Nakon što je u javnost procurilo da je političko-poduzetnički krug okupljen oko Branimira Glavaša, odbjeglog osuđenika za ratne zločine u Osijeku 1991., provodio akciju lobiranja i pokušaja podmićivanja zasad nepoznatih ljudi u Vrhovnom sudu, sudu koji je odlučivao o pravomoćnoj presudi Glavašu, jučer se oglasio i predsjednik te institucije Branko Hrvatin. Jedan dnevni list je, naime, objavio da je Glavaševa lobistička mreža uspjela doprijeti i do samog Hrvatina.
U izjavi za Novi list on kaže "da nikakav slučaj podmićivanja nije bio prisutan" u donošenju odluke Vrhovnog suda u postupku protiv Glavaša. Kazao je da se zbio razgovor s "jednom osobom", a taj je razgovor Hrvatin ocijenio "neprimjerenim" i sve je prijavio, kako je kazao, "nadležnom tijelu". Nije želio precizirati o kojem je nadležnom tijelu riječ. No, može se pretpostaviti da je sadržaj tog neprimjerenog razgovora prijavio ili policiji, ili USKOK-u, ili Državnom odvjetništvu. Naši izvori kažu da se radilo upravo o potonjem državnom tijelu. "Razgovor se, inače, dogodio u trenutku kad je vijeće Vrhovnog suda već donijelo odluku u slučaju Glavaš, a pisalo se obrazloženje presude", izjavio je predsjednik Vrhovnog suda koji nije htio otkriti identitet osobe s kojom je razgovarao.

Prema informacijama Novog lista, s Hrvatinom se susreo Drago Tadić, predsjednik Uprave jake građevinske tvrtke Osijek Koteks. Taj moćni osječki poduzetnik bio je, po informacijama kojima je raspolagala Sigurnosno-obavještajna agencija, glavni čovjek operacije čiji je smisao bio da se podmićivanjem i raznim oblicima lobiranja među sucima Vrhovnog suda pokuša ishoditi oslobađajuća presuda za Branimira Glavaša. U trenutku kad je Branko Hrvatin Državno odvjetništvo obavijestio o sadržaju razgovora s Dragom Tadićem, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić znao je da SOA i policija već neko vrijeme, najkasnije od sredine lipnja, intenzivno prikupljaju podatke o aktivnostima Glavaševa osječkog kruga.

Prvu informaciju da se prikuplja novac za pokušaj kupovine Glavaševe slobode donijela je tajna služba, a zatim se u istraživanje, u kojem su legalno korištene mjere tajnog nadzora, uključila i policija. Doznalo se da Drago Tadić i najpovjerljivi Glavaševi ljudi Ivan Drmić i Sanja Marketić intenzivno kontaktiraju s političarima, sucima Vrhovnog suda i poslovnim ljudima koje nastoje uključiti u svoj plan spašavanja Glavaša.

Jedan sudac Vrhovnog suda bio je posebno aktivan u lobiranju za donošenje oslobađajuće presude. O svim tim kontaktima i imenima Državno je odvjetništvo uredno i iscrpno obavještavano, ali formalno nije poduzimalo ništa. Formalno ništa nije poduzeto ni nakon Hrvatinove prijave onog neprimjerenog razgovora.
U međuvremenu su Glavaševi operativci, iz izvora u državnim tijelima, saznali za policijsko-obavještajnu obradu, pa su poslije konzultacija s jednim zagrebačkim odvjetnikom, odlučili obrnuti stvari. Ivan Drmić i Sanja Marketić osječkoj su policiji krajem srpnja prijavili da nepoznata osoba od njih traži novac kako bi bila sređena odluka Vrhovnog suda koja će ići u prilog Glavašu. USKOK je, pak, demantirao Drmićeve navode da se dotični s prijavom protiv anonimnih iznuđivača obratio tom tijelu. Glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin nije željela kazati što je tužiteljstvo dosad poduzelo i što kani poduzeti u ovom slučaju. Nije, također, htjela potvrditi ni informaciju da je Hrvatin Državnom odvjetništvu prijavio susret s čovjekom iz Glavaševa kruga.

---

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin jučer je izjavio da je "nadležna tijela" odmah obavijestio o relativno nedavnom susretu s osobom od povjerenja Branimira Glavaša. Učinio je to, jer je procijenio da je sadržaj tog razgovora, kako je rekao, bio neprimjeren. Nakon tog priznanja više nema dileme da su Glavaševi suradnici lobiranjem i novcem nastojali postići da Vrhovni sud odbjeglog Glavaša oslobodi krivnje za ratne zločine u Osijeku 1991. godine. Krivnje koju je Županijski sud u Zagrebu procijenio na deset godina zatvora, a Vrhovni sud, na kraju, na dvije godine manje.
Ne zabrinjava ovdje rečeni pokušaj Glavaševih ljudi. Od njih je javnost navikla i na puno malignije akcije. Zabrinjava činjenica da je nečije oklijevanje u represivnom aparatu, a najvjerojatnije se radi o Državnom odvjetništvu, dovelo do toga da policijsko-obavještajna obrada bude provaljena i da za nju saznaju persone koje su istraživane i nadzirane. To saznanje otvorilo im je prostor da obrnu priču i da policiji iznenada ponude neuvjerljive iskaze o nepoznatim ljudima koji su od njih tražili novac u zamjenu za Glavaševu slobodu. Otvorilo im je prostor da rade isto što i Glavaš: da agresivno izigravaju žrtve, umjesto da budu iza rešetaka.

Tagovi: Branimir Glavaš