_crnic_grotic.jpg
Vesna Crnić-Grotić

Tako ispada da Radačić ne može biti pravna znanstvenica u Hrvatskoj jer, eto, hrvatski znanstveni sustav ne poznaje granu ljudskih prava, koja je područje pravnih znanosti diljem svijeta.

"Čini se da je ovaj slučaj izvrsna reprezentacija stanja u kojem se nalazi tradicija hrvatskoga visokog obrazovanja kada pokušava intuitivno, bez ikakve realne osnove pratiti trendove europskih znanstveno-obrazovnih politika. Posrijedi je riječ o tipičnoj tobožnjoj brizi za 'izvrsnost' i 'zemlju znanja' koja se sudara sa zastarjelosti i neprimjenjivosti nekih aparatura u znanosti i visokom obrazovanju", objašnjava u ime sindikata Akademska solidarnost, Ankica Čakardić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Zanimljivo je i kako Radačić nije odobren uvid u zapisnik o odluci Matičnog odbora, nego samo objašnjenje. "Pravila Matičnog odbora, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti, su takva da kandidatkinja dobije odluku o izboru, ali ne i zapisnik. Ne može se žaliti, ali može pokrenuti upravni spor, koji ako ga i dobije, ne utječe na izbor, već samo poništava odluku", objašnjava Crnić - Grotić. Ipak, Radačić se odlučila potražiti pravdu. "Pokrenut ću upravni spor. A ako treba ići ću i do Strasbourga", kaže.

No, presuda upravnog spora, osim što ne mijenja odluku Odbora, ni njegovim članovima ne propisuje nikakve sankcije. O tome bi li tu praksu trebalo mijenjati, u

cakardic.jpg
Ankica Čakardić

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kažu: "Iako brojni djelatnici sustava sugeriraju kako bi MZOS trebalo preuzeti te zadaće, načelan je stav kako postupci izbora u zvanja ne bi smjeli biti u ingerenciji administracije, nego to treba ostati u nadležnosti znanstvenika koji bi na taj način trebali iskazati svoju punu autonomiju, ali i društvenu odgovornost".  

Dok hrvatskim znanstvenicima jedino vlastita savjest kontrolira društveno odgovorno djelovanje, Radačić krajem rujna odlazi u Australiju na postdoktorat da bi se znanošću bavila izvan Hrvatske gdje njen rad priznaju. O nastaloj situaciji kaže: "Ovakvim postupanjem povrijeđena su moja brojna prava kao što je pravo na rad, budući da je izbor u zvanje uvjet za zapošljavanje u znanstvenoj instituciji. Povrijeđeno mi je i pravo na privatan život jer mi je onemogućena profesionalna djelatnost i razvoj, kao i pravo na slobodu od diskriminacije jer sam stavljena u nepovoljan položaj u odnosu na druge kandidate za izbor u zvanja u polju prava koji ispunjavaju uvjete za izbor, a temeljem područja kojim se bavim. Nadalje, ovaj moj slučaj postavlja šire pitanje sustava izbora u znanstvena zvanja, transparentnosti rada matičnih odbora, kriterija za izbor i načina ocjenjivanja radova, te odnosa hrvatske pravne znanosti spram ljudskih prava i rodnih teorija".

U cijelom slučaju postavlja se i pitanje mogućeg animoziteta zagrebačkog Pravnog fakulteta čije joj je Povjerenstvo prvi put odbilo prijedlog za izbor, a čijih je četiri od devet članova Matičnog odbora, koje je odbilo potvrditi njen izbor, predložen od strane osječkog fakulteta. Unatoč brojnim upitima postavljenim profesorima i dekanu zagrebačkog Pravnog fakulteta, njihov odgovor nismo dobili.

Koriste li pojedinci unutar sustava mehanizme, koji im omogućavaju sprečavanje nečijeg napredovanja, može se samo nagađati, no ova odluka ima znatno šire Ankica Čakardić: "Čini se da je ovaj slučaj izvrsna reprezentacija stanja u kojem se nalazi tradicija hrvatskoga visokog obrazovanja kada pokušava intuitivno, bez ikakve realne osnove pratiti trendove europskih znanstveno-obrazovnih politika" reperkusije jer, ne samo što obeshrabruje mlade znanstvenike koji žele stečeno obrazovanje koristiti da bi unaprijedili u prošlosti zacementiranu hrvatsku znanost, već i marginalizira čitavo jedno područje ljudskih prava i ženskih prava. U tom smislu Čakardić vidi nekoliko problema:

"Tvrdnja da međunarodna ljudska prava ne spadaju u granu međunarodnoga prava, ne graniče samo s očiglednom intelektualnom lijenošću, već pokazuju kako se tradicija hrvatskoga prava (školski i teorijski) ne bavi ljudskim pravima, a kamoli ženskim ljudskim pravima. Bez jasno vidljivih kriterija prema kojima se izbor u zvanje dr. sc. Ivane Radačić odbija, ova odluka krši pravo. Drugi problem je znanstveno-obrazovne prirode. Podjela na grane i polja unutar neke znanstvene discipline koja prati pretpostavljenu kategorijalnu strogost nije u stanju prepoznati 'nove' discipline pa ih znanstvena praksa ili 'prevodi' u neku od postojećih kategorija ili ih se odbacuje, kao u slučaju dr. sc. Radačić. U širem kontekstu govoreći, to je sjajan poligon za postepeno isključivanje tržišno nezanimljivih i interdisciplinarnih teorijskih polja. Treći problem je integralni dio prvoga i drugoga, i on je rodno-teorijske naravi. Dok se na europskim i svjetskim sveučilištima ženska prava nominalno izdvajaju kao sastavni dio ljudskih ne bi li se artikulirala specifičnost ženskih prava u odnosu na muška (nesumnjivo i stoga jer su žene tek u zadnjih stotinjak godina izborile neka prava), u ovom se slučaju polje ženskih ljudskih prava nema gdje smjestiti. S jednu stranu, dr. sc. Ivana Radačić je pravnica i stoga inzistira na ženskoj 'pravnoj praksi', a s druge strane bavi se i rodnom teorijom. Ishod je gotovo sjajan, pravna struka se ne snalazi s takvim tipom interesa, a kamoli fokusom na ženska ljudska prava. Štoviše, čini se da je njezina teorijska nadgradnja prekomjerna za ispeglane kriterije konzervirajuće pravne struke i znanosti, stoga je najlogičnije da se isključivo bavi rodnom teorijom po mogućnosti bez ikakve (pravne) prakse".

ivana_slija.jpg
Ivana Radačić: Povrijeđeno mi je i pravo na privatan život jer mi je onemogućena profesionalna djelatnost i razvoj, kao i pravo na slobodu od diskriminacije jer sam stavljena u nepovoljan položaj u odnosu na druge kandidate za izbor u zvanja."

Za nadati je da će se do njenog povratka neke stvari unutar hrvatske znanosti promijeniti. "Trebalo bi inicirati ispred Vijeća za znanost promjenu grana i disciplina tako da se uvede grana ljudskih prava ili mogućnost interdisciplinarnog pristupa unutar samog polja prava. Nova vremena nose nove izazove i pretpostavljam da će biti sve više mladih znanstvenika koji će htjeti se baviti upravo tim sustavom zaštite ljudskih prava. Bilo bi logično da im se omogući da imaju neku svoju vertikalu prema kojoj će moći predavati", predlaže Crnić-Grotić. No pitanje je što će to značiti za Radačić, koja je  ovakvim postupanjem pretrpjela materijalnu i nematerijalnu šteta koja se nastavlja i dalje, budući da više od tri godine od objave natječaja nije izabrana u zvanje u polju prava. Odugovlačenje s postupkom izbora imat će trajne posljedice jer su rokovi za stjecanje prava na izbore u viša zvanja vezana uz datum prvog izbora.

Da nešto treba mijenjati, slažu se i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. "U Izmjenama i dopunama Zakona predviđa se i ukidanje znanstvenih grana tako da bi se izbori obavljali samo u znanstvena područja i polja", stoji u priopćenju MZOS-a koji nisu ni ovom prigodom propustili reklamirati kontroverzni novi stari prijedlog zakona. No to je neka druga priča.


Članak je objavljen uz podršku Internewsa. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ne odražava nužno gledišta Internewsa.

Tagovi: društvo znanja, ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Ivana Radačić
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

22.07.

Neustavan zakon iz radionice HNS-a

Ustavni sud ukinuo je odredbe iz Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika kojima je upravljanje dubrovačkim zidinama oduzeto "Društvu prijatelja dubrovačke starine" i predano Gradu Dubrovniku

21.07.

Otočka kulturno-informacijska mreža

Mreža kulturnih institucija "kor::net" pokrenula je u 2014. godini niz akcija na Korčuli kojima je cilj promišljati nove modele otočke kulturne politike

18.07.

Sedam mjeseci prije početka mandata

Oliver Frljić preuzet će dužnost intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci sedam mjeseci prije isteka mandata sadašnje intendantice Nade Matošević Orešković i to zbog njezina zahtjeva za razrješenjem

17.07.

"The National" na trodnevnoj mini turneji

Omiljeni rock'n'roll izvođači milijuna fanova diljem svijeta, bend "The National", održat će čak tri uzastopna koncerta u Šibeniku u sklopu prvog izdanja "SuperUho Festivala"

11.07.

"The National" na tvrđavi Sv. Mihovila

Fanovi benda koji nisu uspjeli doći do ulaznice za koncert na tvrđavi od ponedeljka 14. srpnja mogu kupiti dnevnu ulaznicu za prvi dan "SuperUho" Festivala - 3. kolovoza, po cijeni od 220 kuna

08.07.

Poznati novi izvođači prvog "SuperUha"

Prvo izdanje festivala orijentiranog na aktualnu međunarodnu glazbenu scenu održat će se od 3. do 5. kolovoza u Šibeniku. Tim je povodom predstavljen još jedan dio inozemnih i regionalnih izvođača te popratni program

03.07.

Knjižnica, ali ne znaju kad

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin tvrdi da će na mjestu kompleksa Paromlin, koji se sada ruši, biti izgrađena gradska knjižnica

Info most
Info most
Superknjižara
Dokukino