Antej Jelenić 24.07.2014.

Politika i alkemija

Antej Jelenić Neovisno o bilo kakvom programu ili kriminalnom ili čak ubilačkom poduhvatu, politička partija svemutirajuća je supstanca kojoj možemo pripisivati proizvoljna svojstva, kao što naivan alkemičar pripisuje tvari svojstva koja nemaju veze s njezinom prirodom.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Civilizacijski neprihvatljiv diskurs

Fotografija članka
Jutarnji list je pristupio obrađivanju teme izrazito neprofesionalno i sa zapanjujućim nedostatkom novinarske i ljudske etike, komentiraju članak o azilantima u Dugavama u CMS-u

Centar za mirovne studije (CMS) reagirao je na, kako kažu, "tendenciozan, diskriminatoran, ksenofobičan, rasistički i uvredljiv" članak o tražiteljima azila i imigrantima objavljen u Jutarnjem listu. U CMS-u problematičnim smatraju izjave anonomnih stanovnika te način uređivanja članka. "Na jednom se mjestu navodi kako bi, uz odlagalište otpada na Jakuševcu i ranžirni kolodvor, pojava tražitelja azila u naselju mogla biti treći veliki problem, čime se implicira da je prisustvo tražitelja azila u tom naselju jednako problematično kao i ekološke ugroze, što podsjeća na civilizacijski neprihvatljiv diskurs koji nismo čuli od devedesetihtih kada je jedan od naših političara usporedio srpsku nacionalnu manjinu sa ekološkim problemom", upozoravaju u CMS-u. Od Jutarnjeg lista i autora članka Davora Butorca zahtijevaju javnu ispriku.

Cijelo priopćenje možete pročitati ovdje:

 Prestanite zastrašivati javnost i vrijeđati dostojanstvo tražitelja azila!
Izjava Centra za mirovne studije povodom članka Jutarnjeg lista o Prihvatilištu za tražitelje azila u Dugavama 

Dana 7. veljače ove godine u Jutarnjem listu objavljen je članak autora Davora Butorca pod naslovom Ne može se u Dugavama otvarati azil a da građane nitko o tome nije pitao u tiskanom izdanju, odnosno Nismo rasisti, ali nije ugodno, ti ljudi tumaraju bez cilja i gledaju naše cure. Stanari Dugava nakon tučnjave azilanata u internetskom izdanju. Radi se o članku koji na tendenciozan, diskriminatoran, ksenofobičan, rasistički i uvredljiv način opisuje tražitelje azila i obrađuje tematiku imigracije i imigranata.

Naime, u članku se prenose nasumično prikupljene izjave stanara zagrebačkog naselja Dugave gdje se nalazi jedno od tri hrvatska prihvatilišta tražitelje azila prema kojima su tražitelji azila prikazani kao moguća sigurnosna prijetnja za stanovnike tog naselja. Tako, na primjer, jedan od sugovornika Jutarnjeg lista konstatira da "čekamo samo da počnu provale u stanove ili nešto još gore", drugi tvrdi da tražitelji azila "unose strah u susjedstvo", dok treći izjavljuje da "se ne usudi čovjek ni izaći iz kuće kad ih vidi." Nadalje, sve izjave uzete od stanovnika Dugava upućuju na to kako razlike u rasi, boji kože i kulturi tražitelja azila predstavljaju problem i nesavladivu prepreku za mir i sigurnost te lagodan život stanovnika Dugava. Tražitelje azila se stoga prikazuje izrazima poput "grupice tamnoputih muškaraca kako besciljno lutaju kvartom", "ljudi svih rasa i običaja", "često se iza ponoći dovikuju kao s brda na brdo", "neki visoki crnci", a Prihvatilište za tražitelje azila se opisuje kao "izbjeglička afrozajednica". Usto, na jednom se mjestu navodi kako bi, uz odlagalište otpada na Jakuševcu i ranžirni kolodvor, pojava tražitelja azila u naselju mogla biti treći veliki Osim tendeciozno izvučenih izjava, problematičan je i način uređivanja ovog članka, koji upravo cilja na raspirivanje panike među stanovnicimaproblem, čime se implicira da je prisustvo tražitelja azila u tom naselju jednako problematično kao i ekološke ugroze, što podsjeća na civilizacijski neprihvatljiv diskurs koji nismo čuli od devedesetih kada je jedan od naših političara usporedio srpsku nacionalnu manjinu sa ekološkim problemom. 

Osim ovih tendeciozno izvučenih izjava, problematičan je i način uređivanja ovog članka, koji upravo cilja na raspirivanje panike među stanovnicima i kreiranje opće i generalne osude svih tražitelja azila, umjesto da potraži uzroke incidenta u pretpanosti Prihvatilišta i nepodobnim uvjetima u kojima ljudi žive. Autor kontinuirano sugerira da je za incident presudna boja kože i podrijetlo tih osoba, a ne uvjeti života pri čemu se ne pita da li bi se isto dogodilo kada bi stavili u zajednički objekt za stanovanje dvjestotinjak Hrvata koji se međusobno ne poznaju. Posebno je problematičan naslov članka u internetskom izdanju  Nismo rasisti, ali nije ugodno, ti ljudi tumaraju bez cilja i gledaju naše cure.'Stanari Dugava nakon tučnjave azilanata kojim se rasistička izjava opravdava jednostavnom konstatacijom da "nismo rasisti", ali se uz nju javlja i poruka o ugroženosti od strane tražitelja azila. Ostali podnaslovi senzacionalistički prenose djelove izjava stanara Dugava koji su isključivo u funkciji negativnog prikazivanja tražitelja azila, te koji na osnovu jednog incidenta stvaraju generalnu negativnu sliku o svim izbjeglicama. 

Sve ovo navedeno zapravo govori o tome kako je Jutarnji list pristupio obrađivanju ove teme izrazito neprofesionalno, senzacionalistički, tendenciozno i sa zapanjujućim nedostatkom novinarske i ljudske etike koju očekujemo od svih medija, i to u svrhu veće čitanosti i namicanja profita koje je, nažalost, gotovo garantirana proizvodnjom moralne panike u javnosti. Nadalje, osim što je ovakvo obavljanje novinarskog posla neprofesionalno, ono je protivno nizu antidiskriminacijskih odredbi hrvatskog zakonodavstva, uključujući Zakon o suzbijanju diskriminacije i Kazneni zakon koji je nedavno stupio na snagu.

Smatramo kako ovakvo medijsko izvještavanje o ovoj osjetljivoj temi doprinosi nizu društvenih problema poput rasizma, ksenofobije, diskriminacije i zločina iz mržnje. Mediji imaju veliku odgovornost u kreiranju javnog mnijenja i trebali bi doprinositi da se različitosti u našem društvu prihvaćaju i njeguju, a ne da se od njih zazire. Isto tako, smatramo da je izuzetno važno pisati o potrebi bolje pripremljenosti Hrvatske za prihvat izbjeglica. Centar za mirovne studije već godinama traži od Vlade RH da donese integracijske politike koje bi omogućile bolji prihvat i uključivanje osoba koje traže azil od samog početka. Nadalje, mediji, kako javni, tako i privatni, trebali bi prepoznati svoju ulogu u gradnji solidarnosti u društvu. Smatramo da nije naodmet podsjetiti da je Hrvatska stoljećima bila iseljenička zemlja i koja ima više stanovnika/vlastitih državljana ili njihovih potomaka u drugim zemljama diljem svijeta nego u vlastitoj, a  na ovakav način tretira ljude koji iz istih razloga iz kojih su i naši sugrađani tražili bolji život u drugim zemljama, traže isto to za sebe.

Stoga tražimo od Jutarnjeg lista i autora teksta Davora Butorca da objavi ispriku svim osobama koje su se ovim tekstom mogle naći uvrijeđene, kao i svim stanovnicima Hrvatske koji su podrijetlom iz afričkih zemalja, blisko-istočnih ili zemalja Jugoistočne Europe kao i građanima/kama Republike Hrvatske koje podržavaju useljenje građana/ki drugih zemalja kao društveno i kulturalno obogaćenje naše zemlje. Isto tako, pozivamo Jutarnji list i sve ostale medije da etično i u skladu sa vrijednostima zaštite ljudskog dostojanstva izvještavaju o temi imigracije u Hrvatskoj, a građane i građanke da se ne povode za senzacionalitičkim napisima poput ovog.

Centar za mirovne studije

Tagovi: jutarnji list, azilanti
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

25.07.

Jednostrane promjene kamatnih stopa u Mađarskoj postaju ništetne

Konverzije CHF kredita u kredite bez valutne klauzule izazvat će velike troškove banaka koje su većinom u stranom vlasništvu, ističe Udruga "Franak"

24.07.

Ponižavanje zatvorenika

Pretrpani zatvori predstavljaju kršenje ljudskih prava na smještaj "primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima", opominje Vladu Ustavni sud

24.07.

Nasilje ostaje nekažnjeno

"Kontra" i "Rišpet": Vlada je unatoč brojnim upozorenjima civilnog društva propustila kroz nove izmjene Kaznenog zakona ispraviti veliku pogrešku koja je učinjena 2011. godine kada je posve ukinuo kazneno djelo nasilničkog ponašanja

17.07.

Brojni zločini i dalje neprocesuirani

"Documenta" - Centar za suočavanje s prošlošću upozorila je danas, u povodu Svjetskog dana međunarodne pravde, da su brojni zločini počinjeni za vrijeme rata u Hrvatskoj neistraženi, neprocesuirani ili tek djelomično procesuirani

17.07.

Ljubav je zakon

Nakon što je Hrvatski sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu, iz Austrije dolazi vijest da je u Beču sklopljena takva tisućuta zajednica

16.07.

Borba s vjetrenjačama urodila je plodom

"Izglasavanje Zakona o životnom partnerstvu odnosi se na cjelokupno društvo jer je ono sada postalo naprednije, ljudskije, razumnije i suosjećajnije", poručuju iz lezbijske udruge "Lori"

15.07.

Povijesni dan za LGBT zajednicu

Sa 89 glasova "za" Hrvatski sabor usvojio je Zakon o životnom partnerstvu koji je definiran kao zajednica obiteljskog života dvije osobe istog spola

Info most
Superknjižara
Info most
Dokukino