24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Čišćenje ulica
Nakon višegodišnjih aktivnosti usmjerenih na spašavanje Cvjetnog trga i centra Zagreba od brutalne invazije krupnoga kapitala koji ima bezrezervnu podršku gradske i državne političke elite, 22. siječnja 2010. aktivisti Prava na grad i Zelene akcije, uz podršku građana, spriječili su početak izgradnje ulazne rampe za garažu HOTO-centra u Varšavskoj ulici, čime bi se ušlo u posljednju fazu devastacije centra grada. Nakon toga, Pravo na grad i Zelena akcija postavili su u Varšavskoj ulici kontejnere u kojima su i njihovi aktivisti i deseci građana-dobrovoljaca danonoćno dežurali, čuvajući prostor od teške mehanizacije koja se spremala da najprije ukloni kontejnere i ljude, a zatim raskopa Varšavsku ulicu koja je i stvarna i simbolična brana završnoj ofenzivi HOTO-grupe. Pročelniku gradskog ureda za graditeljstvo, Davoru Jelaviću, odmah je sve bilo jasno. On je prosvjednike u Varšavskoj usporedio sa četnicima, jer da su postavili barikade i pokrenuli balvan-revoluciju. U međuvremenu je, za 10. veljače 2010. u 18 sati, najavljen javni prosvjed u Varšavskoj ulici. U srijedu, 10. veljače, gradonačelnik Milan Bandić, osvjedočeni prijatelj Tome Horvatinčića, daje izjavu u kojoj ponovno kaže da je Horvatinčićev projekt Cvjetni od javnog interesa za grad Zagreb, te da on ne može pomoći onima koji žele živjeti u srednjem vijeku i skrnaviti poduzetnički duh grada. Također kaže da je Grad, po pitanju kontejnera u Varšavskoj ulici, učinio sve, a za daljnje korake treba pitati policiju.
Mirni, nenasilni prosvjed protiv krađe Varšavske, održan je u srijedu, 10. veljače, između 18 i 20 sati. Na njemu se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su time dali Gotovo da više ne treba ni napominjati kako se ovdje radi o apsolutnoj koliziji privatnog i javnog interesa, i to po HOTO-principu: što je moje - to je samo moje, a što je zajedničko - to je opet moje. Štoviše, car je potpuno gol: ne radi Horvatinčić za Zagreb, kako se to želi prikazati, nego Grad Zagreb radi za Horvatinčića podršku ranije artikuliranim stavovima i zahtjevima, kao i stavovima i zahtjevima izrečenima od strane petnaestak govornika na skupu. Pokretnom skulpturom trojanskoga konja, koja je ušla u Varšavsku tokom protesta, htjelo se ukazati na činjenicu da bi HOTO-ov i Bandićev projekt bio poguban za Zagreb kao što je i mitološki trojanski konj bio poguban za Troju. Te večeri, u 22.20 sati u HTV-ovoj emisiji Otvoreno Hloverka Novak-Srzić ugošćuje Tomu Horvatinčića, nudeći mu priliku da u četiri oka - bez suprotne strane - a u oči cjelokupne javnosti, još jednom pusti svoju gustu maglu. Nakon protesta i Horvatinčićeva spektakularnog ukazanja, u noći sa srijede na četvrtak, točnije oko 3 sata ujutro - u Varšavsku je ušla interventna policija. Baš kako je Bandić implicitno najavio. U operaciji koja je trajala oko dva i pol sata uhićeno je dvadesetak aktivista, uklonjeni su kontejneri, a skulptura trojanskoga konja je uništena. Time je epizoda fizičkoga čuvanja Varšavske ulice završena, no na odjavnoj špici treba stajati: to be continued...
To je sažeta kronologija događanja oko Cvjetnog trga i Varšavske ulice. Ali i više od toga: opisani događaji čine potpuno jasnom strukturu koja stoji iza projekta Cvjetni i operacije Varšavska.
Gotovo da više ne treba ni napominjati kako se ovdje radi o apsolutnoj koliziji privatnog i javnog interesa, i to po HOTO-principu: što je moje - to je samo moje, a što je zajedničko - to je opet moje. Javni interes - o kojem govori Bandić kada tumači perverzne snošaje između gradskih institucija i jedne privatne kompanije - više se ni na koji način ne može dokazati. Štoviše, car je potpuno gol: ne radi Horvatinčić za Zagreb, kako se to želi prikazati, nego Grad Zagreb radi za Horvatinčića.
Istinski javni interes treba, pak, očitavati iz one javnosti koja se oglasila preko stotina aktivista, preko tisuća prosvjednika, preko desetaka tisuća potpisnika peticije protiv devastacije centra grada. Eventualni podržavatelji HOTO-BANDIĆ-grupe, koje se svako malo spominje u smušenim izjavama glavnih aktera ovog ekonomsko-političkog trilera, trebaju biti percipirani kao šutljiva javnost koja stoga i nije javnost. U najmanju ruku, Horvatinčić i Bandić ne mogu reprezentirati tu fantomsku pro-kapitalističku javnost.
Svi mi koji živimo u ovom gradu, šećemo njegovim ulicama, uplaćujemo novac u njegovu kasu - trebali bismo, smatra se, biti upregnuti u Horvatinčićeva i Bandićeva 
kola. Parola Idemo delati odnosi se zapravo na nas koji smo poput konja upregnuti u kola partikularnih interesa, ekonomskih i političkih, a ne na njih koji nam pune uši time da rade kao konji za opće dobro. Konjski rad Bandića i Horvatinčića rad je trojanskih konja. Ali lukavost tog trojanskog konja je raskrinkana. Sada se radi samo još o goloj moći: moći kapitalista, moći političke oligarhije i moći policije. A parola sa jednog zagrebačkog zida je danas, 11. veljače 2010., jasnija nego ikada: Politika i policija su sluge tajkuna.
Ali ne radi se samo o sprezi kapitala i politike. Taj nemoralni par voli ménage à trois. A treći partner su - mediji. Nakon što je slučaj Cvjetni/Varšavska potpuno razgolitio odnose kapitalista i političara, tj. ponudio savršenu ilustraciju zloćudne sprege kapitala i politike, skidanje plahte pod kojima su se njih dvoje šuškali otkrilo je da je tu još netko.
Medijski angažman u korist Horvatinčićeva projekta imao je svih ovih godina, a pogotovo zadnjih tjedana, savršen tajming, u čemu su se posebno istaknuli EPH-ovi mediji. Osnovno štivo za sve istraživače fenomena HOTO jest Playboyev intervju s Tomom Horvatinčićem iz 2008. godine. Ali ta elitistička tiskovina ne bi mnogo pomogla promociji (bez)ličnosti i (ne)djela Tome Horvatinčića da permanentnu podršku nisu pružali mnogo čitaniji Jutarnji list i Globus, s vrijednim pregaocima poput Željka Žutelije i Denisa Kuljiša. Međutim, radi se o privatnim medijima od kojih se i može očekivati ulazak u alijansu s privatnim poduzetnicima. Što je, pak, s javnim medijima? Jesu li oni samo objektivno pratili događanja oko Cvjetnog i Varšavske ili su skrbili oko odmjerene prezentacije ovih događanja, prezentacije koja bi bila odmjerena, odnosno primjerena krupnim interesima.
Kao što su javne institucije stavljene u službu privatnih interesa, tako je i javna televizija stavljena u njihovu službu. Ako je preslab dokaz za angažiranost HTV-a na strani Horvatinčića i Bandića činjenica da je jedna javna manifestacija koja je okupila više tisuća ljudi u vijestima HTV-a rangirana ispod saborskih čarki, crkvenih obljetnica i raspoloživih količina soli za posipanje prometnica (a slično se događalo i sa prethodnim akcijama Prava na grad i Zelene akcije), onda jedna od udarnih emisija Lukavost tog trojanskog konja je raskrinkana. Sada se radi samo još o goloj moći: moći kapitalista, moći političke oligarhije i moći policije. A parola sa jednog zagrebačkog zida je danas, 11. veljače 2010., jasnija nego ikada: Politika i policija su sluge tajkuna. HTV-a, emitirana 10. veljače navečer, govori nešto više. Savršen tajming, doista: između masovnog građanskog protesta i intervencije policije, Tomo Horvatinčić apelira na uklanjanje građana.
Hloverka Novak-Srzić, hineći naivnost, suočava tobože Horvatinčića s neugodnim istinama o građanskom otporu. Najavljuje ga kao trenutno najnepopularnijeg Zagrepčanina. Ali očigledno je da je na HTV-u Horvatinčić najpopularniji Zagrepčanin, jer pored nekoliko tisuća Zagrepčana koji su organizirano, zajedničkim snagama artikulirali i iskazali svoj stav o hotovanju - HTV smatra da se o tome treba očitovati baš Horvatinčić.
Nakon 90 sekundi poklonjenih građanskom protestu u Dnevnikovoj rubrici Zanimljivosti, Horvatinčić dobiva 18 i pol minuta u HTV-ovoj emisiji koju se smatra izuzetno važnom, a koju se ovom prilikom može preimenovati u Bolesno. Bolesnost, koja je prožimala cjelokupni kontekst i dragocjene minute Poluotvorenog (ili Zatvorenog), garnirana je završnim igrokazom u kojemu se Tomo uz Hloverkinu asistenciju prikazuje kao običan, ali izuzetno vrijedan obiteljski čovjek. Kao čovjek koji - jer je to popularno - radi kao konj.
Hloverka (navirujući na Tomine kožne čizme dokoljenke): Samo da Vas pitam gdje ste kupili čizme...
Tomo (dok kamera zumira njegove čizme): Gledajte, uhvatili ste me...
Hloverka (šaljivo): To su tajkunske čizme...
Tomo: To nisu tajkunske čizme... Gledajte, uhvatili ste me na čišćenju snijega, ja živim u Samoboru, s traktora smo došli ovdje i vraćamo se na čišćenje snijega...
Hloverka: Dobro, lijepo je što ste bili gost u Otvorenom...
Dobro je i lijepo je, smatra Hloverka, da se Tomo nakon emisije vratio na svoje imanje kako bi čistio snijeg. Ali - sada je očigledno - u isto su se vrijeme teška mehanizacija i policija spremali da krenu počistiti Varšavsku. Slučajna podudarnost - reći će zasigurno djelatnici HOTO-grupe, Grada Zagreba, EPH-a i HTV-a. Bolesno slučajna. Ali ne smije se propustiti uočiti kako naredbu za pokretanje bagera koji čiste od snijega imanje u okolici Samobora i bagera koji čiste Varšavsku ulicu izdaje ista osoba. Konotacije koje ima pojam čišćenja, kada se tiče ljudi, dobro su nam poznate. I uvijek su zastrašujuće. Stoga s razlogom treba strepiti da će se čišćenje ulica nastaviti i nakon što ovaj snijeg postane lanjski snijeg. Kao što treba vjerovati da će i dalje biti dovoljno onih kod kojih nada, ponos i hrabrost nadvladavaju strepnju.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Zatvorite ratne zločince
Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala
Sistematska diskriminacija Roma
Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava
U pripremi rezolucija o homofobiji
Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe
Beograd Pride najavljen za listopad
Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada
Ponovno zabranjen Pride u Moskvi
Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija
Tužna statistika
Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada
Otkazana ukrajinska Povorka ponosa
Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti
dodaj komentar 20 komentara
-Zaštita ljudi od straha i terora ne uključuje uklanjanje rizika vec,naprotiv,neprestanu prisutnost njegove količine u svim aspektima drustvenog zivota. Odsutnost rizika toliko oslabljuje hrabrost da duša,u nekim slučajevima,ostaje bez ikakve unutarnje zaštite od straha. Potrebno je samo da rizik ne pojavi u takvim okolnostima da se preinači u osjecaj fatalnosti.
dobar tekst.
akcija ljudi akcija.
pozvati privatnog investitora da nam nesto kaže o svom projektu..:)
pravo pitanje za hloverku je (osim naravno gdje su predstavnici prosvjednika) je:
-gdje je nadležni predstavnik gradske uprave
-gdje je predstavnik Ministarstva
jer mene mišljene g. Horvatinčića ne zanima..on je prolazni lik...
No to nije ni bitno jer u Hrvatskoj uopće ne postoji javni interes. 4000 ljudi ne predstavlja javnost. Javni interes valjda bi trebao podrazumjevati angažman pojedinca u stvarima koje ga se direktno i osobno ne tiču. Vjerojatno jedini put javni interes u RH je postojao na prosvjedu za Radio 101.
U Hrvatskoj ne postoji niti kolektivna svijest osim na razini primitivnijih društvenih grupa. Za hrvatskog intelektualca (uključit ću tu za ovu priliku i novinare), onog koji bi trebao biti moderator kolektivne svijesti pojedinac je centar svemira čak i ako nosi jahaće čizmice ili hlače boje kamiljeg govna.
Vjerojatno takvo stanje dugujemo prošlom sustavu, u starom sustavu individualizam je bio utočište intelektualaca.
Vama , Nomeanso , poruka od aktivista - histerije nema kod nas, mi smo cool...
Tomo Horvatinčić: nelikvidni biznismen s periferije
Božićne i novogodišnje čestitke s motivima Hoto tornja i Castellum Centra već su bile otisnute, ali do trenutka kad su ih poslovni prijatelji dobili, Horvatinčić je svoje nekretnine morao prodati Hypo banci
Piše: Ivica Grčar
e-mail: ivica.grcar@liderpress.hr
Je li Tomo Horvatinčić zbog poslovnih teškoća morao prodati svoj Hoto poslovni toranj, u kojem posluje T-HT, i Castellum Centar, poslovni objekt u Hebrangovoj ulici u Zagrebu, ili je, kao što je službeno objavljeno, samo prenio svoje poslovanje na Hypo Alpe-Adria-Immobilien AG? Na Horvatinčićevim božićnim i novogodišnjim čestitkama koje ovih dana šalje poslovnim prijateljima otisnuti su Hoto poslovni toranj, Castellum Centar i Hoto kuće, kao da prodaje ili prenošenja poslovanja nije ni bilo.
Upućeni kažu da je Horvatinčić isplaćen po svim točkama ugovora o kupoprodaji nebodera u kojem posluje T-HT i Castellum Centra, a taj je posao obavljen na brzinu pa se nisu stigle otisnuti nove 'hoto čestitke' na kojima bi se izbjeglo pojedinačno navođenje svih dosadašnjih 'hoto objekata'.
Iz biografije
• rođen 1948.
• prometnik
• milicijski službenik
• privremeni rad u Karlsruheu
• gostioničar i hotelijer
• direktor Dinama
• građevinski poduzetnik
Da se Horvatinčić zbilja suočio s poslovnim teškoćama, pokazuju i ubrzane statusne promjene u njegovim brojnim tvrtkama osnivanim za građenja pojedinih objekata i naselja kao što su konzalting, upravljanje nekretninama itd. Većina tih ubrzanih statusnih promjena, osobito promjena kapitala, evidentirana je u Sudskom registru od sredine 2004. do praktično ovih dana.
Nesuđeni hotelijer
Portretiranje Tome Horvatinčića kao da oslikava više veoma različitih osoba. Rođen je 1948. godine u Rakovu Potoku, mjestu na staroj cesti od Zagreba prema Jastrebarskom. No ubrzo nakon Tomina rođenja obitelj se seli u Pleternicu kraj Požege. Završio je srednju i višu školu za prometne tehničare. Radio je najprije na autobusnom kolodvoru u Požegi i poslije u SUP-u kao šef odjela za izdavanje vozačkih i prometnih dozvola. Tijekom školovanja i prvih zaposlenja aktivno igra nogomet u pleterničkoj Slaviji i rukomet u požeškoj Slavoniji.
Od 1971. Tomo Horvatinčić u Karlsruheu u Njemačkoj vodi dnevni restoran koji se noću pretvara u bar. Vraća se u domovinu i na tromeđi samoborskih sela Novaka, Strmca i Svete Nedelje kupuje gostionicu Kod tete Marije koju postupno preuređuje u restoran Babilon i kasnije u prvi privatni hotel (pod istim nazivom).
U sumraku socijalističkoga gospodarskog sustava Horvatinčić kao ugostitelj zna dobro iskoristiti 'zlatno doba narudžbenica', odnosno doba tzv. poslovnih ručkova na račun tada društvenih poduzeća. Kao uspješan ugostitelj postaje i predsjednik NK Samobor, gdje uspostavlja dobre poslovne kontakte i s Marinkom Bobanom.
U to vrijeme i na Dinamovim utakmicama u Zagrebu ističu se reklamni panoi restorana Babilon sa sloganom 'deset minuta od centra Zagreba', a tim se sloganom Horvatinčić koristi i danas u dosta slaboj prodaji tzv. hoto vila izgrađenih na gmajnama pokraj Svete Nedjelje. Horvatinčić je kupovao gmajne (njemački gemein - javni pašnjaci) po iznimno povoljnim cijenama računajući da na tim livadama ubrzo mora početi izgradnja zagrebačkih prigradskih naselja.
U svemu tome sportski rad Horvatinčiću koristi u stvaranju poslovnih veza kad djeluje zajedno s Josipom ©ojićem, direktorom bankrotirane Komercijalne banke, također sportskim radnikom. Tomo Horvatinčić jedno je vrijeme bio i direktor maksimirskog prvoligaša promjenjiva imena, a Komercijalnu banku mnogi su u to vrijeme zvali 'HDZ-ovom kasom uzajamne pomoći' ili 'Dinamovom bankom'.
Zbog slabije prodaje hoto vila i nepopunjenosti Castellum Centra Horvatinčić je zapao u financijske teškoće koje ne možemo nazvati nesolventnošću, već nelikvidnošću. No nije li to 'sudbina' većine građevinskih poduzetnika?
Ogorčen time što je Upravni odbor HFP-a 1994. odbio njegovu ponudu za kupnju 41,6 posto dionica hotela Dubrovnik na zagrebačkom Jelačićevu trgu, Horvatinčić izjavljuje da će ponovno otići u inozemstvo slijedeći primjer mnogih kolega ugostitelja koji su u Hrvatskoj pokušali uložiti svoj novac i, nakon što u tome nisu uspjeli, opet morali otići u inozemstvo.
Astrološki rečeno, slijedi vrlo nepovoljno razdoblje za Horvatinčića, opterećeno osobnim problemima koji su kulminirali 1997. rastavom s prvom suprugom i razlazom s već odraslim sinovima te teškom neizlječivom bolešću. Ipak, slijedi i uspješno zaliječenje, a i novi brak s današnjom suprugom.
Oporavljenom Horvatinčiću nakon propalog ulaganja u hotel Dubrovnik kao utješna investicija nudi se zapuštena zgrada u najstrožem središtu Zagreba u Hebrangovoj ulici. Naručuje se projekt preuređenja u luksuzni hotel, no sve se jako zakompliciralo kad je zamišljeno proširenje i na susjednu zgradu, u kojoj su vlasnici u međuvremenu otkupljenih stanova znali iskoristiti neočekivanu investiciju i dobro prodati stambene kvadrate zapuštenih stanova.
Pokazalo se, međutim, da ni uza sve dobre veze nije bilo moguće dobiti dozvole za otvaranje hotela pa je uslijedilo više prenamjena objekta, što nije bilo lako s obzirom na to da su zgrade u Hebrangovoj bile po zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika. Na kraju su zgrade prenamijenjene u poslovni kompleks pod nazivom Castellum Centar. Financijske teškoće zbog zastoja u obnovi i lutanja u određivanju namjene zgrade u Hebrangovoj Horvatinčić prevladava zahvaljujući aranžmanu s Ivicom Mudrinićem, odnosno s današnjim T-HT-om koji se privremeno useljava u Castellum Centar do dovršenja u međuvremenu započete gradnje Hoto poslovnog tornja na Savskoj cesti blizu središta Zagreba.
Ohrabren uspješnim 'akrobacijama' u prenamjenama palača pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika Horvatinčić se upušta i u kupnju i iseljavanje stanara iz palače na Zrinjevcu broj 10, čiji veći dio iznajmljuje stranom veleposlanstvu.
Seljačka nadmetanja u Zagrebu
U seoskim sportskim ekipama kapetane biraju prema kriteriju tko može najjače napucati loptu. U skladu s tom tradicijom Dinamovi bivši i sadašnji funkcionari Horvatinčić i Zdravko Mamić u medijima se nadmeću tko će od njih dvojice izgraditi viši neboder u Zagrebu. U prosincu 2003. Horvatinčić u medijima najavljuje da će izgraditi neboder sa 104 kata visok 376 metra, da će gradnja početi 2005. i biti dovršena za dvije godine, 'kako bi Hrvatska ušla u EU s najvišom zgradom u Europi'.
Za utjehu urbanim Zagrepčanima, Horvatinčić obećava da taj neboder neće biti izgrađen u središtu Zagreba. Horvatinčić odustaje od izgradnje 'svojeg' nebodera, što se, nažalost, ne može reći i za ostale građevinske poduzetnike koji su poput Josipa i Borisa Kordića odlučili iskoristiti nadmetanje Mamić-Horvatinčić i počeli gradnju nebodera pod nazivom Eurotower na križanju Vukovarske, Lučićeve i Humboldtove ulice.
Promjene statusa u Sudskom registru Horvatinčićevih tvrtki od 2004. do danas
Hoto grupa d.o.o. Zagreb
Hoto konzalting d.o.o. Zagreb
Hoto Kuće Sveta Nedelja Strmec Hoto Kuće Sveta Nedelja Strmec (promijenjena)
Hoto poslovni toranj d.o.o. Zagreb
Hoto upravljanje Zagreb
Hoto Zagreb d.o.o. za poslove upravljanja
Hoto Zagreb d.o.o. za ugostiteljstvo (ugašen)
Castellum d.o.o. Zagreb
Dominium d.o.o. Zagreb (pripojena Castellumu)
Nakon dovršenja Hoto poslovnog tornja i useljenja T-HT-a Castellum Centar više nije potpuno popunjen, a na naplatu istodobno stižu i računi za izgradnju hoto naselja na gmajni kraj Svete Nedjelje, a prodaja stanova u tom naselju ne teče prema očekivanjima investitora.
Mnogi su zainteresirani odustali, kažu, zbog toga što je u tzv. urbanim vilama 'zgusnuto' previše stanova pa to više nisu očekivane 'kućice u nizu' s malo zelenila u organiziranom naselju, kao što je bilo najavljivano.
A 'deset minuta od centra' imati zapravo stan, a ne kućicu u nizu s komadićem zelenila nije baš neka prednost jer ako se stanuje u stanu, bolje je da on bude u centru, a ne 'deset minuta od centra'.
Zbog slabije prodaje hoto vila i nepopunjenosti Castellum Centra Tomo Horvatinčić zapao je u financijske teškoće koje su možda više likvidnosne (trenutačni nedostatak novca koji se može prevladati), a manje nesolventne (trajna nesposobnost podmirivanja obveza). No nije li to 'sudbina' većine građevinskuh poduzetnika?
15.12.2005 00:10
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.