24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Predavanje o permakulturi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Razaranje "Trećeg"
Organizacijsko devastiranje nekomercijalnog Trećeg programa Hrvatskog radija traje već godinama, a krajnja namjera njegova potpunog uništenja izrečena je također još prije čitavog desetljeća. Prisjetimo se: nakon sve odvažnije plasiranih mišljenja o faktičkoj nekorisnosti toga medija, prvo su izvjesni visokorangirani dužnosnici SDP-a, s dolaskom na vlast u državi, iskazali stav da Treći program zbog relativno malene slušanosti uopće nije potreban hrvatskoj javnosti i kulturi.
S preuzimanjem upravljačkih ovlasti nanovo u svoje ruke, HDZ je od sredine prošlog desetljeća počeo djelotvorno rasturati taj radio na svim razinama, od neprestanog smanjivanja financija što se izdvajaju za nj u okviru krovnog mu HRT-a, do restrukturiranja organizacijske sheme s ukidanjem pojedinih internih pogona kao što je bio samostalni i nadaleko prepoznatljivi Glazbeni program, ili rijetko gdje tako kvalitetna spikerska služba.
Naravno, problem je znatno obuhvatniji negoli bi to bila sklonost dviju suprostavljenih političkih stranaka koje s posve sličnom orijentacijom manifestiraju njegovu ukupnost.
Nakon kataklizmičkog udara na Govorni program ukidanjem niza emisija prije dvije Slušanost kao kriterij nameće se Trećem programu bezočno i uporno, dok sličnom motivu nije ultimativno podvrgnut jedan, primjerice, javno subvencionirani nogomet - puno mu je veća publika u kladionicama, nego na tribinama godine, slavni Treći je u posljednje vrijeme opterećen najnovijom mračnom slutnjom o daljnjim restrikcijama. U opticaj među radnicima koji stvaraju taj jedinstveni medij, naime, pušten je svojevrsni probni balon u vidu zasad još uvijek neformalnog plana-skice narednih bolnih rezova na HRT-u.
Isti su ovaj put izraženi naslovom "Racionalizacija zaposlenika po podružnicama i prateće uštede", a po Treći program ključna je stavka kojom se predviđa otpuštanje svih šestero preostalih, stalno angažiranih autora iz službe režije i realizacije Dramskog programa, postojećeg jedino na Trećem. Drugim riječima, uprava HRT-a namjerava ga ukinuti.
H-Alter je u posjedu toga dokumenta, pa smo u mogućnosti sagledati kako ista pošast u znatnoj mjeri zahvaća i neke druge niskokomercijalne segmente HRT-a. Primjerice, u Dokumentarnom programu HTV-a istaknuta je nakana smanjenja broja zaposlenih s 36 na 17 - više od polovine; Znanstveni i obrazovni program pretrpio bi redukciju s 18 na 10 - gotovo pola. Ujedno je riječ o proporcionalno najvećim smanjenjima broja zaposlenih u konkretnim programsko-proizvodnim dijelovima HTV-a. Ali, o katastrofalnom srozavanju tih pogona ionako je već dosta govoreno, pa ćemo se zadržati na Trećem programu HR-a.
O njemu se kudikamo manje priča, a nikad nije suvišno iznova istaknuti posebnost toga medija, kao i njegovu izuzetnu vrijednost po hrvatsko društvo. Treći program zauzima naročito mjesto u arhipelagu ovdašnjih medija, i to po više različitih parametara. Danas jedno od rijetkih preostalih utočišta široko razgranate kulturne i znanstvene produkcije, te neusporedivi medijski opservatorij pripadajućih djelatnosti, Treći se desetljećima gradio kao delikatna institucionalna struktura s nebrojenim kapilarnim osobitostima u analitičkom, interpretacijskom, kroničarskom i mnogom drugom pogledu.
Stoga je još jedino tamo moguće poslušati direktan prijenos koncerta ozbiljne glazbe iz kakvoga svjetskog centra te umjetnosti, i zatim čuti najnoviji esej iz nekog od kabineta domaće humanistike. U istom danu emitirat će se prilog o radiofonijskoj teoriji, razgovor uživo s konceptualnim umjetnicima, i drama u kućnoj produkciji - bar je tako bilo dosad.
Do takve kapacitiranosti nije se došlo preko noći, ali ju se doslovce obnoć može Treći je izvrgnut bezočnom tehnokratskom menadžeriranju koji se kani realizirati i opsesivnim nadzorom radnika pomoću ovjeravanja kartica na ulazu/izlazu, kao da se kultura i znanost mogu vrednovati na proizvodnoj traci nepovratno poharati. Radijsko-dramska režija i dramaturgija uče se mimo srodnih neradijskih znanja, a stečenu platformu nemoguće je očuvati izvan autentičnog ambijenta.
Posljednjih godina, međutim, žive vrijednosti Trećeg programa opterećene su zahtjevima na koje taj medij ne može i, uostalom, ne bi smio odgovoriti. Slušanost kao kriterij nameće mu se bezočno i uporno, dok sličnom motivu nije ultimativno podvrgnut jedan, primjerice, javno subvencionirani nogomet - puno mu je veća publika u kladionicama, nego na tribinama. Ali, da se zadržimo na kulturi: zar bi balet ili opera HNK-a, bilo kojeg, pod tim uvjetima opstali ijednu jedincatu sezonu?
Nipošto, ali široko rasprostranjene predodžbe o mjeri visoke kulture ne dopuštaju nam ni pomisliti da ih zbog toga pogasimo. Srećom po njih, te se predodžbe uredno eksploatiraju od elitnih političkih krugova, pa nam u HNK-ove nitko neće dirati dokle god i njima treba tako velebna scena za promociju.
Točnije, neće barem u zagrebački, najveći od svih. Njegov godišnji budžet iznosi oko 100 milijuna kuna, od čega samo desetak milijuna ide na program. Godišnja ušteda HRT-a na šestoro otpuštenih iz radijskoga Dramskog programa, pak, iznosila bi jedva nešto preko milijun kuna.
Ali, možemo nastaviti i s daljnjim poredbama samog utjecaja, a ne izražavati razlike tek u proračunskim zalogajima - ovdje se već radi o goloj egzistenciji. Treći program nema niti onu vulgarnu političku funkcionalnost i otpornost koje krase jednu Maticu hrvatsku, a što je inače kulturno-produkcijski, u pogledu umjetničke i znanstvene modernosti, njemu umnogome inferiorna.
Uslijed tako nepravednih odnosa, Treći je izvrgnut bezočnom tehnokratskom menadžeriranju koji se kani realizirati i opsesivnim nadzorom radnika pomoću ovjeravanja kartica na ulazu/izlazu, kao da se kultura i znanost mogu vrednovati na
Foto: Mio Vesović / Tom Gotovac
Uz takav šibicarski način razmišljanja, stavljanjem Trećeg programa u maloprodaju po diskontnim cijenama - a nedostaje im samo džingl tipa "Gratis esej!" - već se neko vrijeme poput zloduha Prisavljem vuče merkantilno prominentni ideal poslovanja s vanjskim izvorima proizvodnje, dakako privatnim. Famozno autsorsanje, naime, elementarni je oblik javno-privatnog partnerstva, i omiljena alatka komercijalizma kao ideologije podčinjavanja svih društvenih vrijednosti njihovu tržišnom izrazu. A to ovdje znači - privatno isisavanje javnog novca.
Zato se naša javna radio-televizija u poslovno-organizacijskom pogledu vremenom preobrazila u pukog transmitera za prometovanje financijama s rečene točke A do evidentne točke B, pa se iz toga rakursa itekako zorno ukazao smisao gušenja njezine proizvodnje, dramske i dokumentarne, glazbene i znanstveno-obrazovne. A opstalo je pod matičnim krovom isključivo ono što se dalo estradizirati; čitaj - komercijalizirati. Noseća teza pritom glasi da javna uprava nad kulturnim - ili ma kojim drugim - stvaralaštvom, ne može biti ni do pete privatnoj.
Pa, baš kao da su nam svima toliko svrake mozak popile, te ne pamtimo kako su neupitni vrhunci dramske i još poneke druge produkcije ostvareni slučajno, eto, upravo pod javnom upravom u poslovanju tih medija. To nipošto ne znači da privatnoj produkciji ovdje kanimo pripisati nekakvu kreativnu inferiornost, no definitivno joj na srcu ne leži prvenstveno javni interes, a tek zatim osobna, privatna dobit poduzetnika. No, kud narodno zdravlje ili narodna tehnika, tud i narodna kultura. I narodni mediji, s funkcijom edukativnom i emancipacijskom.
Cinična je u svemu tome mogućnost da bi se konačno obesmišljavanje Trećeg programa, kad ga učine toliko impotentnim da se više neće imati što ni emitirati doli reprize iz nekih boljih vremena, trebalo dogoditi u mandatu predsjednika države koji je inače i muzički kompozitor. Koje struke teško da bi ovdje na klasično-glazbenom području uopće bilo bez Trećeg.
Spominjemo njega, međutim, samo zato što ga desperatni glasovi često zazivaju kao mogućeg spasitelja hrvatske kulture, a ne zato što mislimo da bi ijedan čovjek mogao nadomjestiti kvaran sistem. Naprotiv, prije će biti da mu svojom smjernom pravničkom lojalnošću bez odmaka, pod zadanim i doista teško promjenjivim okolnostima daje fatalni, odsudni legitimitet.
Vezane vijesti
Počela javna rasprava o Zakonu o HRT-u
Javna rasprava o prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji počela je danas i traje do 1. lipnja
Objavljeno: 18.05.2012.
Što donosi novi Zakon o HRT-u
Ministarstvo kulture dovršilo je Zakon o HRT-u, a riječ je petoj verziji zakona koja će se javno objaviti prije nego što bude usvojena na Vladi
Objavljeno: 11.05.2012.
Prestanite zastrašivati novinare
I Europska federacija novinara (EFJ), najveće novinarsko udruženje u Europi, izrazilo je zabrinutost zbog nedavnih događaja na HRT-u
Objavljeno: 09.05.2012.
Čekanje na Izmjene Zakona o HRT-u
Nacrt izmjena Zakona o HRT-u još uvijek nije spreman za javnost unatoč najavama da će biti gotov do travnja
Objavljeno: 09.05.2012.
Raste podrška za smjenu uprave HRT-a
Još dvadesetak udruga potpisalo je pismo u kojem se traži od Ministarstva kulture i Hrvatskog sabora – da zaštite novinarske slobode…
Objavljeno: 08.05.2012.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Umjetnik koji nikad ne spava
Siniša Labrović: Bizarno je da se štedi na onima čija se potpora izražava u tisućama, a ne na onima koji dobivaju milijune.
O krađi identiteta
Kakve veze ima "Prvi hrvatski festival knjiga - Što čitaš" s profiliranom izdavačkom kućom "Što čitaš?". Nikakve.
Petak na Subversiveu
Večeras će na Subversive Festivalu Christian Marazzi govoriti o historijskoj krizi kapitalizma, a Gayatri Spivak predavat će na temu "Budućnosti, prošlosti, jezici, Balkan"
Prema Balkanskom socijalnom forumu
Danas na Subversive Forumu u ZKM-u počinje panel "Prema Balkanskom socijalnom forumu" koji će trajati dva dana
Marina opet među najboljim fotoreporterima regije!
Treću godinu zaredom fotografija H-Alter-ove novinarke Marine Kelava uvrštena je na izložbu najbolje novinske fotografije iz regije, koja se večeras otvara u Beogradu, u organizaciji srpske novinske agencije Beta
Nitko nam ne čuva leđa
Marko Pogačar, "Bog neće pomoći": Naslov ukazuje na nepobitnu činjenicu - na neko apstraktno, metafizičko utočište nije nam se osloniti.
Uskoro Jewish Film Festival
Od 20. do 26. svibnja, u sklopu festivalskoga filmskog programa domaćoj će publici biti prikazana 54 filma koji na različite načine progovaraju o toleranciji
dodaj komentar 14 komentara
boki kaze "Treći je institucija hrvatske i europske kulture i tko god uništava treći,neka bude svjestan da će mu se suditi za kulturocid! " :)))))) pa di ti zivis?
nego sta nego treba gasiti! ko hoce neka plati :D
U neuvažavanju, izbjegavanju, neznanju, ideologiziranom i monom predjednostavnom do praznom beskrajnom ponavlja su masvono ponavlja slijedeće i griješi:
1. okolnosti, režimi, moći ... su takve da ništa nije moguće, čak ni ono što masovno ide, može se lako, što odgovara moći i/ili od čega se boji pa radi ustupke. Npr. okolnosti, režimi, moći ... su se naročito i masovno iskazivali na polju osvajanja, otimanja, sticanja itd. nekretnina/gradnji i svih sranja s tim, uključujući pomoću beskraj zakonskih odlučivanja u vezi toga kako im se digne i hoće te prizvodnju sveopćih kriza kao sada. Spina se i spama da se tu ništa ne može a zapravo je obrnuto - NDH i KP/FNRJ i poslije su pokušali bitno promjeniti zakone i prakse u tome i, dok su u ubijanju i raznom to uspijevali, u gradnjma i povezanom nisu uspjeli i morali su kapitulirati i stalno se dovijavati ne bi li nešto, dok je nemoć uspjela i previše, tako da je i dalje stvarni i pravni rezultat da beskrajna moć posjeduje svjetski rekordno toga ali što preko 80 % nije pravno i stvarno rješeno ni sigurno i sve više strepe, dok nemoć raste u svemu pa i rješenosti i pouzdanosti. Tu je na djelu vjerojatno ključni dio rata i na tom djelu će vjerojatno krahirati oko 99 % dosadašnje dominacije, kao što su krahirale razne prije i bježale ili ostavile kosti i sve
2. po zakonima je tako i tu se ništa ne može, uz ostalo jer poštivaju zakone kao goe - po zakonima 99 % toga nikada nije bilo tako nego je to kako se tvrdi, pa i za tzv. samoupravnohg socijalizma, bilo bitno nezakonito i za ajko kažnjavanje kao ozbiljniji kriminal i slično. Nikada nije ozakonjeno, dapače, ubijanje, velika otimanja i davanja drugima i razno, tako da je većina političke prakse organizirani javno svima pretežno dostupni kriminal u kojem vrlo rado sudjeluju i svoj udio rado potvrđuju i dokazuju mnoštva., tako da je puno toga lako rješiti kada se hoče i za to budu povoljne prilike. Npr. sticanja, vlasništva, razna krimi djela ... sve lakše jer su sami akteri to uredno upisali, dokazali, potvrdili, koriste duge ... a sve manje se skriveno može skrivati jer pola tajni po švicarskim bankama i svijetu stane na 1 disk ili slično ili se lako da i dobije
3. Razni ako hoće lakše od lako i sve bolje rješe puno. Npr. Josipović može taj tren sam rješiti III program i sve slično oko glazbe samo pomoču malo oddimanja, sa 5 % prihoda i zarada od toga, npr. za novce koje nije vrati posmrtnoj pripomoći a vezano je jer je sve bilo u krugu, sve bude lakše, bolje, manje nezgoda, sve se prebije, potpiše, zadovljoje nezadovoljene odluke suda i javni minusi ... i tako redom. Ostali razno mogu toga puno rješiti smanjenjem pogrešnih spinova i spamova i montipjatonovskih i maoističkih hajki na vrpace i pranja mozga ... tj sa se malo skinu i opuste, jer tada se oslobađaju strašni visoki naponi i automatike sranja i ukazuje sanje samo, nakon čega razni brzo žure i bez da ih nagovaraš brzo okreću, te od jdnog radi pedeset III programa i razno.
I ako nitko ništa ne napravi, opet će biti, jer kako je drukčije inače išlo i kada je jače rezalo, pa će SSR (savez slabosti i razliičitosti) opet to rješiti i razno drugo. Tj. ključni je skinuti se sa prekomjerene automatike pogrešnog i umijesto toga malo pogleda i već je sve bitno bitno drukčije i bitno se bolje i više može i ide ...
Snaga klade valja i siluje, slabost kreira i odlučuje.
http://carobking.com/?p=172
Ja sam više za spajanje regionalnih kanala u jedan nacionalno-regionalni kanal kao i ciljanu profilaciju HR1 i HR2. Što nedostaje HR jest upravo ta profilacija postojećih kanala.
Prije svega se treba HR2 profilirati, koji pušta sve i svašta. Taj kanal bi rado vidio kao hrvatsku verziju BBC Radio 1.
Nestankom kulture Hrvatska će prestati postojati kao civilizacijski subjekt. Još jedno vrijeme će postojati kao administrativni artefakt bez društvenog sadržaja i nakon toga - gotovo; I formalno potpuna asimilacija u nekakvoj NATO-EU državi. Demografi i sociolozi kažu za max. 70 godina.
Onaj tko nema koncept preživljavanja i održive stvarnosti na svojoj njivi, šumi, rijeci i moru, mora tako završiti.
Fantastican program bez i jedne reklame. Idealno!!! Lijepo usmjerite pare od TV pretplate koja je i onako legalna pljacka pa necete morat nis gasit....
Ej ej nemoj mi govoriti da je sve ostalo smeće a HRVATSKI RADIO 2 svaki dan od ponoći do šest ima odlične glazbe pogotovo utorkom i petkom kada rock enciklopedist Goran Bakić pušta underground bendove iz sfere jazzrocka, bluesrocka hardrocka, psihodelije....
Ja ne bi ukinuo ni jedan hr program, prije bi ukinuo jedan htv program :D
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.