Pristupate li internetu iz jednog od zagrebačkih učeničkih domova, stranice udruge Zagreb Pride bit će vam nedostupne. Je li riječ o cenzuri ili samo o nesporazumu?

Učenici smješteni u nekoliko zagrebačkih učeničkih domova ostali su vrlo iznenađeni kada su u browsere ukucavali adrese koje sadrže riječi gay ili lesbian te pokušali pristupiti stranicama Zagreb Pridea. Nakon što bi izveli jednu od ovih stvari, na stranicama im se pokazalo prilično neobično upozorenje u kojem piše:

VAŽNO!!! U skladu s odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o filtriranju sadržaja u okviru usluge pristupa internetu za osnovne i srednje škole, web stranica koju ste namjeravali posjetiti NIJE DOSTUPNA.

Učenici koji su se susreli s ovom u najmanju ruku čudnom zabranom, odnosno cenzurom, kontaktirali su uredništvo portala www.queer.hr, kojem se pripadnici LGBT populacije često javljaju zbog raznih stvari vezanih uz LGBT tematiku.

Karla Horvat-Crnogaj, glavna urednica portala, navodi da je pritužba prvo stigla iz jednog učeničkog doma, a naknadno su provjerili još četiri doma u kojima učenici imaju pristup domskom internetu i utvrdili da se ponavlja ista priča.

"Teško je sad procijeniti koliko dugo traje ta cenzura stranica koje u svom nazivu imaju riječi gay i lesbian, ali naša je pretpostavka da to traje već neko vrijeme. Očito je u jednom trenutku to uvedeno i po inerciji stvari je ostalo. Ono što je nevjerojatno je da je zabranjen i pristup stranicama Zagreb Pridea, u čijem se nazivu uopće ne spominju riječi koje ministarstvo smatra spornima, te stranicama lezbijske udruge Kontra, koja također u svom nazivu nema nijednu od tih cenzuriranih riječi", ističe Karla Horvat Crnogaj.

Ono što je također primijećeno kod svih domova je da imaju vrlo slične IP adrese, a kad im se pojavi poruka da ne mogu pristupiti određenim stranicama, očito je da su domovi dio Carnetove mreže. S obzirom na to da je redakcija portala Queer.hr zaprimila pritužbe, tako su kontaktirali i Carnet u kojem su im odgovorili da se oni bave isključivo tehničkom podrškom i nemaju nikakav utjecaj na sadržaj.

Postoji, jasno, mogućnost i da nije riječ o (svjesnoj) cenzuri, već da se "gay" i "lesbian" ključne riječi smatraju kao pornografske. Opet, i tu se postavlja pitanje je li to pravedna podjela?

"Ovdje je dosta bitno pitanje po kojem ključu ovo funkcionira. Naime, znači li ovo da bilo tko može prijaviti neke stranice kao neprimjeren sadržaj i ako je to slučaj, po kojim se to kriterijima te prijave prihvaćaju kao osnovane? Tu je sigurno postojala nekakva homofobna prijava jer stranice Zagreb Pridea i Kontre nemaju nikakav sporan sadržaj i ne postoji nikakav zakon po kojem bi te stranice trebale biti zabranjene", nastavlja Karla Horvat-Crnogaj.

No, osim što je ovakva cenzura zakonski vrlo upitna, postoji i etički problem jer se ovime učenicima direktno poručuje da je pogrešno i nepoželjno biti gay. Posebno je problematična činjenica da je riječ o učenicima koji su u dobi u kojoj je tema seksualnosti vrlo važna, poglavito za učenike istospolne orijentacije.

"Mnogima od tih učenika je internet najčešći, ali i jedini izvor informacija o njihovom seksualnom identitetu i pristup tim informacijama im je jako važan. Kada se ovakve ili slične stvari dogode u SAD-u, to obično završi tako da se dižu tužbe protiv sveučilišta i srednjih škola koje provode takvu cenzuru. Možda ne bi bilo loše da se i kod nas razmisli o takvoj praksi", zaključuje Karla Horvat-Crnogaj i dodaje: "Mi smo već sada u komunikaciji i s CARnetom i ministarstvom oko slučaja te pokušavamo izvidjeti kako je do toga moglo doći i kako se ta cenzura može ukinuti."