Nakon što je Grad Split uputio javni poziv udrugama za sudjelovanje u doradi  Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače (PU), posljednjih tjedna u Splitu se ponovo vode žustre rasprave oko tog kontroverznog dokumenta, koji je jedan od uvjeta da bi Split bio na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine.

Interes za sudjelovanjem pokazalo je čak jedanaest udruga - Društvo arhitekata Splita, Društvo prijatelja kulturne baštine Split, Marjan - društvo za zaštitu i unaprjeđenje Marjana, Udruga turističkih vodiča, Građanska inicijativa Split, Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split, Aspalathos, Zeleni Dalmacije, Teserakt, Proljeće i Prokurative, te predstavnici neformalne skupine stanara okupljenih u Facebook grupi Get Getanima. Osim njih, u Povjerenstvu će sudjelovati predstavnici Grada, Ministarstva kulture i Sveučilišta. "Kilavi izbor u aktualno povjerenstvo me konsternira. Grad Split daje troje, četvoro službenika na koje se i do sada bacalo 'drvlje i kamenje' zbog neučinkovitosti. Sveučilište netransparentno nudi nekolicinu stručnjaka (prodekan sam Umjetničke akademije i mogu kazati da uprava Akademije pojma

Foto: Slobodna Dalmacija

nema o organiziranju ekipe koja bi se iz dislociranog kampusa spustila u downtown dijeliti lekciju sirovim fureštima u ime fetivih starosjedilaca), a udruge se 'krve' u namjeri ubacivanja baš svog člana", komentar je  Matea Perasovića iz Hrvatske udruge likovnih umjetnika, koji naznačuje već sad prisutna nezadovoljstva unutar ovog heterogenog tijela.

Iz Grada nisu željeli reći tko će biti predstavnici Sveučilišta, ali su pojasnili kako "udruge neće imati svoje stalne predstavnike u Povjerenstvu, nego će koordinacija udruga prethoditi svakom sastanku Povjerenstva, na kojem će odrediti svoje predstavnike, sukladno temi koju će Povjerenstvo na svom sastanku obrađivati". U Gradu također uvjeravaju kako će stanari Geta punopravno sudjelovati u Povjerenstvu, no njihov zahtjev je još uvijek u žalbenom postupku.

Osim rotirajućih članova Povjerenstva, o budućem radu ovog tijela se još zna da će odluke donositi konsenzusom tj. jednoglasnom odlukom svih prisutnih. Već sad se može zaključiti kako će to biti, u najmanju ruku, zanimljiv proces, obzirom da se oko tog  - za Split vjerojatno najvažnijeg javnog prostora -  prepliću brojni interesi i zahtjevi različitih grupacija.

Uz zahtjevnu proceduru, Povjerenstvo čeka ozbiljan zadatak dorade postojećeg PU, kojeg bi s obzirom na brojne kritike, bilo bolje pisati ispočetka. Prigovori upućeni ovom dokumentu tiču se, ne samog sadržaja, već i načina na koji je obavljen natječaj izrade.  Podsjetimo, autor Plana Izraelac Giora Solar, jedan od čelnika Međunarodne organizacije za spomenike i lokalitete (ICOMOS),  posao vrijedan milijun kuna, dobio je izravnom nagodbom s bivšom gradskom vlašću na čelu s Ivanom Kuretom. Popriličan iznos, ako se ima u vidu da u finalnoj verziji nije angažiran ni lektor koji bi ispravio pravopisne pogreške. No, taj detalj je vjerojatno najmanji problem čitavog plana, a više indikator načina na koji je napravljen.

Nakon što je godinu dana prolazio kroz provjeru Konzervatorskog odjela, PU je predstavljen na Gradskom vijeću, a uskoro je uslijedila i detaljna Kritika PU -  dokument koji su potpisali splitski stručnjaci  Ivo Babić, Iva Šimunović, Inga Tomić-Koludrović, Mirko Petrić, Ivo Lozić, Lidija Petrić i drugi. U njemu kao glavne probleme navode netransparentnosti procedure za izradu PU, njegovu usredotočenost na konzervatorska pitanja, zanemarivanje socijalne dimenzije tog prostora, te zakonski okvir unutar kojeg bi se PU trebao realizirati.

Ivana Čapeta Rakić, sa Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu, rezimira glavne probleme postojećeg PU: "Nedostatak vizije i jasnog cilja, koji su morali biti okosnica studije". Prema njenim riječima, "Solarov je plan prepun načelne problematike koja bi mogla vrijediti za bilo koji grad naseljen unutar stare gradske jezgre. Jednom riječju, Planom su predviđeni retuši, dok su pitanja od vitalnog značaja za grad Split ostala bez odgovora". Da bi pojasnila, daje primjer: "Evo jednog citata: 'Još jedna tradicionalna namjena otvorenog prostora (trga ili parka) je smještaj skulpture ili druge vrste umjetnosti u javnom prostoru. Ovo je slučaj na nekoliko mjesta u povijesnoj jezgri (nema riječi o tome koja su to mjesta!) i treba ga poticati kao privremenu ili stalnu namjenu (bez obrazloženja na pitanje zašto ga treba poticati!) uz praćenje određenih kriterija' (dokument nam ne kazuje koji su to kriteriji!). Tako smo u recentno vrijeme bili svjedoci odluke Gradskog vijeća da se na Rivi podignu nove javne plastike bez da se pri tome konzultiralo struku i javnost. Zanimljivo je, konačno i to shvaćanje namjene otvorenog prostora preporučenog za skulpturu, iako znamo da je postavljanje trajnih rješenja javnih plastika u urbani prostor osjetljiva problematika koja se ne može jednoznačno odrediti, a poglavito ako govorimo o zaštićenoj gradskoj jezgri koja je upravo tako visoko vrednovana zbog svoje višeslojnosti, a ne jednoznačnosti koju generiraju trajna rješenja", kaže Ivana Čapeta Rakić.

Ipak, glavna kritika skupine stručnjaka odnosi se na njegovu strukturu koja ne omogućuje operativno djelovanje. "PU nema jasno definiran izvor financiranja onoga što je planirano realizirati. Također ne postoje ni rokovi za pojedine navedene prioritete. I što je najvažnije, na nivou države nije regulirana  izrada niti primjena PU, čiju izradu zahtjeva UNESCO", objašnjava Srđan Marinić, član Društva prijatelja kulturne baštine i Društva Marjan.

Naime, Solarov plan tek je detektiranje postojećeg stanja bez konkretnih smjernica, rokova izrade i financijskog plana.

Profesorica Lidija Petrić sa splitskog Ekonomskog fakulteta, ujedno i jedna od članica grupe koja je napisala spomenutu Kritiku, objašnjava kako se smjernice za izradu planova upravljanja zaštićenim spomeničkim cjelinama na UNESCO-voj listi nalaze se u publikaciji Management guidelines for world cultural heritage sites i već su poslužile u izradi brojnih planova upravljanja zaštićenih starih gradskih jezgri. "Od ovakvih Da postoji nekoordiniranost različitih nadležnih tijela, ovo ljeto smo imali priliku vidjeti na primjeru nekontroliranog širenja štekata dokumenata se očekuje, osim strateških smjernica djelovanja i visoka razina operativnosti. Drugim riječima, oni moraju identificirati niz vrlo operativnih rješenja (projekata, studija, mjera, postupaka) koji imaju razrađen sustav provedbe po nositeljima, rokovima, potrebnim sredstvima i njihovim potencijalnim izvorima, te indikatorima praćenja provedbe u vremenu. Na taj način dobiveni dokumenti neće predstavljati papir koji redovito završava u ladicama kao neprovediv, već može (i treba) poslužiti kao svojevrstan program rada nadležnog upravljačkog tijela, kojeg mogu osnovati gradovi i općine ili poslove iz njegove nadležnosti mogu povjeriti drugoj pravnoj osobi", objašnjava Petrić.

A upravo jedan takav neprovediv plan su prvotno odobrili predstavnici gradskih i državnih vlasti, kojima sadašnje stanje nereda unutar kojeg prebacuju odgovornost jedni na druge, očito odgovara. Jedan od glavnih problema sadašnjeg stanja u staroj gradskoj jezgri jest postojanje više službi koje su nadležne za provođenje reda Palačom - od Odsjeka za staru gradsku jezgru do Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo pri Gradu do Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Da postoji nekoordiniranost različitih nadležnih tijela, ovo ljeto smo imali priliku vidjeti na primjeru nekontroliranog širenja štekata. Grad je izdao dozvole, a Konzervatori su krenuli u popisivanje štekata, koje nisu odobrili, sa objašnjenjem da će proslijediti prijave nadležnim organima prebacujući krivnju na gradsku administraciju.

 "Problem u aktualnoj strukturi odlučivanja je često preklapanje ingerencija i/ili nekoordiniranost aktivnosti između različitih gradskih službi, ali i jednostrano bavljenje problemima jezgre, usmjereno pretežito na 'konzervatorsko-zaštitarske' teme. Koncept integralnog upravljanja palačom, odnosno jezgrom implicira širi pristup, te u tom kontekstu zahtijeva i reorganizaciju staknuto, koncept integralnog uprvaljanja palačom odnosno jezgrom zahtijevao bi nja, u nekim situacijama a izvođ postojećih službi", objašnjava profesorica Petrić i nudi moguća rješenja: "Postoji više mogućnosti; prva je da se postojeća Služba za staru gradsku jezgru ustroji na način da ima više ovlasti koje nadilaze samo poslove konzerviranja i zaštite spomeničke baštine unutar jezgre, a  to onda implicira  i angažman stručnjaka različitih profila u funkciji savjetodavnog i nadzornog tijela. Druga mogućnost je da Grad, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (čl. 96), osnuje zasebno (novo!) upravljačko tijelo (agenciju, službu ili neki drugi oblik), sastavljeno od stručnjaka Optimizam u pogledu zainteresirane javnosti daju i građani koji se sve više bune i organiziraju s ciljem očuvanja i ostajanja u palači različitih profila, koje bi upravljalo jezgrom kao cjelinom i donosilo odluke oslanjajući se na plan upravljanja i ostale strateške dokumente i smjernice  Grada. Nadam se da će budući dokument dati rješenje na ovo pitanje", kaže Petrić.

Stoga ostaje nejasno na koji način će dorađeni Plan uspjeti pomiriti ovakve situacije, pogotovo ako se ima na umu da  Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u RH ne propisuje obavezu pisanja/usvajanja dokumenta koji bi imao strukturu menagement plana, iako načelno spominje svrhu zaštite kulturnih dobara koja je istovjetna smjernicama za izradu istog. Iz Ministarstva kulture uvjeravaju kako je Hrvatska ratificirala međunarodni sporazum s Unescom, kojim se obvezuje poštivanje pravila, pa tako i obveze izrade potrebnih dokumenata.

 "Jednom kada Plan upravljanja bude usvojen od strane Gradskog vijeća, bit će pravno obvezujući, kao i sve druge odluke Gradskog vijeća", uvjeravaju u Gradu. Ipak, Petrić upozorava: "Vladajuće strukture se ne moraju pridržavati odluka iz dokumenta, ali to implicira mogući gubitak statusa UNESCO-vog spomenika, a što je još značajnije, nebrigom za isti otvaraju put njegovoj daljnjoj devastaciji i umiranju".

No, bez obzira na činjenicu da je Grad prihvatio nužnost izmjene postojećeg dokumenta, još uvijek nije načisto s načinom tko to i kako mora učiniti, te tko će biti koordinator cijelog procesa. Stoga, tvrdi prof. Petrić,  "ostaje bojazan da  u ovako nedefiniranoj situaciji oko nositelja i suradnika na projektu, te odgovornih za cjelokupni proces, ni očekivane aktivnosti neće polučiti željene rezultate". 

Budući da su gradski i državni predstavnici već izražavali svoje zadovoljstvo postojećim PU, zagovaranje izmjena u pravcu veće operacionalizacije ostaje na predstavnicima udruga  i još nepoznatim predstavnicima Sveučilišta, te građanima Geta. Za Marinića, glavni prioriteti u budućem sastavljanju Plana bi trebali biti slijedeći: "Očekujem da ponudi odgovore ili barem ponudi smjernice za rješavanje svih uočenih problema u staroj gradskoj jezgri. U prvom redu to je: na nivou države reguliran način izrade i primjene PU za područja pod zaštitom UNESCO-a, izrađen plan sudjelovanja javnosti u procesu donošenja odluka; izrađen plan prioriteta s definiranim rokovima; troškovnik i izvor sredstava za pojedine planirane prioritete.

Optimizam u pogledu zainteresirane javnosti daju i građani koji se sve više bune i organiziraju s ciljem očuvanja i ostajanja u palači iz kojeg bi ih mnogi rado vidjeli negdje drugdje. "Očekujem kvalitetan plan zaštite i razvoja koji će uz materijalnu baštinu štititi i život, tj. stanare te vratiti ostale građane u grad kakav je bio, nizom mjera odnosno da će u Plan upravljanja Splita biti inkorporirana rješenja problema na koje je Venecija počela nailaziti pred deset godina, a Dubrovnik tek nedavno - kako zaštititi spomenik, a ne isprazniti ga", kaže Ana Peraica koja je osnovala FB grupu Get Getanima.

Tagovi: Split