Članovi Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na redovitom sastanku Vijeća Odsjeka održanom 04. 02. 2011., razmatrali su aktualnu situaciju vezanu uz nacrte Zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti, koje je predložilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u listopadu 2010. Priključujemo se stajalištu koje dijeli velik dio hrvatske akademske zajednice i koje je nakon prvog kruga javne rasprave jasno artikulirano: predloženi nacrti zakona u svojoj su osnovi nepopravljivi, jer stvaraju preduvjete za sve veću ovisnost sveučilišta o politici i komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, što bi u konačnici vrlo lako moglo rezultirati nepopravljivom štetom po hrvatska sveučilišta, znanost i obrazovanje, kao i društvo u cjelini.

Neprimjerenim smatramo argumente koji se mogu čuti iz redova MZOŠ-a, pojedinih institucija i pojedinaca, kako su brojne upućene im kritike na nacrte zakona deplasirane i suvišne, jer se nova verzija zakonskih prijedloga navodno dorađuje u skladu s komentarima i kritikama upućenima nakon prvog kruga javne rasprave. Iako do nas, akademske zajednice, kontinuirano dopiru glasine kako se intenzivno radi na dopunama i izmjenama postojećih prijedloga, netransparentnost u radu prosudbenih povjerenstava smatramo posebice problematičnim aspektom, što nam daje za pravo postaviti niz otvorenih pitanja:

• Po kojem ključu su famozna povjerenstva skrojena i kome su ona direktno odgovorna?

• Jesu li dužna o svome radu izvještavati i ostatak akademske zajednice, ili su ograničena na usku komunikaciju s MZOŠ-om?

• Koji su vremenski okviri za okončanje rada povjerenstava i izradu konačnih izvješća?

•  Hoće li se ta izvješća MZOŠ-u tretirati kao savjetodavna ili obavezujuća?

Posebno ciničnom i neprimjerenom smatramo izjavu Ministarstva kako je s početkom rada prosudbenih povjerenstava započet i drugi krug javne rasprave o predloženim nacrtima zakona, što je uvredljivo već i na razini zdravog razuma.

Držimo kako su hrvatskim sveučilištima, znanosti i visokom obrazovanju potrebne promjene. Neprijeporno je da su neophodni i novi zakonski okviri rada i funkcioniranja. No, naglašavamo da tako važne i dalekosežne izmjene trebaju i moraju biti izvedene potpuno transparentno. One moraju i trebaju biti izvedene uz direktnu uključenost akademske zajednice. Imperativ je da budu rukovođene temeljnim vrijednosnim načelima na kojima znanost i visoko obrazovanje počivaju. Znanost i visoko obrazovanje javna su dobra. Sveučilišta i veučilišta javne su institucije. Kao takve, one sudjeluju u produkciji temeljnih društvenih vrijednosti. Kao takve, one naprosto ne mogu i ne smiju biti u službi bilo interesima političkih centara moći, bilo profitno orijentiranog tržišišta krupnoga kapitala.

Iz navedenih razloga smatramo besmislenim svako daljnje ustrajavanje na "doradama" i "izmjenama" predloženih nacrta zakona. Prema našem sudu potrebno je, uvažavajući i rukovodeći se prethodno skiciranim vrijednosnim načelima, krenuti u potpuno novu proceduru izrade nacrta Zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti.