Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Kad sam nedavno na HTV-u vidio predstavljanje knjige Nadnica, cijena, profit Karla Marxa (Izvori, 2009), morao sam se uštinuti i provjeriti jesam li budan. Da, nisam sanjao: u samostalnoj, suverenoj, štoviše katoličkoj Hrvatskoj, državi s tržišnim gospodarstvom i parlamentarnom demokracijom, državi pred vratima EU-a, ponovno se po stolu lupa Marxovim djelima i ponovno se priziva taj raščupani bradonja - za neke prorok, za neke lažni prorok - da nam pojasni što je to zapravo kapitalizam i kuda sve to vodi.
Na satovima TIPSS-a (za mlađe čitatelje: Teorija i praksa samoupravnog socijalizma) naučio sam da je kapitalistički sustav u sebi proturječan i da će nužno propasti. Ipak, početkom devedesetih većina je građana Hrvatske (i ostalih socijalističkih/komunističkih država) bez krzmanja prihvatila kapitalizam koji se odjednom nametnuo kao nešto što nema alternative pa se čak govorilo o "kraju povijesti". Na Marxa se furao još samo gospodin drug Šuvar s nekolicinom istomišljenika koji su poručivali, vidjet ćete vi još... I tako, nije prošlo ni dvadesetak godina (u povijesti ni treptaj oka), kad eto ti, na nacionalnoj televiziji svjedočimo (kakvom-takvom, ali ipak) come backu njemačkog filozofa koji je Hegela okrenuo naglavce. ("Kada dubi na glavi, Hegelu postaje nemoguće izgovoriti riječi 'apsolutni duh'. Svaki put kada pokuša, umjesto njih se može čuti samo 'dijalektički materijalizam'," pojašnjava Keith Ward). Dakle, podsjetimo se, Marx je smatrao da Marx je smatrao da je pokretačka sila povijesti "materija", konkretno, ekonomski čimbenici proizvodnje i razmjene. Povijest (ekonomije) nužno će, smatra on, završiti stvaranjem društva u kojem će svi imati koliko im treba je pokretačka sila povijesti "materija", konkretno, ekonomski čimbenici proizvodnje i razmjene. Povijest (ekonomije) nužno će, smatra on, završiti stvaranjem društva u kojem će svi imati koliko im treba i u kojem će svatko raditi što želi i koliko želi. To će ujedno biti i kraj dijalektičkog povijesnog procesa jer će sva proturječja karakteristična za ranija društvena uređenja biti prevladana. I svi - koji prežive diktaturu proletarijata - živjet će sretno i berićetno u raju zemaljskom. Kako kaže Ward: "Više neće biti potlačenih jer će svi tlačitelji biti mrtvi". Znamo iz povijesti 20. stoljeća kako su izgledali pokušaji da se Marxove zamisli i realiziraju: spominje se brojka od stotinjak milijuna žrtava (nisu valjda baš svi bili buržuji i kulaci?). Odbacivši Hegelov "duh" i licemjerni građanski moral, marksizam je širom otvorio vrata staljinizmu, maoizmu, polpotizmu i ostalim užasima koji i danas traju, primjerice, u Sjevernoj Koreji. Početkom devedesetih nitko nije toliko likovao kao bjelosvjetski ideološki protivnici komunizma... Tržište se odjednom povećalo do neslućenih razmjera. Svima su procurile sline. There Will Be Blood.
E sad, pa kako to da se onda u studiju katedrale hrvatskog duha maše jednom Marxovom knjigom, reklamirajući je kao "džepni Kapital", uz preporuku svekolikom pučanstvu - a napose poduzetnicima - da je se pročita?
Možda nas prosvijetli Marxova izjava iz 1867: "Vlasnici kapitala će kod radnika poticati kupnju skupe robe, stanova i tehnologije, obvezujući ih pritom na skupe kredite do razine neizdrživosti. Neplaćeni dugovi će izazvati bankrot banaka koje će se morati nacionalizirati..."
Zvuči poznato? Zvuči zastrašujuće poznato. Kad britanski premijer govori o nacionaliziranju banaka, a Daily Telegraph piše da će 13. listopada 2008. ostati u povijesti zapamćen kao dan kad je "britanski kapitalistički sustav priznao svoj neuspjeh", kad svakodnevno gledamo kako se "preplanuli" američki predsjednik bori za spas sustava putem državne intervencije neviđenih razmjera, onda moramo zaključiti da je stari Marx ipak nešto znao o dijalektici i aporijama kapitalizma, samo što je sintezu vidio u ovome (slijedi nastavak gornjeg navoda): "...pa će država onda krenuti putem koji vodi u komunizam". Hm, možda su ovi promašaji iz 20. stoljeća bili prvi mačići koji se u vodu bacaju, a prava stvar tek slijedi? Mislim, pa tko ne bi htio živjeti u utopijskom društvu u kojem imaš koliko hoćeš, radiš koliko hoćeš i pritom nikoga ne tlačiš niti tebe itko ugnjetava? Je l' drugačiji svijet stvarno moguć? Brine me jedino ta međufaza, diktatura proletarijata. Bi li se ona nekako mogla Možda nas prosvijetli Marxova izjava iz 1867: "Vlasnici kapitala će kod radnika poticati kupnju skupe robe, stanova i tehnologije, obvezujući ih pritom na skupe kredite do razine neizdrživosti. Neplaćeni dugovi će izazvati bankrot banaka koje će se morati nacionalizirati..." izbjeći? Možda Žižek zna kako? On razumije i Hegela i Marxa i kapitalizam. Ili Obama? Rekao je da neće biti para za pohlepne i gramzive kapitaliste, samo za one dobre.
I, kao mali pedagoški kuriozitet za kraj, izvještaj Ispitnog povjerenstva pred kojim je mladi Karl Marx polagao maturu davne 1835.
Rodom iz Triera, 17 godina star, evangeličke vjeroispovijesti, sin advokata, gospodina pravnog savjetnika Marxa iz Triera, proboravio je pet školskih godina u trierskoj gimnaziji.
Moralno ponašanje u odnosu na upravu i drugove bilo je dobro.
Sposobnost i marljivost. On raspolaže s lijepim sposobnostima; pokazao je u klasičnim jezicima, u njemačkom i u povijesti veoma zadovoljavajuću, u matematici zadovoljavajuću i u francuskom slabu marljivost.
Znanja i uspjesi. Jezici: u njemačkom poznavanje gramatike, kao i njegovi sastavi, vrlo su dobri. Latinski on prevodi i objašnjava, lakša mjesta iz klasika koji se čitaju u gimnaziji bez pripreme, tečno i sigurno. U razgovoru na latinskom on je stekao zadovoljavajuće tečno izražavanje. U grčkom njegovo poznavanje i njegova umješnost da razumije klasike gotovo je ista kao u latinskom.
Nauke: religiozna saznanja. Njegovo znanje kršćanskog vjeronauka i moralnog pouka je jasno i obrazloženo; on do izvjesnog stupnja zna povijest kršćanske crkve.
Matematika: njegova saznanja u matematici su dobra. U povijesti i geografiji on, opće uzev, ima dovoljno zadovoljavajuća saznanja. Fizika: njegova saznanja u fizici su srednja.
Nižepotpisana Ispitna komisija na osnovu toga, imajući u vidu da on sad napušta gimnaziju da bi izučavao pravne nauke, odlučila je da mu izda diplomu zrelosti i otpušta ga, uzdajući se u to da će on, zahvaljujući njegovim sposobnostima, ispuniti nade, koje se u njega polažu.
Ostalo je povijest.
Siniša Labrović: Bizarno je da se štedi na onima čija se potpora izražava u tisućama, a ne na onima koji dobivaju milijune.
Kakve veze ima "Prvi hrvatski festival knjiga - Što čitaš" s profiliranom izdavačkom kućom "Što čitaš?". Nikakve.
Večeras će na Subversive Festivalu Christian Marazzi govoriti o historijskoj krizi kapitalizma, a Gayatri Spivak predavat će na temu "Budućnosti, prošlosti, jezici, Balkan"
Danas na Subversive Forumu u ZKM-u počinje panel "Prema Balkanskom socijalnom forumu" koji će trajati dva dana
Treću godinu zaredom fotografija H-Alter-ove novinarke Marine Kelava uvrštena je na izložbu najbolje novinske fotografije iz regije, koja se večeras otvara u Beogradu, u organizaciji srpske novinske agencije Beta
Marko Pogačar, "Bog neće pomoći": Naslov ukazuje na nepobitnu činjenicu - na neko apstraktno, metafizičko utočište nije nam se osloniti.
Od 20. do 26. svibnja, u sklopu festivalskoga filmskog programa domaćoj će publici biti prikazana 54 filma koji na različite načine progovaraju o toleranciji
dodaj komentar 52 komentara
Citat iz 1867 nije autentičan, naime, Marx nikad nije rekao tako nešto. Riječ je o nekoj parodiji koja se pojavila prošle godine, i koja se začudo počela širiti po Internetu. No, ne, Marx nije vjerovao u poboljšanje standarda radnika putem kredita i onda kapitalističku državu koja da bi zaštitila radnike kreće putem komunizma.
A da li je moguć socijalizam pa čak i komunizam koji ne bi bio boljševička diktature? Pa, da, moguć je - i vjerujem da društvo i ide ka tome - samo što bi komunisti svih vrsta to konačno trebali prestati kočiti svojim sasvim nepotrebnim i izrazito štetnim pokušajima da zauzmu vlast i na njoj održe protiv volje građana. Nije stvar u tome da se izmisli nekakvo muljanje i teorije kojima se to pokušava prikriti ili opravdati, stvar je u tome da se to niti ne radi. Žižek je, nažalost, jedan od onih koji još uvijek brane Lenjina.
Teza ta ce povijest ekonomije nuzno (tj. samo po sebi) zavrsiti stvaranjem drustva u kojem ce svi imati koliko im treba filozofski je neodrziva a povijesno je dokazano da je pogresna. Jer danas je razvoj tzv. proizvodnih snaga otisao toliko daleko koliko Marx nije mogao ni sanjati, a eto milijardu i nesto covjecanstva doslovno umire od gladi.
Iz tumacenja po kojem je Marx mislio da je materija, prije svega ekonomska baza, prevratnicki povijesni faktor proizlazilo bi da je Marx bio napola ekonomski znanstvenik, a napola sociolog koji je proniknuo u objektivnu zakonitost povijesnog kretanja prema komunizmu. A tako se Marxa, prije svega Kapital, najcesce i tumacilo u zadnjih sto i nesto godina.
"U jednoj od desetak recenzija Kapitala koliko ih je napisao, a kojou je sastavio prema Marxovim sugestijama (cak i rijecima koje mu je sam Marx sugerirao), Engels je proveo ostru distinkciju izmedju Marxove 'socijalisticke tendencije' i 'znanstvene razrade fakticnog materijala', a ujedno je dao komparaciju Darwina i Marxa (komparaciju koja je postala opceprihvacenom nakon sto ju je Engels ponovio u svom govoru nad Marxovim grobom). 'Ukoliko Marx nastoji dokazati da je sadasnje drustvo, promatrano ekonomski, bremenito jednim drugim, visim drustvenim oblikom, utoliko on samo nastoji da na socijalnom podrucju utvrdi kao zakon onaj isti postepeni prevratnicki proces koji je Darwin dokazao prirodnohistorijski.'
Tako se u ovim Engelsovim recenzijama nalaze vec svi bitni elementi interpretacije Marxa koji su postali mjerodavni u narednim decenijama u II i III Internacionali, pa i u staljinizmu... Marxovo teorijsko djelovanje shvaca se u prvom redu kao naucni poduhvat koji smjera, s jedne strane, na objasnjenje drustvenog razvoja, a s druge strane, na analizu ekonomije kapitalizma. Marx je u svim tim interpretacijama znanstvenik - ekonomist i sociolog... Najinteligentniji predstavnici ove interpretacije u stvari su tacno vidjeli da se iz nefilozofskog 'strogo naucnog' Marxa ne mogu izvesti nikakvi revolucionarni zakljucci, te su s revolucionarnog stanovista presli na stanoviste reforme i evolucije (neki cak i kontrarevolucije)."
Radi se, po mojoem sudu, o tome da Engels, pa nakon njega Lenjin nisu shvatili Marxov tekst, iz prostog razloga sto su bili prebedasti da ga shvate. Nisu imali potrebno filozofsko predznanje ni senzibilitet. Kod Staljina vec zaista mozemo govoriti i o "zavjeri". U SSSR-u su Marxovi rani radovi bili gotovo zabranjena literatura. Slicno je bilo i kod nas, gdje prvi prevodioci Kapitala nisu bili u stanju izaci na kraj sa filozofskim dijelovima teksta, pa kako u zatvoru vjerojatno nisu mogli konzultirati strucne savjetnike, ali im je na raspolaganju ipak bio Staljinov Kratki kurs, te dijelove su jednostavno - falsificirali. Tako su se i nasi komunisti desetljecima educirali na nefilozoficnom, steriliziranom, nerevolucionarnom i laznom Marxu.
Kurbla, citati, citati i samo citati! Ako hoces da ti napisem ciji je onaj gore citat, napravit cu to kad u redakciji H-altera doznam da si mi ostavio 50 kuna za cevape u somunu i coca-colu. Odao bih ti to i bez coca-cole da me nisi naljutio osionom tvrdnjom kako nisam citao Marxa.
http://www.revleft.com/vb/beware-false-marx-t110856/index.html?t=110856
http://discussion.newyouth.com/index.php/topic,2781.0.html
http://www.clockbackward.com/2009/02/04/did-karl-marx-predict-financial-collapse/
"U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u odredjene, nužne odnose, nezavisne od njihove volje, odnose proizvodnje, koji odgovaraju odredjenom stupnju razvitka njihovih materijalnih proizvodnih snaga. Celokupnost tih odnosa proizvodnje sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu, na kojoj se diže pravna i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju odredjeni oblici društvene svesti. Način proizvodnje materijalnog života uslovljava proces socijalnog, političkog i duhovnog života uopšte. Ne odredjuje svest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće odredjuje njihovu svest. Na izvesnom stupnju svoga razvitka dolaze materijalne proizvodne snage društva u protivrečje s postojećim odnosima proizvodnje, ili, što je samo pravni izraz za to, sa odnosima svojine u čijem su se okviru dotle kretale. Iz oblika razvijanja proizvodnih snaga ti se odnosi pretvaraju u njihove okove. Tada nastupa epoha socijalne revolucije."
E sad, ti možeš misliti da je to pogrešno, ali to je već tvoja interpretacija.
On će davat pare samo poštenim i dobrim kapitalistima, lol :D
Poklapanje mijenjanja okolnosti i ljudske djelatnosti moze se shvatiti i racionalno razumjeti samo kao praksa kojoa vrsi prevrat." (III Teza o Feuerbachu)
Za razliku od Priloga kritici političke ekonomije što je knjiga koju je Marx objavio petnaest godina kasnije i koja je očito suprotna bilješci. To je bilo ono što je Marx stvarno pokušao reći ljudima.
Teze o Feuerbachu nisu neki slucajni, izdvojeni eksces, nego su posve u duhu onoga sto je Marx pisao u ranoj fazi svojega rada, kad ga je zanimao fenomen covjeka, samootudjenja, religioznosti, "stanje duhova" u Njemackoj, a vec tada ("Ekonomsko-filozofski rukopisi") i materijalna, ekonomska strana citave te price.
Ima puno dokaza da Marxovo djelo nije shizoidno, raspadnuto na dva dijela od kojih je jedan "humanisticki" a drugi "deterministicki", nego da ono cini cjelinu. Te dokaze nisam ja izmislio, nego su o njima pisali brojni predstavnici antikominternske, "tople" struje marksizma 20. stoljeca. Kad bi bit Marxovog djela bila u tome da enonomska baza determinira nadgradnju, to djelo bi bilo posve beznacajno i daleko ispod razine filozofiranja u 18. a kamoli u 19. stoljecu.
Da se vratim na pocetak: Marxa i Isusa povezuje tu sto je ono sto su zastupali u njihovo vrijeme zaista bilo opasno po sustav, revolucionarno, ali ne samo to, nego su svojim javnim djelovanjem uspjeli zapaliti mase. Zato je vladajucoj nomenklaturi bilo potrebno da njihovo ucenje izokrene. To je u Rimu napravljeno na nacin da je formirana Crkva kao institucija koja monopolizira pravo na interpretaciju Isusovog ucenja, i da to ucenje, tako "interpretirano" postane sluzbena religija u Carstvu. U 20. stoljecu posao steriliziranja Marxa za kapitalizam su prvo obavili njegovi losi ucenici, a potom medjunarodna Komunisticka partija kojom je drmao Staljin.
Zanimljivo je da u Jugoslaviji nakon 1948. KPJ nije imala nikakvih posebnih zelja za novim otkrivanjem Marxa, kojeg je ranijih desetljeca prihvatila posredstvom svojih sovjetskih drugova. Na tom planu nikada nije bilo doslo do "sukoba sa Informbiroom".
Imaš li neki objavljeni ne-deterministički citat?
Kada sam dosao u tzv demokratski kapitalizam - za 75% pucanstva prezicljavanje a za 25% zivot - shvatio sam stvarnu istinu marksizma kao teorije oslobadzanja.
Zalosno je da mi iz ex Yu nismo bili svjesni oslobodzajuceg
smisla markisizma i socijalizma i zato je sada vecina pucanstva dole na nivou robova i dubokih zavisnika.
Ipak, socijalizam nas je ucio o slobodi i ona mora doci dole
napacenim ljudima i pravedna kazna onima koji su se navalili narodu na kosti i sisu mu krv; bilo domaci izdajnici bilo strani
"dobronamjernici" i "demokrati".
I da smo doradili taj sistem a ne dozvolili kojekakvim bjelosvjetskim hoštaplerima da nam opljačkaju državu, privatiziraju i otmu imovinu koju smo mi stvarali, povuku nas dvjesto godina unatrag, imali bi blagostanje i socijalnu državu napredniju od Švedske. I to je jedan od razloga što nas Europa ne poštuje. Ne poštuje vlast koja je dozvolila pljačku ali ne poštuje ni narod koji je pristao na tu pljačku.
Clover, sa dnevnopolitickog stanovista Vi ste vjerojatno u pravu. Odlazeci u shoping u Trst, narod je poceo misliti da je kapitalizam istovjetan sa blagostanjem i zato je sa gnusajem odbacio tadasnji zivot, mada je tih decenija zivio lagodnije nego ikada u svojoj proslosti. Ustvari, isto kao i ostali narodi socrealisticke Europe, nasjeli smo na mit o kapitalistickoj socijalnoj drzavi (koja se ugasila onda kada vise nije trebala nikoga zavaravati).
Medjutim, filozofski gledano, u krivu ste kad tugujete sto se nije ostvario "savrseni sistem". U savrsenom sistemu nema mjesta za covjeka kao slobodno i kreativno bice, to moze biti ili zatvor ili zivotinjsko carstvo, a SFRJ je bila hibrid jednoga i drugoga. Ukoliko je socijalizam mekostaljinskog tipa koji je tu bio na vlasti trebao biti "savrseni sistem", bolje je da je otisao kvragu.
o porodici, o djeci, o godisnjem odmoru i sl.
Zivim u Sj Americi, nema govora o 8 sati, godisnji odmor nisam imao vec 15 godina, za djecu mi nisu platili sto ih je socijalizam podgao, itd itd.
No ima jedno staro pravilo da ljudima dojadi i dobro, pa eto birali ste pa evo vam ga.
Da samo znaš koliko sam ovo puta rekao...
Recimo, novinari koje spominjete. U vrijeme vladavine KP, u redakcijama su bili ugradjeni tako jaki mehanizmi kontrole, da do ovakvih afera sa slobodom tiska kakve imamo danas nije gotovo niti moglo doci. Prvo, autocenzura je bila jos jaca i rasirenija nego sada. Drugo, urednici su uglavnom bili postavljani po moralno-politickoj podobnosti, cuvali su svoje drustvenopoliticke karijere, njegovali dobre odnose sa kongregacijom za nauk vjere u CK-u, SUBNOR-om, SocSavezom itd, itd, nisu dopustali neugodna iznenadjenja. Trece, atmosfera u redakcijama je bila takva da je pojedincu bilo jako tesko "iskakati". I na kraju, mada ne najmanje vazno, kad bi se neka redakcija otela kontroli, vlast bi lijepo zatvorila novinu, ili bi zamijenila cijeli kadrovski sastav (ili barem njezin problematican dio) i stvari bi isle dalje.
Da se osvrnem i na tvrdnju kako je narod nasjeo na pricu da nema gradjanskih prava, vjerskih sloboda, da se ne dopusta isticanje vjerskih osjecaja itd. Ma kakvi, da je 89./90. prevladavala ideologija gradjanskih prava, stvari bi isle malo drugacijim tokom. Najveci dio pucanstva (namjerno koristim taj tudjamovski izraz) nimalo nisu zanimale gradjanske slobode; to je za njih bilo daleko preapstraktno. Znimale su ih sarene krpice koje su imali prilike gledati zahvaljujuci tome sto ih je kom-vlast od sezdesetih godina pustala na izlete u Trst; nasjeli su na stakalca u raznim bojama, kao Indijanci, i pozeljeli su kapitalizam zato jer su to htjeli imati u obliznjoj samoposluzi. Nacionalno pitanje, vjera itd bili su samo nekakav sublimni izraz zelje za stjecanjem i zgrtanjem potrosnih dobara. Zato su 1995. godine, umjesto da se vesele nacionalnoj pobjedi svojega etnikuma, odmah krenuli u "Krajinu" pljackati frizidere, stokove od vrata, crijepove sa krova, napustenu govedinu koja je besciljno lutala livadama. Da je tijekom prelaska iz KP-rezima u HDZ-rezim dominantna bila ideologija gradjanskih prava, ljudi bi odmah postavili pitanje sta je sa gradjanskim pravima pobunjenih ili nepobunjenih Srba. A ta su pitanja bila prohibirana, tko ih je postavljao smatrali su ga nacionalnim izdajicom i ljevicarem, svi su se u Hrvatskoj zlurado veselili tomu sto ovi sirotani bjeze, a sto njihove starce koji nisu mogli uteci mrtve nalaze po kucnim pragovima - mada se radi o prije svega liberalnoj, a ne o ljevicarskoj tematici.
Clover, na zalost, ja ne zamisljam nikakvo posebno drustveno uredjenje koje bi bilo prihvatljivo za vecinu, to bi bilo isuvise pretenciozno. Uzmemo li u obzir cijenicu da vecina, redovitim izlascima na izbore, strpljivim radom i podnosenjem svih bezobrazluka pripadnika vladajuce klase, zasad jos uvijek daje legtimitet ovom uredjenju, pretpostavljam da je ovo uredjenje zasad jos uvijek prihvatljivo za vecinu. Kao sto im je i KP-rezim bio vise-manje prihvatljiv dok se nije do kraja potrosio.
Vratimo se na Marxa. Iako sada u viksi nemam njegova Sabrana djela pa molim Kurblu i ostale da me ne hvataju za izraz, cini mi se da je on pisao nesto o ovladavanju procesom proizvodnje drustvenog zivota kao samopotvrdjivanju humaniteta, odnosno izlasku iz samootudjenja. U kapitalizmu, pogotovo ovakvom kakav sada imamo i kod kuce i u svijetu, procesom proizvodnje cjelokupnog drustvenog zivota ne vladaju ljudi, nego kapital, nesto sto su ljudi stvorili, ali im se odmetnulo, kao sto m se odmetnuo i bog kojega su stvorili u ranijoj fazi svoje povijesti. Ljudi danas egzistiraju u vrlo heteronomnom polozaju, a mislim da bi othrvavanje iz takvog polozaja bio cin potvrdjivanja ljudskosti u onom najboljem humanistickom, pa tako i marksovskom smislu. To bi danas znacilo poduzimanje sveobuhvatne internacionalne politicke akcije za radikalno ogranicavanje kapitala u njegovoj teznji za svojom maksimalnom reprodukcijom, u svim onim situacijama gdje maksimalizacija dobiti ugrozava ljudska prava, dostojanstvo, kulturu, sve do opstanka samog zivota na planeti. A preduvjet za to bi trebala biti medjunarodna povezanost lijevih, ekoloskih, ljludsko-pravnih, mirovnjackih pokreta, dakle stvaranje globalne ljevice. Ljudi su zaboravili stari Marxov poziv: Proleteri svih zemalja, ... ! Odnosno i taj je poziv bio kompromitiran u vrijeme staljinizma koji je dominirao komunistickom ljevicom skoro 100 godina. Jasno je da je i ovo sto pise pretenciozno, ali mislim da neciji individualni doprinos moze biti barem to da stvara raspolozenje za tako nesto na nekakvom portalu, na jeziku koji u svijetu nitko ziv ne razumije.
Clover, ja ne zamisljam ni sistem ni drustveno uredjenje koje bi na nekakav apstraktan nacin bilo prihvatljivo za vecinu (odnosno da mjeru prihvatljivosti odredjuje neka avangarda - ja, Clover, Kurbla, Pofesor PhD ili netko treci, tko onda zasjeda na vlast i postaje pretorijanac u obrani toga sistema). Ja mislim da se covjek uvijek, i sada jednako kao i doba pseudokomunistickog laznog blagostanja koje je pojelo svoju materijalnu i idejnu supstanciju i nakon toga prdnulo u fenjer, potvrdjuje kada djeluje u napetosti prema "sistemu" koji je zatekao. A u prirodi je svakog sistama, pogotovo onoga koji vecina smatra povoljnim za sebe (a takav je bio i nacisticki sistem u 3. Reichu) da to pokusa sprijeciti, milom ili silom.
No krasno, Clover od kritike negativnosti društvenog sustava u tren preskočio na velikosrpsku propagandu. Kao i uvijek, dozlaboga dosadan cvilež gubitnika.
Narod je mirno prihvatio tzv. pretvorbu, tj. podrzavljenje onoga sto se dotad smatralo drustvenim kapitalom, a nakon toga i privatizaciju. Svi su racunali s tim da ce od kapitalizma imati koristi i - popusili su, medjutim i dalje uredno biraju na vlast one koji su ih nasamarili. Tih ranih devedesetih HDZ je isao s tezom da drustveno vlasnistvo po definiciji nije vlasnistvo (a to zaista podsjeca na opravdanja po kojima u zadnjih nekoliko stotina godina europljani otimaju zemlju offshore plemenskim zajednicama), a na kraju se doslo do toga da cak niti novac nije vlasnistvo (Sokol).
Narod je bio sretan zato sto je svaka obitelj za par tisuca maraka mogla kupiti stan u kojem je zivjela, medjutim nitko nije pitao kamo odlaze sve te tisuce maraka. A slile su se, zajedno sa novcem od pretvorenih/privatiziranih poduzeca, na racune svih onih nekad gologuzih HDZ-ovaca i drugih politicara, od Tudjmana i Sanadera nadalje, ukljucujuci i SDP-ovca Bandica itd, koji se danas kurce jahtama, vilama, dionicama i ostalim znacima materijalnog blagostanja.
Jasno da je usporedno s tim isao i rat, koji je HDZ ocito zelio, isto kao i progon Srba, i tu je Clover posve u pravu. Jer narod se morao necim zabavljati dok su mu ispred nosa sve otimali. Niti jedna vlast koja ima dobru namjeru prema drustvu kojim upravlja ne bi u ratnim uvjetima niti pokusala poduzimati tako radikalno restrukturiranje ekonomije kao sto ga je HDZ isao raditi od 1991. godine.
A-a, žalim. Kad izgubiš rat i slamčica ti dobro dođe.
Vezano za raspravu o društenim uređenjima, ne bih trošio vrijeme na to jer je stabilni sustav u kojem bi velika većina bila zadovoljna praktično nedostižan. Jedini sustav koji dugoročno može opstati je onaj originalni - prirodna selekcija, jači opstaje, slabiji odumire. Čovjek je iskoristio svoj intelekt da bi stvorio travestiju tog sustava, u kojoj još uvijek vlada prirodna selekcija, zamaskirana iza raznih ideologija, s tom razlikom da slabiji ne odumiru već životare na marginama društva i troše prirodne resurse kojih prije ili kasnije neće biti dovoljno za održanje statusa quo. Što nakon toga slijedi, nije teško pretpostaviti.
Sustav prirodnog odabira se čini neprihvatljivim s ljudskog stajališta. Ako se rodiš s bilo kakvim nedostatkom, ili se jednostavno nađeš na krivom mjetu u krivo vrijeme, postaješ nečiji obrok. Međutim, to nije tako zbog nečijeg hira ili okrutne kozmičke šale, već zato što jedino takav sustav može biti dugoročno stabilan. Nastao je kroz eone metodom pokušaja i pogreške, i sama pomisao da čovjek može napraviti nešto bolje od toga je nevjerojatno arogantna.
Suština problema je da su interesi pojedinca i interesi zajednice u konfliktu. Ljudi su kroz tisućljeća eksperimentirali s raznim društvenim oblicima pokušavajući pomiriti taj konflikt, iako je i površnim promatranjem vidljivo da je to nemoguće. Vitalno i napredno društvo ovisi o tome da se pojedinci svim silama bore za vlastite interese, tj. opstanak, ali isto tako da relativno veliki broj u tome *ne uspije*.
Prema tome, da odgovorim, ne smijemo stremiti "pravednijem" društvu, jer samim tim stremljenjem ugrožavamo vlastiti opstanak. Bilo kakvo potpuno funkcionalno društvo *mora* biti neka varijacija prirodnog odabira. A ako dublje analiziramo, ne bi li takvo društvo bilo istinski pravednije, jer bi sve karte bile na stolu, za razliku od ovoga što imamo sada, gdje ljudi žive u zabludi da imaju prava i sigurnost, samo da vide kako to u trenu nestaje čim naprave jedan krivi korak?
Usput, ne volim na sebe lijepiti nikakve etikete, pa tako ni onu ljevičara.
Zar se humanost ne mjeri upravo sa kolicinom paznje koju pridajemo slabima, ugrozenim, starim i (pazi ovo purger) manjinama.
Bez toga nam i ne treba naziv covjeka. Vec par puta je primjeceno na ovom portalu, biti nesto po rodjenju, tj. jednostavno se naroditi, tj. biti pripadnik jednog plemena, ne garantira nikakvu covjecnost. Covjekom se tek postaje, jos teze odrzava.
Konclogori su "nehumani tretman vlastitih sugradjana"? Ajde dobro, kad ti kažeš :-)
Pojma nemam. Doduše, prije malo više od 2K godina pojavio se tip koji je stvari postavio malo drugačije, rekavši: "Ne ubij. Ne ukradi. Voli bližnjega svoga. Ljubi i svoje neprijatelje..." i tako to. Pa su se onda nešto kasnije sastali neki drugi tipovi što rekoše: ""We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal, that they are endowed by their Creator with certain unalienable rights, that among these are life, liberty and the pursuit of happiness..."
Možda će jednom od svega toga nešto i biti. Nada umire posljednja.
Za Clover, čovjek nema nikakvu specifičnu ulogu, odnosno ja je ne vidim. Ljudski intelekt je nepredviđeni element koji je poremetio ekološki sustav koji je naizgled bio neprobojan. Mnogi će reći da je intelekt rezultat božanske intervencije, ako je tako onda je to neko nepromišljeno i lakomisleno božanstvo.
Ne mogu ne primijetiti da se mnoge teme na kraju prometnu u raspravu o društvenim uređenjima, što je zapravo i razumljivo. Marx je dobro analizirao kapital i predvidio posljedice kapitalizma, ali u dizajniranju nekakvog boljeg sustava nije uspio, to je već očigledno. Njegova, kao i sve ostale ideje, pretpostavljaju ljudsko pravo na život. To je nulta premisa, podrazumijevani standard ispod kojeg se ne ide. Upravo zato su sve osuđene na propast, čak i da nemaju drugih nedostataka.
Ja osobno sam živio dobro u socijalizmu, živim dobro i sada. Ima milijun stvari za koje bih volio da su drukčije, ali nekakvi minimalni zahtjevi su zadovoljeni. To očito vrijedi i za većinu, inače bismo već odavno srušili vlast motkama i palicama. Gledajući samo ove prostore, zapravo živimo u dobrim vremenima i teško da će ikad biti značajno bolje. Možda je najbolje da uživamo dok još možemo.
Mozda pogresno ovo citam, ali sve ove totalitarne ideologije nemaju veze sa marksizmom. Ovako napisano je jos jedan mit popularne, ideologijom obojenog tumacenja historije. Negiranjei relativiziranje liberanlo-kapitalistcke ideologije historijskih fakata i memorije ima cilj za stvaranje onoga sto se naziva "manufactured consent".
Marksizam, kao i komunizam, podrazumjeva: univerzaonu ljudsku emancipaciju. Ovi nabrojani ekstremi su ukrali tu ideju i teoriju, u sebi-sluzece svrhe.
Druga stvar, autor licitira sa brojem zrtava (popularno na podrucju bive SFRJ), onako, bez veze i neutemeljeno. Kao da smo na teniskom mecu. Inace, Kapital je par godina vec najprodavanija knjiga u Njemackoj, pa ne cudi da je establishment to pokupio od tamo i sumlnjam da je zelja ultra-desnih rezima, kakav je u Hrvatskoj.
Aha, glavu u pijesak, i tješi sam sebe: "Nemaju, nemaju.."
Je li Vam ovo argument, komentar?
Cinjenice i fakti, u danasenjim drustvima na Balkanu su i teorijska i prakticna neposznanica. Suklando tome je napravljen obrazovni sistem, a mediji nisu informativni nego zabavljancki..
Citam, ljubljanskom Delu, lokalni sud zabranio pisanje o nekoj nazovi investiciji talijanskog tajkuna sa slovenackim. Nekadasnje luconose "demokaratije" na Balkanu (mozda, ne volite ovu odrednicu), pokazalo se, bili su i ostali, samo su ispostave ultra-desnih neokonzervativnih snaga koje dolaze iz Brusselss i Washingtona.
The Reality show must go on!
"Marx je dobro analizirao kapital i predvidio posljedice kapitalizma, ali u dizajniranju nekakvog boljeg sustava nije uspio, to je već očigledno."
To jednostavno nije točno. Ovdje nekako želimo zaboraviti Kinu, Kubu, a sada i dijelove J. Amerike. Toliko smo isprani da nam se ono što je ili nije u Sj. Koreji čini strašnim. Po čemu je strašnije od života sirotinje u Detroitu, korupcije u Indiji, pokolja u Mianmaru? Zar je kapitalizam dobro dizajniran i uspješan sistem? Svaka čast, Amerikanci su kroz moćnu propagandu, koja još traje, uspjeli nametnuti svoj stav. No, ja bih se zapitala. čega se oni tako boje ako je to nešto tako loše i neostvarivo?
Pozdrav ste u potrazi za kredit Mi smo registrirani zajam zajmodavac mi dati kredit na one koji su u potrebi, i onih koji žele pokrenuti posao. mi dati osobni zajmovi, poslovni krediti, studentski krediti i tvrtke Loans.Meanwhile mi smo spremni da vam pomoći s iznos koji ste need.If ste zainteresirani možete popuniti niže informacije i kontakt manager putem e-pošte: emmanhelpfunds@gmail.com
ZAJMOPRIMATELJA INFORMACIJE
Vaša imena ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..
spol .....................................
Vaša zemlja ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..
Vaša adresa ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
Vaše zanimanje ... ... ... ... ... ... ... ... ..
Vaše bračno stanje ... ... ... ... ... ... ....
Trenutno stanje na radnom mjestu ... ... ...
Telefonski broj ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
Mjesečni prihod ... ... ... ... ... ... ... ... ... ....
Zajam Trajanje ... ... ... ... ... ... ... ...
Zajam iznos i valuta ... ... ... ... ... ... .... ... ...
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.