Transparency International Hrvatske i GONG obvjavili su svoje izjave povodom 28. rujna, Dana prava na pristup informacijama.

Transparency International Hrvatske: Povijest propuštenih prilika

"Na Dan prava na pristup informacijama, dan koji se obilježava u svim demokratskim zemljama svijeta, Hrvatska nema razloga biti zadovoljna. Otkad je Zakon o pravu na pristup informacijama postao 2003. godine dio hrvatske legislative propušteno je mnoštvo prilika da se otvore kanali komunikacije između tijela javne vlasti i građana te na taj način smanji rizik od korupcije i stvore preduvjeti za djelotvornije upravljanje resursima građana Republike Hrvatske.

Najnovija propuštena prilika bili su pregovori s Europskom unijom. Građanima Republike Hrvatske uskraćene su informacije o zajedničkoj pravnoj stečevini Europske unije, čiji prijevod je plaćen njihovim novcem, Vlada nije odmah objavila usuglašena stajališta tijekom pregovora s Europskom unijom a i o sadržaju Pristupnog ugovora Otkad je Zakon o pravu na pristup informacijama postao 2003. godine dio hrvatske legislative propušteno je mnoštvo prilika da se otvore kanali komunikacije između tijela javne vlasti i građana te na taj način smanji rizik od korupcije građani su prvo saznali iz Bruxellesa a tek potom od svoje Vlade. To su sve loši primjeri osiguravanja informacija za građane i to u procesu čija maksimalna otvorenost je u interesu i same Vlade. TIH je 8. travnja 2010. godine temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama zatražio od Vlade i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija primjerak prijevoda pravne stečevine EU koji je Premijerka uručila kolegama iz zemalja regije. Naš zahtjev pozitivno je riješen 20. rujna 2011. godine, 530 dana nakon podnošenja, a prijevod objavljujemo na našim internetskim stranicama.

To se sve zbiva tek nešto više od godinu dana nakon što je ustavnim izmjenama donesenim u lipnju 2010. godine pravo na pristup informacijama podignuto na razinu ustavnog prava. No, usprkos tome od 3958 tijela javne vlasti koja su trebala dostaviti izvješće o provedbi Zakona Agenciji za zaštitu osobnih podataka samo 854 tijela je to i učinilo, odnosno svega 22 posto. Bilo je tijela javne vlasti koja su naplaćivala i po 50 kuna za pristup informacijama, bilo je i protuzakonitih odluka, bilo je mnoštvo ignoriranih upita - to su sve razlozi za zabrinutost.

Upravo zbog toga treba se nadati da će tijela javne vlasti, a posebice Vlada koja će se formirati nakon izbora u prosincu, početi dosljedno provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama i na taj način osigurati uspješniji rad tijela javne vlasti, stvaranje boljeg okruženja za investitore te smanjiti rizik od korupcije u njihovom svakodnevnom radu.

GONG: Problematična provedba Zakona o pravu na pristup informacijama

Na Međunarodni dan prava na pristup informacijama, GONG još jednom želi skrenuti pažnju na problematičnu provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, čiju provedbu prati još od usvajanja Zakona 2003. godine. Unatoč sustavnom upozoravanju na brojne manjkavosti u implementaciji, ali i samom Zakonu, pozitivni pomaci još uvijek ne nude dovoljno dokaza da su promjene u razumijevanju i provedbi ovog prava nepovratne, a kao najveća prepreka na tom putu pokazao se nedostatak stvarne političke volje za otvaranje institucija i povećanjem transparentnosti njihova rada.

Institucije su i dalje zatvorene te građani teško dolaze do traženih informacija, dokumenti koji bi trebali biti javno dostupni i dalje se olako označavaju različitim stupnjem tajnosti, a tijelo nadležno za provođenje Zakona i dalje nije u mogućnosti u potpunosti provoditi test javnog interesa. Pokazalo je to posljednje GONG‐ovo GONG poziva Vladu da objavi rezultate pregovora s Europskom unijom, na način koji će građanima biti lako razumljiv i jasan istraživanje predstavljeno na okruglom stolu „Test javnog interesa i pravo na pristup informacijama". Još se uvijek događa i da građani uopće ne dobivaju rješenje prilikom odbijanja zahtjeva za ustupanje informacije, a brojne su teškoće i u provođenju kaznenih i prekršajnih odredbi Zakona. GONG stoga traži od institucija i tijela javnih vlasti da građanima omoguće pravodobno ostvarivanje prava na pristup informacijama te da svoj rad učine transparentnijim, i to redovitim objavljivanjem svih javno dostupnih podataka o njihovom radu.

S obzirom da je općoj javnosti i dalje nejasno kakvi su rezultati pregovora Hrvatske i Europske unije, zbog čega se dovodi u pitanje pravo i obaveza građana na donošenje informirane i promišljene odluke na nadolazećem referendumu, GONG poziva Vladu da objavi rezultate pregovora s Europskom unijom, na način koji će građanima biti lako razumljiv i jasan. K tome, GONG poziva medije, a posebno javne, da građanima omoguće razumljivo tumačenje informacija, te da otvore medijski prostor za rasprave, debate i sučeljavanja o pitanjima pristupanja i članstva RH u EU.

Kako bi građanima omogućio bolje razumijevanje i praktično korištenje prava na pristup informacijama, GONG je na svojim internetskim stranicama objavio vodič za građane i niz drugih korisnih materijala (prezentacije, različitu dodatnu literaturu i primjere međunarodne prakse, ali i sve dosadašnje GONG‐ove izvještaje i analize o provedbi ZPPI‐a).