UNESCO želi znati što se događa sa splitskom jezgrom koja je pod njegovom zaštitom. Posljedica je to prijava građana i udruga koje su zadnjih tjedana stizale iz Splita u vezi s Planom upravljanja povijesnom jezgrom i izmjenama obuhvata A zone konzervatorske zaštite. U Ministarstvu kulture priznaju da su iz UNESCO-a kontaktirali s njima, ali tvrde kako je riječ o uobičajenoj razmjeni informacija koja se događa kad građani nešto prijave.

Iz odgovora glasnogovornice Ministarstva Ivane Krušec doznajemo kako je od njih zatraženo da se očituju u vezi s izmjenama granica A zone splitske jezgre te da će UNESCO-u uputiti cjelovit odgovor, a spremni su i na dodatna obrazloženja, bude li potrebno. Vezano uz granice A zone zaštite puno toga ostalo je nejasno onima koji su ovih dana imali priliku slušati pročelnika splitskih konzervatora Radoslava Bužančića, na predstavljanju izmjena GUP-a. Podsjetimo, Bužančić je prvo negirao da je obuhvat A zone mijenjan.

Na inzistiranje dr. Ante Tukića iz Društva prijatelja kulturne baštine, kako postoje razlike u kartama A zone iz važećeg GUP-a i one koja se treba usvojiti, Bužančić je ustrajao u tome da konzervatori nisu ništa mijenjali, ali je dodao da valjda stara karta GUP-a nije dobra. To je isprovociralo nazočne urbaniste, koji su rekli da su radili kartu za važeći GUP prema onoj koju su im 2003. dostavili konzervatori. Na to je Bužančić priznao da ne zna što se dogodilo i kako su razlike nastale, možda zato što se sad granice zona zaštite određuju po katastarskim česticama, a prije ih se moglo slobodnije crtati!?

Svakako, dok su prijašnje granice A zone bile identične granicama UNESCO-ove zaštite, nova A zona to nije. Smanjena je istočno od Lučke kapetanije, a proširena je prema zgradi HNK. No, prema Bužančiću, to se UNESCO-a ne bi trebalo ticati, jer A zona zaštite spada pod nacionalnu razinu, a izmjene njezinih granica ne dovode u pitanje granice UNESCO-ove zaštite. Također, iz Pariza je stigao odgovor stanarima Dioklecijanove palače koji su osnovali udrugu "Genius loci". Oni su se UNESCO-u žalili da u raspravi o Planu upravljanja povijesnom jezgrom nisu sudjelovali. 

"Polazeći od suvremenih standarda zaštite života u jezgrama, Getani okupljeni u toj udruzi žele da ih se prizna kao specifičnu socio-kulturnu grupaciju. No, traže i da ih se uključi u izradu plana upravljanja kao vlasnike nekretnina u jezgri. Direktor UNESCO-ova Svjetskog centra za baštinu Kishore Rao poslao je pismo Ani Peraici, predsjednici udruge "Genius loci", u kojemu navodi kako su primili njihovu peticiju koju su potpisali Getani te kako od hrvatskih državnih tijela traže informacije u vezi s iskazanim pritužbama. - Uzimajući u obzir da uključenost lokalne zajednice ima značajno mjesto u zaštiti svjetske baštine, pozdravljamo predanost žitelja povijesne jezgre da igraju aktivnu ulogu u zaštiti te imovine", stoji u pismu Kishore Raoa. 

"Naša je želja zaštititi život, stanare, a napose djecu rođenu u spomeničkoj jezgri, kako to rade i drugi gradovi koje štiti UNESCO-ova lista svjetske baštine, te ući u veze sa stanarima tih gradova, s kojima bismo mogli dijeliti ideje i projekte", tvrdi Peraica, koja očekuje kako će reakcija Svjetskog centra za baštinu pomoći u zaštiti života u jezgri, kao i očuvanju getanske kulture na koju su ponosni, a koja je i u ovoj akciji pokazala snagu udruženosti.

Goran Nikšić u Parizu

Kako doznajemo, voditelj Odsjeka za staru gradsku jezgru Goran Nikšić, koji je vodio rasprave o Planu upravljanja povijesnom jezgrom i njegov je najveći branitelj, otišao je u Pariz, pretpostavlja se povodom pritužbi na taj plan. Već par dana Slobodna Dalmacija ne uspijeva stupiti u kontakt s njim, jer se ne javlja na mobitel.