Dok policija tvrdi da postupa prema Zakonu o javnom okupljanju te da primjenjuje "najmanju moguću prisilu" samo kada nema drugog načina zaštititi javni red i mir, predstavnici nevladinih udruga drže da je, kada je u pitanju prosvjed u Varšavskoj, policija lani podlegla političkom pritisku te je, umjesto da ih dislocira, uhićivala prosvjednike, a mnogima zatim i izrekla privremenu mjeru zabrane približavanja gradilištu u Varšavskoj.

Načelnik Odjela za javni red u zagrebačkoj policiji Davor Posilović rekao je da se policija u Varšavskoj našla u specifičnoj situaciji jer je s jedne strane trebala pružiti pomoć tijelu državne uprave da sprovede odluku, a s druge osigurati pravo na prosvjed. Policija, dodao je, nije imala mogućnost dislocirati prosvjednike prema važećem zakonu, koji je preuzet još od bivše države i treba, smatra, doživjeti korjenite promjene jer ne odgovara sadašnjem trenutku.

Posilović je dodao kako se policija našla u nesvakidašnjoj situaciji i kada su u pitanju 23 prijavljena i nekoliko neprijavljenih tzv. facebook prosvjeda jer je na svakom prekršen Zakon o javnom okupljanju, budući da se prosvjedi ne održavaju na prijavljenim mjestima, a tijekom šetnji gradom dolazi do kršenja javnom reda i mira i prava drugih građana.

Predsjednik Zelene akcije i jedan od organizatora prosvjeda u Varšavskoj, Tomislav Tomašević ocijenio je da je lani zbog pritiska politike na rad policije došlo do kršenja ljudskih prava kada su prosvjednici privođeni i uhićivani. "Uhićenjem 150 prosvjednika 15. srpnja, koji su mogli biti dislocirani, učinjen je sramotni rekord u Hrvatskoj i regiji i tako se ubuduće ne bi trebalo raditi", rekao je.

Upozorio je i na još neke dvojbene odluke policije, među ostalim, i na prekršajnu prijavu koju su dobili zbog prosvjeda pred Gradskom skupštinom, koja je unutar 100 metara zabranjene zone prosvjeda pred Vladom, Saborom i Ustavnim sudom, dok su istodobno, kako je rekao, prosvjednici na Cvjetnom trgu prosvjedovali pet metara od privremenog sjedišta Ustavnog suda, a da im to nitko nije branio.

Nevladine udruge stoga zbog selektivnog tumačenja te odredbe traže njezino ukidanje, rekao je Tomašević.

Predstojnik Vladina Ureda za ljudska prava Luka Mađerić ocijenio je kako je prosvjed u Varšavskoj ulici značajno unaprijedio rad nevladinih udruga u promoviranju njihovih ideja, a poruke koje su odaslane s tog prosvjeda bile su jasne i transparentne te izražene na nenasilan način.

Pravo okupljanja spada u temeljna ljudska prava pa su javni prosvjedi legitimni način izražavanja stava no, kaže Mađerić, glavni preduvjet jest da oni budu nenasilni, bez govora mržnje i narušavanja prava drugih, odnosno privatnosti onoga protiv kojega se prosvjeduje.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije smatra da bi trebalo učiniti sve da se u Hrvatskoj zadrži nenasilni oblik prosvjeda, koji sada prevladava, tako da politika čuje poruke građana, a da policija prizna vrijednosti nenasilnih prosvjeda, jer 150 uhićenih prosvjednika predstavlja katastrofalnu poruku.

Tagovi: Varšavska, Tomislav Tomašević, Zakon o javnom okupljanju, uhićenja, Gordan Bosanac