Posve netransparentan proces ulaska u EU, u kojem nitko nema pojma o čemu uopće i s kojim polazištima Hrvatska pristupno pregovara, ovih dana kulminira novom idejom vladajućih: da referendum o ulasku, jer građane se o tome nažalost pitati mora, raspišu tek nakon što potpišu pristup Uniji!
Znanstvena fantastika općenito, a posebice ona korijenska, koju je na svjetlo dana iz korica istresla literatura, žanr je koji zna posredovati filozofsko i psihoanalitičko umovanje i rado to čini u posljednjih 60-ak godina, recimo, od "Zabranjenog planeta" s konca 50-ih pa sve do danas. Nije iznimka ni debitantski film Duncana Jonesa "Mjesec", neka vrsta niskoprofilne "Odiseje u svemiru". S time da Mjesec ovdje nije domicilni planet za neobjašnjivi monolit, nego je bitan izvor energije za Zemlju.
Prema Jonesovoj priči i scenariju Nathana Parkera, energetska korporacija Lunar u tu svrhu na Mjesecu zapošljava jednog astronauta, Sama Bella (sjajni Sam Rockwell), koji taj posao obavlja uz pomoć kompjutora Gertyja (s monotonim glasom Kevina Spaceyja) i tri ogromne drobilice.
Posao koji odrađuje Lunarov astronaut vezan je trogodišnjim ugovorom, a pustinjaštvu pridonosi i nemogućnost izravne komunikacije sa zemljom. Tako se Samova razonoda svodi na preslušavanje poruka sa Zemlje, dijaloge s Gertyjem, modeliranje u drvu i vježbanje u gimnastičkoj dvorani.
Dva tjedna od isteka ugovora, Sam je već dobrano na psihičkoj kušnji, a pogotovo kad se zbog nezgode s drobilicom suoči sam sa sobom na posve drukčiji način. Naime, doslovno.
Ako definicija kult-filma još uvijek ima ikakva smisla u suvremnoj kinematografiji, onda "Mjesec" s uspjehom redefinira povlastice termina.
Prvijenac Duncana Jonesa, inače sina iz prvog braka Davida Bowiea, ima taj prirodni atribut koji neki filmovi nose u kolektivnom imaginariju.
Njegov film je fino pisan, jednostavne i hipnotičke mizanscene lunarnog prostora. Jones nije zalutao u labirint moralnog stava o korporacijskoj eksploataciji ili o depersonalizaciji osobe, nego njegov moralni stav proizlazi iz tihe spoznaje lika o sebi. Opčinjavajuće.
Biškupić je tijekom svog mandata od Ministarstva kulture stvorio blindirani odvjetak Hobotnice iz kojeg čeličnom šakom uklanja sve svojeglave, piše Jurica Pavičić
Američka javnost od muslimana traži da posumnjaju u ispravnost svoje odluke da grade hram u slavu svog Boga, zato što to vrijeđa porodice stradalih u napadu 11. septembra. Pitanje je: šta je u islamu preče – slaviti Boga i širiti njegovu slavu, ili voditi računa o tome da slavljenje Boga nekoga ne uvrijedi?
"Imamo obvezu progovoriti o kontekstu koji nas okružuje događajima poput zagrebačkog slučaja Varšavske ulice", komentira Slaven Tolj podcjenjivački Jakovčićev istup na otvorenju izložbe u Poreču
Mladi muzičari s prostora bivše Jugoslavije skupili su se u jednom orkestru i otvaraju festival klasične glazbe u Berlinu
H-alter prvi objavljuje zapis o čovjeku kojemu je dogorilo do noktiju nakon što je međunarodna alijansa odlučila stati na kraj njegovim podlostima.
U organizaciji udruge Eko-Zadar, otvorena je izložba "Francuska karikatura i ekologija - 20 godina poslije".
Dodaj komentar