Toni Gabrić 07.02.2012.

Lijepa naša bez pisanog traga

Toni Gabrić Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priznalo da je bivši MZOPUG godinama dodjeljivao udrugama milijune kuna proračunskog novca, a da ne postoje apsolutno nikakvi pisani tragovi o ocjenama predloženih projekata i projektnih izvještaja. Najveći dobitnik bio je HDZ-ovac Ante Kutle. Hoće li na scenu stupiti DORH?

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

Novine u kulturnom Ministarstvu

Fotografija članka
Ministarstvo kulture odlučilo osmisliti kriterije za procjenu elektroničkih publikacija te ih pripojiti Vijeću za časopise
Na konferenciji za medije koja je održana u utorak 1. lipnja su ispred Ministarstva kulture RH govorili ministar Božo Biškupić, državna tajnica Nina Obuljen te Čedomir Višnjić i Jasen Mesić. Ministar kulture se osvrnuo na elektroničke prijavnice iz 2009. koje su Ministarstvu omogućile efikasniju i kvalitetniju obradu prijava, a vijećima bolji uvid u prijavljene projekte i programe. Osim toga, Biškupić je upozorio na još jedan važan pomak do kojeg je došlo zahvaljujući elektroničkim prijavama, a to je pomicanje termina za prijavu s rujna mjeseca, na srpanj, što je vijećima omogućilo da ranije krenu s radom i procjenom/evaluacijom, a u konačnici i Ministarstvu da ranije objavi rezultate. Tako su rezultati za 2010. godinu objavljeni krajem 2009., nakon što je donesen proračun za narednu godinu. Biškupić je naglasio da je Ministarstvo temeljem ovakvog pristupa ispunilo sve rokove i obveze, ali je upozorio da situaciju treba unaprijediti na lokalnim razinama gdje postoje određena kašnjenja, i da ima primjera gradova gdje su usmenim putem davana obećanja o financiranju, a ne na način kako je to Zakonom predviđeno.

Božo Biškupić je najavio dvije novine u Natječaju za 2011. koje se tiču elektroničkih publikacija i arheologije te je prepustio riječ svojim suradnicima, Čedomiru Višnjiću i Jasenu Mesiću. Višnjić je istakao da je ove godine Ministarstvo kulture odlučilo osmisliti kriterije za procjenu elektroničkih publikacija te ih pripojiti Vijeću za časopise.

Također je napomenuo da su u izradi kriterija sudjelovali "najistaknutiji portali", među kojima je izdvojio Teatar.hr, Kulturpunkt.hr, Booksa.hr, H-alter.org i Zamirzine.net. Kriterije nije navodio, ali je istakao da su oni dostupni na stranicama Ministarstva, te da postoji određeni niz zajedničkih kriterija za sve publikacije, ali i grupa posebnih za elektroničke publikacije. Kao jedan od razloga za definiranje kriterija za financiranje elektroničkih publikacija Višnić je naveo da časopisi sve više stagniraju u svom razvoju, a da je scena elektroničkih medija dinamična.

Međutim, istakao je da će jasnu sliku i prave probleme znati tek nakon što ovaj Natječaj prođe, pa je u tom smislu teško govoriti o konkretnim iznosima koji će biti dodjeljivani elektroničkim publikacijama. Državna tajnica Nina Obuljen se nadovezala te istaknula kako su elektroničke publikacije i prije bile financirane, ali raspršeno po različitim vijećima te je napomenula kako definiranjem jasnih kriterija, kao uostalom i pripajanjem jednom vijeću, možemo očekivati poboljšanje podrške elektroničkim publikacijama.

Nakon što je Jasen Mesić predstavio novine vezane uz arheologijsku djelatnost, na pitanje novinara o budžetu za 2011. ministar kulture je istaknuo kako je još uvijek rano govoriti o njemu, ali da se nada da će proračunska izdvajanja za kulturu ostati na razini iz 2010. Upit o uvođenju prakse višegodišnjeg financiranja otvorio je razgovor koji se odmaknuo od ovogodišnjeg Poziva i povoda za konferenciju.

Nina Obuljen je istaknula kako je problematika višegodišnjeg financiranja važna kako za javne institucije tako i za nezavisnu kulturu, te je navela da trenutno za sve projekte koji su ušli u Program Kultura 2007-2013 postoji obveza financiranja na višegodišnjoj razini od strane Ministarstva kulture. Također je upozorila da Uprava za međunarodnu suradnju dva puta godišnje otvara pozive za prijavu, kako bi barem na taj način nadišla nedostatak višegodšnjeg financiranja i time omogućila hrvatskim institucijama i organizacijama da prate dinamiku kretanja na međunarodnoj sceni. U svakom slučaju, Obuljen je istaknula da se o uvođenju višegodišnjeg financiranja razmišlja i da će ono biti moguće tek kada Vlada otvori smjer prema ovakvom načinu financiranja, ali da Ministarstvo kulture već sada radi strateške planove o financiranju na trogodišnjoj razini.

Ministar kulture je nadodao i problematiku vezanu uz oporezivanje knjige. Naime, ulaskom u Europsku uniju knjiga bi trebala biti oporezovana, što bi za izdavaštvo u Hrvatskoj mogao biti veliki problem. Iz tih razloga Hrvatska vodi pregovore za osiguravanje tzv. prijelaznog razdoblja, koje je dobila Poljska, što bi knjizi još neko vrijeme omogućilo miran san i umanjilo joj brigu od poreza na dodanu vrijednost. Biškupić je na kraju istakao i rad na Zakonu o HRT-u, ali i otvaranje rada na promjeni/prilagodbi Zakona o medijima koji bi trebao započeti tijekom ove godine.

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu je otvoren od 1. lipnja do 20. srpnja 2010., a možete ga pronaći ovdje.

Tagovi: Božo Biškupić, Ministarstvo kulture
Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

03.02.

"Stop ACTA!" u 10 gradova + FOTOGALERIJA!

Hrvatska ne želi nadziranje interneta, poručila je danas "Građanska akcija" u više gradova

02.02.

Je li netko vidio spomenik?

Ljeti među suncobranima, zimi među štandovima, Razlistala forma, a i javni prostor trpi jednaku vrstu devastacije kao i u slučaju rušenja.

02.02.

Nagradnjača za "Kruh naš svagdašnji"

Premijera filma koji govori o dehumanizirajućem procesu prehrambene proizvodnje i to na europskom tlu, održat će se u utorak, 7. veljače, u zagrebačkom Branimir centru u 20 h. Najbržim prstima dijelimo 2 puta po 2 pozivnice!/ Najbrže su bile Maja Dugi i Tarita Popov

01.02.

Ugroženo znanstveno izdavaštvo

Ministarstvo kulture podržalo je Apel za obnovu i očuvanje znanstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji je uputio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

30.01.

Ljudski nemar ugrožava zaštićenu svjetsku baštinu

Iz UNESCO-a su od Italije tražili pronalaženje sporednih ruta za morski promet, a uputili su upozorenja i zbog stanja Londonu i Sevilli u kojima neboderi zasjenjuju povijesne građevine

27.01.

Groteskna drama o izopačenoj ljepoti

Vesna Kosec Torjanac: Mayenburgov "Ružni" bavi se nemogućnosti uspostavljanja identiteta u globalizirajućem kapitalističkom potrošačkom društvu.

26.01.

150 dokumentaraca u Zagrebu

Osmu godinu zaredom ZagrebDox u osam festivalskih dana domaćoj publici predstavlja više od 150 dokumentarnih priča iz raznih krajeva svijeta, od čega 50 u konkurenciji