Tamara Opačić strip Eduard Pranger  30.01.2012.

Oko za oko, Gotovina za krst + STRIP

Tamara Opačić, strip Eduard Pranger Sve dok i jedna i druga strana ne shvate da je jedina veza između sportskog i ratnog natjecanja ta što na račun živaca, ali i života onih koji oba sraza promatraju iz pristojne udaljenosti zarađuju tek malobrojni pojedinci, mržnja će se u nas još dugo vremena imati koječime hraniti.

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

Borba se nastavlja

Fotografija članka
Ovog puta „kaskajući" za kolegama iz Pule, pioniri studentskog pokreta u ispunjenoj dvorani D VII, plenumom su odlučili da je došao čas da ponovno „uzdrmaju" hrvatsku javnost i političke strukture u traženju svojih temeljnih prava za besplatnim obrazovanjem.

Plenumu su se pridružile nove snage tj. brucoši koji su dosad o studentskom pokretu i direktnoj demokraciji mogli čuti samo iz medija. Mnogi od njih bili su zbunjeni.

"Čula da studenti koji su prošle godine sudjelovali u blokadi nisu uspjeli položiti ispite", sumnjičava je bila jedna od brucošica koja je radoznalo promatrala okupljanje studenata dok su moderatori pripremali početak.

"To su gluposti. Ja sam bila cijelo vrijeme u blokadi i dala sam godinu", odgovorila joj je starija kolegica.

Plenum je započeo mobilizacijom studenata u vidu video clipa na kojem su prikazani inserti s bitnijih proljetnih događanja. Dok su se jedni tražili na zidu, drugi su s oduševljenjem ili skepsom gledali kadrove nan kojima su se njihovi kolege „borili" za svoj cilj.

Ipak, rasprava o blokadi nije jednoglasno prihvaćena iako se sa samim zahtjevima većina slaže. Zahtjev za besplatnim obrazovanjem daleko je od ispunjenja, a povjerenstvo za izradu novog Zakon o sveučilištima ne ulijeva povjerenja. Njegovo djelovanje je netransparentno, a članovi su se dosad sastali tek dva puta. Sadašni pravilnik o financiranju Sveučilišta u Zagrebu koji bi tek trebao stupiti na snagu prema stajalištu plenuma  daleko je od zadovoljavajućeg jer se financiranje studija prepušta tržištu koje se regulira prema načelu kompetitivnosti.

„Povjerenstvo za promjenu zakonske regulative o visokom obrazovanju, u kojemu su pored ljudî iz resornog ministarstva trebali sudjelovati i predstavnici sveučilištâ i predstavnici studenata, sastalo se svega dva puta. Nažalost, sve što je u tim prilikama uspjelo utvrditi bili su vlastita suvišnost i nefunkcionalnost. S "obrazloženjem" da "masa" od dvadesetak ljudi onemogućava "ozbiljan" rad, mandat za izradu prijedloga zakona ponovno je predan užoj skupini stručnjaka o čijem sastavu odlučuje isključivo Ministarstvo. Ta skupina sastaje se iza zatvorenih vrata i zasad ne istupa u javnost. Tako je potiho, iza kulisâ, okončan prvi čin komedije o "demokratskoj participaciji" šire stručne javnosti u izradi novoga zakona.  „, stoji u priopćenju studenata.

Sadašnje stanje u obrazovnom sustavu nije se promijenilo od proljeća, a čini se da nije ni politička volja onih koji kreiraju državni proračun za narednu godinu.

No ne vide svi blokadu kao najbolje sredstvo na putu za ostvarivanje zajedničkih interesa. Jedni su za radikalnije metode, drugi pak misle da se blokadom neće ništa postići, treći bi išli na Markov trg i tako redom.

"Treba ići na Markov trg. Mora se čuti za nas", šuškalo se izvan dvorane D VII, ali i u njoj.

"Blokada je trenutno najbolja metoda. Kad je proglasimo, možemo odlučivati dalje", misli jedan od redovitih „plenumaša".

Pluralnost mišljenja je i ovog puta na djelu.

U svom priopćenju studenti poručuju: „Odluku o ponovnoj blokadi nastave plenum Filozofskog fakulteta nije donio olako. Ova odluka nije proizvod mladenačkog avanturizma i iracionalne usijanosti onih koji su je donijeli. Ona je direktna posljedica razvoja stvarî od dana obustave proljetne blokade. Na ovaj korak odlučili smo se nakon mnogo promišljanja. Svjesni smo težine uloga i težine implikacijâ, kako po nas studente, tako i po profesore i fakultet na kojem smo nastavu odlučili blokirati."

Studentski pokret koji je je od prekida blokade smanjio intezitet svog djelovanja u smislu održavanja plenuma ponovo uzima zamah. Studenti se pridružuju svojim  kolegama koji prosvjeduju diljem svijeta i blokiraju svoje fakultete (od Švicarske, Italije, Austrije, Njemačke, SAD-a,...) Sljedeći se održava sutra dokad se planira preuzimanje fakulteta i ometanje nastavnog procesa. Blokada se proširila, a hoće li doseći maksimum od 20 fakulteta ovog proljeća i možda ga preteći, tek slijedi vidjeti. Za sada su u pripremnim „akcijama" fakulteti u Rijeci i Splitu. Hoće li „revolucija ponovo biti izvedena" pokazat će se ovih dana. Podršku građana, koja se mjerila sa 90 tisuća prikupljenih potpisa, treba zadržati kao što treba iz dana u dan osmišljavati nove strategije pritisaka na one koji dosad nisu željeli čuti glas studenata. Promišljanje besplatnog obrazovanja je opet u prvom planu, a na studentima je da ono tamo i ostane dok se ne izbore za svoje ciljeve.

Tagovi: studentski aktivizam
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 2 komentara
  1. Elendil29.11.2009. 16:59
    Tako je, samo naprijed!
  2. *Duh*27.11.2009. 11:30
    Potpuna podrška studentima! Istrajte u svojim nastojanjima, pa čak i da su ona kriva - ali su vaša! Nedajte da vam stare prdonje, politički poltroni i proeuropski mediokritet kroji što ćete i kako ćete... na kraju, i vi ćete jednog dana doći na njihovo mjesto, a ako se danas ne naučite boriti za sebe i vladati prema unutrašnjem osjećaju pravde, nećete sutra moći bilo što pametno i korisno donijeti ovom narodu... Zato - samo hrabro!
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

31.01.

Štrajkaši Jadrankamena žele novu tvrtku

Radnici Jadrankamena iz Pučišća na Braču, koji su u općem štrajku, pokrenuli su aktivnosti na utemeljenju nove tvrtke za koju će od države tražiti da joj dodijeli koncesiju za vađenje kamena

27.01.

Nužno je dokidanje duple smjene

Višnja Ljubičić: Žene ne mogu biti aktivne u političkom i poslovnom svijetu dok god odrađuju duplu smjenu - na poslu i kod kuće.

25.01.

Svaka treća osoba ili nezaposlena ili ispod granice siromaštva

Međunarodna organizacija rada sumnja da će nezaposlenost početi padati prije 2016. te ujedno očekuju još jednu recesiju razvijenih zemalja u prvoj polovini ove godine

24.01.

Privedite pravdi odgovorne za ubojstvo Milana Levara

Desetak aktivista Amnesty Internationala jučer su Jasmini Dolmagić, zamjenici državnog odvjetnika, uručili pisma i peticiju građana kojom se traži razrješavanje slučaja ubojstva Milana Levara

23.01.

Rumunji traže ostavku predsjednika i vlade

Prosvjedi koji u Rumunjskoj traju već drugi tjedan dio su međunarodne borbe protiv ugnjetavanja prava radnika i uvođenja neizdržljivih mjera štednji

20.01.

Sloboda u opadanju

Samo 12 zemalja svijeta napredovalo je prošle godine na području političkih prava i građanskih sloboda, a 26 ih bilježi pad

17.01.

Presuda protiv segregacije Roma

Osnovna škola u slovačkom naselju Šarisské Michaľany mora desegregirati romske razrede, navode Amnesty International i Centar za građanska i ljudska prava