24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- Biciklopopravljaona četvrtkom
- → Više
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- Kultura u Močvari
- Marija Braut/ Mario Rozić – Novi Zagreb jučer i danas
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- Nagrada Julija Benešića - natječaj
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Marx je vjerovao u slobodu
Poznati književni teoretičar Terry Eagleton gostovao je u Zagrebu na "Subversive film festivalu" gdje je predstavio svoju novu knjigu "Zašto je Marx bio u pravu". Nastojeći opovrgnuti najčešće predrasude o marksizmu, objašnjava zbog čega se trebamo i možemo ponovo okrenuti ovoj teoriji u promišljanju današnje društvene i ekonomske stvarnosti. U razgovoru za H-Alter, Eagelton, čije se područje interesa proteže ne samo na književne fenomene, već i na promišljanje pojava kao što su vjera i ideologija, objašnjava s kojom se predrasudom o marksizmu najviše mučio, što danas predstavlja sloboda, na koji način funkcioniraju identiteti u globalizirajućem svijetu i druge fenomene današnjice.
Koju predrasudu o marksizmu je bilo najteže „srušiti"? Možda onu iz trećeg poglavlja prema kojoj je marksizam vrsta determinizma koji predstavlja uvredu ljudskoj slobodi i dostojanstvu?
Kad govorimo o tom dijelu knjige, koji odgovara na pitanje je li Marx determinizam, odgovor je: i da, i ne. Kada Marx govori o slobodi, ne mislim da je determinist u onom smislu kako ljudi to danas shvaćaju, tj. da je svaka ljudska akcija determinirana. On je vjerovao u slobodu. Jer da nije vjerovao u slobodu, ne bi vjerovao ni u nužnost političke borbe.
No, mislim da sam najviše poteškoća imao s onim dijelom Marxove misli koja je njemu jedinstvena, a to je spajanje ideje klasne borbe i oblika proizvodnje, odnosno teorija 
o tome kako se načini produktivnosti mijenjaju. S tim sam imao dosta problema, i to objašnjavam u knjizi. Tako da sam u donekle paradoksalnom položaju kritizirajući Marxovu najmarskističkiju poziciju i pitajući se što je jedinstveno u njegovoj teoriji (jer mnoge stvari za koje ljudi misle da jesu, zapravo nisu), i odgovarajući da je to historijski determinizam.
A što je sa slobodom danas u konzumerističkom društvu? Je li ona samo iluzija mogućnosti izbora kako kaže Baumann?
U filozofiji se često govori o dvije vrste slobode: negativnoj i pozitivnoj. Konzumeristička sloboda je negativna sloboda od onih koji vam govore što kupovati i konzumirati. I mislim da je ona jako važna. Ali, Marksova ideja slobode je pozitivna. To je sloboda shvaćanja koje mogućnosti ima individua. Marxova ideja etike je ustvari o tome kako se pojedinac razvija u svim smjerovima. To je etika drugačija od onih poput Kantove, koja se sastoji u obavezi. Marx etiku nije shvaćao tako. On je vidio kao pitanje slobode.
Kada pišete o klasi, osvrćete se i na ljude iz slumova. Oni nisu dijelom onoga što danas zovemo radničkom klasom, ali me zanima koja je njihova pozicija u Marx je mislio da su radnici koji čine proletarijat srž socijalističkog pokreta. Ali, ne čini mi se da je mislio da svi radnici moraju biti u toj kategoriji društvu? Kao i imigranata?
Mislim da je to dvojako. Marx govori o lumpenploretarijatu. Ljudi koji danas pripadaju proletarijatu nisu radnici. Ljudi iz slumova, koji čine velik dio svijeta, kao i imigranti, su u dvosmislenoj situaciji. Takvi ljudi su povremeno zaposleni i stalno se premještaju. Osim toga, treba imati na umu da je i samo pozicioniranje danas dvosmisleno. Individua može pripadati u više klasa. Marx je mislio da su radnici koji čine proletarijat srž socijalističkog pokreta. Ali, ne čini mi se da je mislio da svi radnici moraju biti u toj kategoriji.
Imaju li ove grupe potencijal za emancipaciju kao najnemoćniji subjekti društva?
Oni imaju različite potencijale. Ovisi o uvjetima. Problem ljudi koji su odbačeni od društva je taj što su uglavnom politički apatični. I to zato što u društvu nema ništa za njih. Moć pripada drugima. Stoga nije iznenađujuće da su ljudi sa margina društva apolitični. Ali, ako bi postojala politika, koja će se pozabaviti tim problemom, onda će oni postati politični. Mislim da su u pravu ako odbacuju politiku koja se ne bavi njima. Ali, kad bi postojala drugačija politika koja bi ih uključivala, onda bi se bavili njome.
Evropa ne može izgraditi svoj identitet, no zato se ponovno javljaju nacionalni i regionalni sentimenti kao i ksenofobija spram imigranata. Koliko to ima veze s činjenicom da sama EU ne predstavlja više one vrijednosti slobode, demokracije i racionalnosti na kojima je počivala?
Zanimljivo je da svijet u isto vrijeme postaje sve globalniji, ali i ksenofobičniji. S jedne strane je globalan, no s druge se javljaju lokalni i obrambeni stavovi koji su često paranoični. Što svijet postaje globalniji, čini se da predstavlja veću prijetnju lokalnim Što svijet postaje globalniji, čini se da predstavlja veću prijetnju lokalnim zajednicama. A time njihov identitet postaje patološkiji i obrambeniji zajednicama. A time njihov identitet postaje patološkiji i obrambeniji. Tako da na lokalizam i globalizam gledam kao na dvije strane iste medalje.
Kritizirali ste političare koji se suprostavljaju navodnim opasnostima multikulturalizma u ostvarivanju političke podrške. No, koja je budućnost Evrope na čelu s takvim političarima, ako znamo da sama Evropa ne može preživjeti bez imigranata?
Gledajući s ekonomske pozicije, Evropi trebaju imigranti, ali s kulturološke i političke oni predstavljaju problem. Ta je kontradikcija dosta zanimljiva. Na ekonomskom stupnju kapitalizam ne mari za kulturološke razlike pa će zaposliti bilo koga tko može raditi. No, na kulturnom nivou kapitalizam itekako mari za te razlike jer je to pitanje stabilnosti društvenog poretka. Tako da se tu nalazi kontradikcija zahtjeva samog kapitalizma tj. ekonomske ravnodušnosti tržišta spram specifičnim kulturnim identitetima i činjenice da identiteti ostaju nevjerojatno važni. Dakle, još jednom, postoji dijalektika između te dvije stvari.
A multikulturalizam se pokazao kao nezadovoljavajuće rješenje...
Multikulturalizam je pokušaj da se konflikt učini manje opasnim, ali to je tipično liberalno nastojanje koje smatra da svatko treba činiti svoje i svi ćemo živjeti mirno jedni pored drugih. A kad kažete da svaka individua čini svoje, to ne zvuči baš popularno jer nije dovoljno. A problem za kapitalizam sastoji se u tome da u današnjem svijetu terorizma, postoji zahtjev za nečim što predstavlja puno više političkog jedinstva, koje se odnosi na državu.
U jednom dijelu knjige spominjete kako su uspješne revolucije one koje su uspjele zaboraviti konflikte, odnosno one koje „iza sebe brišu vlastite tragove". Moguće je da će nastati oblik kapitalizma u kojem neće biti mjesta za socijalnu demokraciju. I to bi bilo užasno No, u slučaju zemalja bivše Jugoslavije zaborav komunističkih zločina utjecao je na prethodni rat na ovim područjima. Kako to komentirate?
Govorim o primjerima iz prošlosti kao što je, na primjer, revolucija u Francuskoj. S vremenom, ljudi će i ovdje zaboraviti na konflikte, koji su još uvijek jako prisutni i živi. I tad revolucije postaju uspješne. Tek kad ljudi uspijevaju zaboraviti njihovo krvavo podrijetlo, revolucije ispunjavaju cilj. No, ja ne kažem da treba zaboraviti zato jer je sjećanje isto dio povijesti, ali samo do određene točke. Dolazim iz Irske, i mislim da treba doći do stupnja u kojem se može krenuti dalje i ušutkati prošlost s ciljem da se stvori sadašnjost. Ne smije se dopustiti da ostanemo zatvorenici prošlosti. Rješenje kompulzivnom vraćanju povijesti nije u zaboravu, već u istinitom i pravom sjećanju.
Socijalna demokracija je u krizi. No, je li ta kriza konačna? Znači li njen kraj?
Ne znam. Marx je smatrao da se socijalna demokracija razvija u onom trenutku u kojem si kapitalizam to može priuštiti, te da postoje vremena krize u kojima si to ne može dozvoliti. Vidimo da se to sad događa. Napredni kapitalizma je danas u vremenu svoje restrukturacije. Hoće li socijalnu demokraciju istisnuti za stalno? Ne znam postaje li socijalna demokracija tek nostalgična uspomena. U tom smislu jest u nekoj vrsti opasnosti. Moguće je da će nastati oblik kapitalizma u kojem neće biti mjesta za socijalnu demokraciju. I to bi bilo užasno. Možda je prerano za stvarati takve prognoze jer moramo vidjeti kako će se stvari odvijati. Ne može se prosuđivati sustav koji je u krizi, i to krizi koja je prirodna, kako je to dokazivao Marx. To bi bilo
Terry Eagleton
kao da prosuđujete nekog tko paničari. Ne možete tvrditi kakav je zapravo. Socijalna demokracija je motivirana pozitivnim razlozima poput brige za siromašne i ranjive, ali je okrenuta i vlastitim interesima.
Ali tko je njezin subjekt, kad govorimo primjerice o imigrantima, više se bavi time treba li se muslimanskim ženama omogućiti javno nošenje burki nego njihovo pozicioniranje u ekonomskom poretku?
Multikulturalizam predstavlja veliko premještanje političkog izgovora. To je još jedan od načina na koji postmoderna situacija funkcionira, i to tako da lažno prevodi u kulturne termine one političko- ekonomske. To je još jedan od načina odvajanja jer je deprivaciju i nejednakost lakše preodjenuti u kulturološku odjeću. Tako da je to veliko pitanje koje je Marx ostavio za budućnost. Mislim da je prerano pripremati sprovod jer socijalna demokracija još nije mrtva.
Vezane vijesti
Švicarska zatvara vrata
Švicarska se u srijedu našla na udaru oštrih kritika evropskih dužnosnika zbog odluke da ponovno uvede kvote za radnike iz srednje i…
Objavljeno: 19.04.2012.
Lekcije iz Rima
Nizozemski povjesničar Fik Meijer objavio je knjigu Lekcije iz Rima s podnaslovom Stranci u Rimskome Carstvu i Europskoj uniji, nedavno…
Objavljeno: 10.04.2012.
Italija mora platiti odštetu emigrantima
Italija je izbjeglice iz Somalije i Eritreje, koje su presrele tokom njihova bijega, vratila u Libiju i predala ih tamošnjim vlastima
Objavljeno: 24.02.2012.
Kler uz Marxa
Zagovaratelji marksizma danas dolaze i iz neočekivanih krugova kao što su oni svećenički za što je primjer Tim Yeager iz Detroita
Objavljeno: 22.02.2012.
Talijanski desničar ubio dvoje imigranata
Pripadnik italijanske neonacističke organizacije Đanluka Kaseri ubio je u utorak dvojicu i teško ranio tri ulična prodavca afričkog…
Objavljeno: 14.12.2011.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Umjetnik koji nikad ne spava
Siniša Labrović: Bizarno je da se štedi na onima čija se potpora izražava u tisućama, a ne na onima koji dobivaju milijune.
O krađi identiteta
Kakve veze ima "Prvi hrvatski festival knjiga - Što čitaš" s profiliranom izdavačkom kućom "Što čitaš?". Nikakve.
Petak na Subversiveu
Večeras će na Subversive Festivalu Christian Marazzi govoriti o historijskoj krizi kapitalizma, a Gayatri Spivak predavat će na temu "Budućnosti, prošlosti, jezici, Balkan"
Prema Balkanskom socijalnom forumu
Danas na Subversive Forumu u ZKM-u počinje panel "Prema Balkanskom socijalnom forumu" koji će trajati dva dana
Marina opet među najboljim fotoreporterima regije!
Treću godinu zaredom fotografija H-Alter-ove novinarke Marine Kelava uvrštena je na izložbu najbolje novinske fotografije iz regije, koja se večeras otvara u Beogradu, u organizaciji srpske novinske agencije Beta
Nitko nam ne čuva leđa
Marko Pogačar, "Bog neće pomoći": Naslov ukazuje na nepobitnu činjenicu - na neko apstraktno, metafizičko utočište nije nam se osloniti.
Uskoro Jewish Film Festival
Od 20. do 26. svibnja, u sklopu festivalskoga filmskog programa domaćoj će publici biti prikazana 54 filma koji na različite načine progovaraju o toleranciji
dodaj komentar 25 komentara
"... while in communist society, where nobody has one exclusive sphere of activity but each can become accomplished in any branch he wishes, society regulates the general production and thus makes it possible for me to do one thing today and another tomorrow, to hunt in the morning, fish in the afternoon, rear cattle in the evening, criticise after dinner, just AS I HAVE A MIND, without ever becoming hunter, fisherman, herdsman or critic. " (German Ideology, 1845.)
To se ne čini ostvarivo u doglednoj budućnosti, ali to je njegov cilj. Glede negativne slobode, radikale svih vrsta će vjerojatno veseliti i stav mladog Engelsa prema vlasti:
"Democracy is, as I take all forms of government to be, a contradiction in itself, an untruth, nothing but hypocrisy…. Political democracy is sham liberty, the worst possible slavery; the appearance of liberty and therefore the reality of servitude. Political equality is the same; therefore democracy, as well AS EVERY OTHER FORM OF GOVERNMENT must ultimately break to pieces." (Engels, Progress of Social Reform on the Continent, 1843)
Meni se to ne čini uopće ostvarivo, ali eto, to je čovjek rekao.
Preporučam knjigu "Apsurdi Karla Marxa"
Ma ti si super! Preporučuješ knjigu "Apsurdi Karla Marxa", potpuno zanemarujući činjenicu da velika večina ljudi nije pročitala niti jedno jedino Marxovo djelo.
Vidiš, zato na ovim prostorima nikada neće biti sreće, jer se svaki kurac hvata svega bez ikakvog reda.
Hajde, neka tvoj sljedeći prijedlog bude knjiga "Apsurdi infinitezimalnog računa" ili nešto jednostavnije za osnovnoškolce tipa "Apsurdi pitagorinog teorema". Može nešto i za najmlađe tipa "Apsurdi tablice množenja".
Ma znaš, polako mi je više pun kufer ljudi koji nisu napravili niti tečaj prve pomoči, a hvatali bi se operacije srca.
Pa imaš li ti čovječe obraz?
Pazi malo, koji link bez imalo srama ti lijepiš kao referencu za polemiku.
Prva rečenica je luda kao struja.
"...
Trebalo je punih stotinu i pedeset godina da čovjek sa sigurnošću može ustvrditi kako u marksističkoj sintezi nema ni jedne teze koju znanost može prihvatiti ili je zdrav razum može razumjeti, ni jedne kojoj bi mogao odati priznanje i poštovanje. Sve su Marxove teze načinjene od poluistina, neistina i apsurda
..."
Ma ti pojma nemaš da na Harvard Business School obrađuju Marxa, a ne neke anonimuse sa marksističkim tečajem.
Eeeej, pa to je više smiješno. To je upravo strašna devalvacija pameti, bože me sačuvaj.
Sjeti se što je izjavio Einstain kada su mu rekli, da je izašla knjiga "100 autora protiv Einstaina"...
Kratko je prokomentirao da bi bio dovoljan jedan, da imaju pravo, odnosno, da to mogu argumentirati.
I tako ti poput one debele muhe, zasereš sve na što sletiš, a niti meni nije baš neko veselje da te stisnem, pa mi jedino preostaje, da malo rukom mahnem u nadi da ćeš odletjeti.
Ajde smiri se, ne histeriziraj, podsjećaš me na Marxa.
Uglavnom, članak je samo smjernica za one koje žele nabaviti knjigu. Ako želiš pročitati i dobiti malo drugačiji uvid u Marxa, pročitaj, ako ne želiš, ne moraš. Inače knjigu je napisao diplomirani filozof, revolucionar, čovjek koji je vidio puno toga u svojem životu i smatram da vrijedi "poslušati" ono što je on iznio. No vi vjernici Marxa budite bahati i pozivajte se na Harvard bussines school........
E da zaboravih. Napisao si sarkastično "apsurdi tablice množenja". Znači ti marxovu misao poistovjećuješ sa matematičkom istinom! Ma vidi ti to. Marx je očito bio bezgrešno biće............
Ti si jedan običan trećerazredni demagog.
Karl Marx nije bio histeričan i danas ne treba odvjetnika, da ga brani od trećerazrednog demagoga.
Pčelice moja, prvo pročitaj nešto od Marxa, a potom komentiraj.
Nadalje, nije riječ o mojoj histeriji, već očaju što su 'znalci' poput tebe uzeli tumačiti Karla Marxa. Pozdravimo se od dijalektike i promovirajmo neznanje i glupost kao vrline.
Nije riječ niti o bahatosti, već mi je muka od takovih i sličnih namjernih zastranjivanja i zaglupljivanja. Svjestan sam, da živim u stripovanom svijetu, ali jarane, ti ga stvarno pretjera.
Dobro si primjetio, da vučem paralelu sa matematikom, jer se primjerice, u "Prilogu kritici političke ekonomije" govori o egzaktnim stvarima, dakle nečemu ponovljivom, provjerljivom.
Što se ne prošetaš do najbližeg ekonomskog fakulteta, pa ih priupitaš, da li su temelji na kojima grade znanost poluistine, neistine i apsurdi?
Ajde budi faca, zabavi me malo, daj da imam barem neke koristi od tebe.
Ima još jarane. Onaj tko je razumio nešto od Marxa, u pravilu ne postaje Marxov, niti bilo čiji sljedbenik ili vjernik. Kao što matematiku boli kurac, vjeruješ li ti u nju, tako i Marxa zaboli ona stvar vjeruješ li ti u ekonomske zakonitosti nekog društvenog uređenja.
Dosta je bilo baljezganja, knjigu u šake, pa ćemo razgovarati kada nešto pročitaš.
Umalo zaboravih. Nije lijepo što me kurvanjski navlačiš na priču o bezgrešnom Marxu. Ti dobro znaš, da je bezgrešnost rezervirana za Mariju, a ne za Marxa, zar ne?
Zbog takvih kao što si ti, s 20 udaraca bih javno dao bičevati ministra za školstvo za nesavjestan rad.
Ah licemjerja na svakom koraku. Rekao sam ti pročitaj knjigu i vidjet ćeš o čemu se radi.Neda mi se ovdje prepričavati knjigu. Knjiga nije prevelika ima nekih 220 stranica, zanimljiva je, otvara nove vidike i to je to. Pa sad ako ti želiš dogmatično stajati na jednoj točki- stoji. To je tvoj problem.
Nema tu nikakve kontradikcije. Kad nekog eksploatišeš to već uključuje da mu ne priznaješ prava.
Čitam li ja dobro, da ti zboriš o licemjerju? Ti koji nisi pročitao jedno jedino Marxovo djelo, ponudio si nam link nazovi kritičara, koji u prvoj rečenici izjavljuje da su sve Marxove teze sazdane od poluistina, neistina i apsurda.
Fora je u tome što ti nemaš znanja da bi se kritički odredio spram Marxa, jer nisi pročitao niti jedno njegovo djelo, ali te zabavlja kada u svijet guraš pizdarije, koje će privući komarce kojima gode ovakve senzacionalističke tlapnje.
Tvoj bezobrazluk zaista ne poznaje granica, jer premda nisi pročitao niti jedno Marxovo djelo i imaš jako maglenu predstavu o tome što je Marx pisao, ti bez stida drugog sudionika polemike nazivaš dogmatičarom.
Tko je licemjeran, pčelice moja?
Hajde, uozbilji se, neću te ja vući za uši. U znak dobre volje dajem ti link na 200 stranica koje te vjerojatno neće učiniti sretnim, ali ćeš polako doći na to da Marx nije bio budala. Nemoj mi zahvaljivati, radije mi plati pivo.
http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=100016151
Jebi ga, kada bi sva sreća bila u jednoj knjizi, svi bi je pročitali.
Znaš li ti tko je taj kritičar? To je čovjek koji je sada već pokojan i koji je kao što sam rekao diplomirani filozof. Rođen je 1914. godine, prošao sva značajna zbivanja 20. stoljeća, borio se u španjoslkom građanskom ratu, sam je rekao da je vjerovao u sve što je Marx govorio, međutim od 1971. g kad mu je zabranjeno sudjelovanje u javnom životu države, počeo je proučavati Marxova djela, i proučavao ih je 30 godina te napisao knjigu od skoro 300 stranica (ne 220 kako sam prvi put napisao) u kojoj se ni u jednom trenutku nije usudio reći da Marx u pojedinim stvarima kritizirajući kapitalizam NIKAKO nije bio u pravu, već da je proučavajući marxovu biografiju, rani život, njegovu ličnost, filozofiju, utjecaje od Hessa, Bauera, Hegela, Feurbacha, uličnog komunizma, uspoređujući njegovo mlado i staro razdoblje shvatio da je njegovo djelo gledajući sveobuhvatno skup poluistina, laži i apsurada, što ne znači da Marx nije bio u pravu u određenim pogledima. I sada ti hoćeš reći da je čovjek koji je 30 i nešto godina proučavao njegovu filozofiju tamo neki sroljo, pa glupane ti si jednom govorio o svojim godinama na portalu i čini mi se da imaš 39 godina. On je Marxa proučavao skoro toliko koliko ti imaš godina života i ti ovdje nešto dociraš. Ja nikako ne mislim da je on u svojoj kritici Marxa bio u svemu u pravu, ali smatram da knjigu vrijedi pročitati. To je tvoja stvar ako se bojiš mijenjati već unaprijed stvorenu predodžbu o bezgrešnosti Marxa.
Ostavio si me bez riječi. Zabezeknut sam koncentracijom gluposti po rečenici.
Ima li smisla, da te demantiram u gotovo svakoj napisanoj rečenici? Ima li smisla da te uputim u staru mudrost da se kvaliteta knjige ne mjeri brojem stranica nego kvalitetom sadržaja. Ti si jedan od onih koji dijele knjige na velike i male. U ozbiljnom svijetu se sa takvima ne polemizira.
Ipak, napraviti ću iznimku.
Jesi li ti jarane ikada čuo da se znanstvene činjenice uvode pretpostavkama, izražavaju tvrdnjama, te pravu vrijednost postižu potkrijepljene dokazima?
Što bi ti rekao blento, da ti netko ispriča priču kako je neki "učo" 30 godina proučavao pitagorin teorem, te nakon proučavanja Pitagorine biografije, ranog života, njegove ličnosti, filozofije, utjecaja Talesa i Euklida, uspoređujući njegovo mlado i staro razdoblje shvatio da je njegovo djelo gledajući sveobuhvatno skup poluistina, laži i apsurada, što ne znači da Pitagora nije znao lijepo crtati trokute.
Upravo je strašno, koliko se blamiraš takvim nakaradnim razmišljanjem.
Ali čekaj, to nije sve, glupost je beskrajna. Ti u svom ludilu smatraš da je snaga argumenta podređena broju godina koje je netko ulupao, da bi oborio neke zakonitosti. Reci mi, da li bi mjerili tko ima veću čunu, da sam godišnjak sa tvojim "učom"?
Eh, da ne zaboravim. Ti hladno i drsko prelaziš preko činjenice, da nisi pročitao niti jedno Marxovo djelo, dok istovremeno analiziraš rad jednog kritičara koji to nije. Suludo, zar ne?
Jarane moj, prirodne i društvene zakonitosti su izložene svačijem sudu, ne strahuju od autoriteta, smiju se i trebaju provjeravati unedogled i svatko ih može opovrgnuti SAMO ako ima dovoljno validan dokaz. Sve ostalo su jalovi pokušaji koje povijest ne bilježi. Usput, to ti je suštinska razlika između znanosti i religije.
Živo me zanima, kako su tvoji učitelji gledali na činjenicu, da si pisao lektiru, bez čitanja gradiva. Moguće je samo dvoje. Ili posjeduješ nadnaravne sposobnosti ili si lijeni sroljo.
Kakogod, zamara me to da te krstim dok ti prdiš.
Osim što si neodgojeno derište iz kojeg pršti bahatost na sve strane ti pokazuješ i jednu opasnu razinu agresivnosti, ne dvojim da bi se potukao s bilo kime tko razmišlja na drugačiji način. Ti upravo pokazuješ sve simptome ljudi koji su opčinjeni "marxovim genijem" kako ga predstavlja i sam autor knjige. Ne ja nisam čitao sva marxova djela ali sam čitao dosta o njegovim idejama, filozofskoj pozadini, bitno je znati premise iz kojih netko kreće, imati logike i zaključiti je li bio u pravu ili nije i kada sam se susreo sa knjigom o kojoj govorim, ona mi je dala novi uvid u njegovo djelo. Ono što ti nazivaš apsolutnom znanstvenom činjenicom, a to je tvrdnja da sve što je Marx napisao odgovara apsolutnoj istini, autor knjige upravo pokušava opovrgnuti i to čini uvjerljivo. Ja ponavljam - on nije opovrgnuo sve što je Marx rekao, ali tamo gdje je opovrgavao radio je to s punim pravom. Knjiga je slojevita i dotakla se svakog marxovog razdoblja ( idiote zato i napominjem količinu stranica, ne možeš o jednom čovjeku koji je dugo djelovao napisati knjigu od 50 ili 100 stranica). Najveća kritika Marxa odnosila se na razdoblje od vremena kada je postao komunist pa sve do kraja njegovog života. Autor je sve dobro dokumentirao, svaku ideju ili misao koju je opovrgavao je jasno citirao i do u detalje opisao zašto smatra da je apsurdna, lažna ili poluistinita.
Ti s druge strane uopće nisi ni pokušao pokazati interes za time da pročitaš tu knjigu i da doneseš zaključak o njoj i još negiraš postavku da broj godina uložen u nešto ne mora ništa značiti i vrijeđaš čovjeka koji ima 100 puta širu sliku od tebe. Ti si običan, bahati idiot, ne bi ti dao ni 15 godina, a kamoli 40.
A priča o autoritetima i pokoravanju, evo moj citat iz prošlog posta koji ti nisi očito ni pogledao:
"Ja nikako ne mislim da je on u svojoj kritici Marxa bio u svemu u pravu, ali smatram da knjigu vrijedi pročitati. "(abc)
"...i još negiraš postavku da broj godina uložen u nešto ne mora ništa značiti..."(abc)
u
"i još negiraš postavku da broj godina uložen u nešto mora nešto značiti."
E, to je već dobro poznata bježanija od argumentirane rasprave. Ako malo racionaliziramo rečenice, pa eliminiramo balastne pridjeve, trebali bi doći i do nekog sadržaja. Nada umire posljednja.
No, krenimo redom.
Djeca u vrtiću na pitanje što znaju nacrtati, dječije jednostavno odgovaraju, da ne znaju nacrtati konja ili ovcu. Čovjek bi pomislio, da sve ostale životinje znaju nacrtati, pa se eto,mi odrasli nasmijemo i nježno ih pogladimo po glavi.
Ponudio si mi sličan infantilni odgovor, premda ti više i nisi tako mali, niti je primjereno, da te gladim po glavi. Na jednostavno pitanje što si pročitao od Marxovih djela tebe hvata panika i odgovaraš mi u maniri srednjoškolca koji nije pročitao lektiru, tj. kako nisi pročitao sva njegova djela. Jarane, napijmo se mi čistoga vina i recimo, da si ti držao u ruci bilo koje Marxovo djelo kao što sam ja držao u ruci ključeve babilonske kule. Možda ti i jesi nešto držao u ruci, ali to nema veze sa Marxom, neka mi dame oproste.
Tvoj pokušaj da Marxa rješavaš kao sudoku, znajući premise iz kojih netko kreće, biti vođen logikom i zaključiti je li bio u pravu ili nije, a pritom ne pročitati niti jedno jedino Marxovo djelo je jedan neozbiljan i time tebi primjeren pristup.
Uvodiš i kategoriju apsolutne znanstvene istine premda sam te lijepo podučio da takvo što ne postoji, točnije, da su znanstvene istina jake, koliko su jaki argumenti na kojima ona počiva. Molim te, ostavi se traženja apsolutnog, bezgrešnog i sličnih religijskih tekovina u raspravi koja želi ostati u sferi zbiljskih pojava.
Inače nisam sklon citirati tuđe navode (u ovom slučaju tvoje), ali bode me u oči otklon koji je prisutan u tvojim izjavama.
Možda smo ti i ja upali u neku svemirsku crvotočinu, pa tebi abortusi tvojega "uče"..
"...
Trebalo je punih stotinu i pedeset godina da čovjek sa sigurnošću može ustvrditi kako u marksističkoj sintezi nema ni jedne teze koju znanost može prihvatiti ili je zdrav razum može razumjeti, ni jedne kojoj bi mogao odati priznanje i poštovanje. Sve su Marxove teze načinjene od poluistina, neistina i apsurda
..."
izgledaju skladno s tvojim izjavama u tvojem referentnom sustavu.
"...
Ja ponavljam - on nije opovrgnuo sve što je Marx rekao, ali tamo gdje je opovrgavao radio je to s punim pravom
..."
Imam li samo ja problem sa razumijevanjem tih izjava kao komplementarnih ili je to problem mojeg referentnog sustava? E, jarane, znam da bi ti volio da je ovo drugo.
Jednostavnijim rječnikom rečeno, ti si, kao i tvoj "učo", zašao u slijepu ulicu.
Na jednostavno pitanje što si konkretno pročitao od Marxa, ti mi sikčeš kako mi ne bi dao niti 15 godina. Lagao bih tvrdeći da takvu infantilnu reakciju od tebe nisam očekivao.
Možda bih se i mogao složiti sa tvojom tezom da sam idiot, ali moliti ću lijepo, nikako bahat. Ono što iznenađuje jest to, da ti idiot mora vezati vezice na cipelama, da se ne sapličeš dok hodaš.
Svaki dobar učitelj mora pomoći svome učeniku da napravi stepenicu više u životu, pa ti tako i ja ostavljam kao zadaću da umjesto onoga što sada držiš u ruci uzmeš nešto od Marxa, pa ćemo ti i ja imati o čemu razgovarati.
"...
Trebalo je punih stotinu i pedeset godina da čovjek sa sigurnošću može ustvrditi kako u marksističkoj sintezi nema ni jedne teze koju znanost može prihvatiti ili je zdrav razum može razumjeti, ni jedne kojoj bi mogao odati priznanje i poštovanje. Sve su Marxove teze načinjene od poluistina, neistina i apsurda
..."
izgledaju skladno s tvojim izjavama u tvojem referentnom sustavu.
"...
Ja ponavljam - on nije opovrgnuo sve što je Marx rekao, ali tamo gdje je opovrgavao radio je to s punim pravom"
Kažem ti, kad pročitaš djelo vidjet ćeš smisao te njegove rečenice. Ja ti ne mogu sada prepričavati knjigu. Samo mogu reći, prema sjećanju ima toga još, da je autor knjige priznao to da je Marx dobro primijetio nepravednosti kapitalističkog sustava i da je dobro anticipirao krizu koja se dogodila 1929.-1933. Knjigu trenutno nemam kod sebe, ali da imam izvadio bih ti neke njegove teze. Ja ti samo mogu reći, da uzmeš knjigu i pročitaš i onda nećeš više histerizirati o marxovoj bezgrešnosti. iako nisi izravno upotrijebio tu riječ to se ocrtava u većini tvojeg izlaganja.
Neka mi 'abc' kaže da se osjeća uvrijeđenim mojim izjavama (neka navede kojim) i ja ću se odmah odazvati sa isprikom.
Osobno mislim da polemika nije imala eksplicitno vulgarni ton, a ako sam pogrešno procijenio, spreman sam se ispričati.
mogao si mu jednostavno reci npr "ok ti neces citat marxa ja necu citat tvoju knjigu" i kraj price
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.