Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Deklaracija o sekularizmu

Fotografija članka
Svjetski kongres ateista u Dublinu početkom lipnja usvojio je Deklaraciju o sekularizmu i mjestu religije u javnom životu
U nedelju, 5 juna 2011. godine, Svetski kongres ateista u Dablinu razmotrio je i usvojio sledeću deklaraciju o sekularizmu i mestu religije u javnom životu. Pozivamo vas da o njoj raspravljate i promovišete je među svojim prijateljima i kolegama. Ukoliko ste član neke ateističke, građanske ili sekularne grupe, pozivamo vas da o njoj raspravljate i promovišete je među drugim članovima vaše grupe, medijima i političarima.

1. Lične slobode

(a) Sloboda savesti, religije i verovanja privatna je i neograničena. Sloboda religijskog delovanja treba da bude ograničena isključivo potrebom da se poštuju prava i slobode drugih.

(b) Svi ljudi treba da imaju slobodu da podjednako učestvuju u demokratskom procesu.

(c) Sloboda izražavanja treba da bude ograničena isključivo potrebom da se poštuju prava i slobode drugih. U zakonu ne treba da postoji pravo na "zaštitu od nanošenja uvrede". Svi zakoni o bogohuljenju, nezavisno od toga da li su eksplicitni ili implicitni, treba da budu povučeni odnosno ne treba da se usvajaju.

2. Sekularna demokratija

(a) Suverenost države proizilazi iz naroda, a ne bilo kog boga ili bogova.

(b) U ustavu jedne zemlje religija treba da bude pomenuta samo u stavu da je država sekularna.

(c) Država treba da bude zasnovana na demokratiji, ljudskim pravima i vladavini prava. Javna politika treba da se kreira tako što se na činjenice primenjuje rasuđivanje, a ne religijska uverenja.

(d) Vlast treba da bude sekularna. Država treba da bude strogo neutralna u pitanjima religije ili njenog odsustva, bez favorizovanja ili diskriminacije bilo koga.

(e) Religije ne treba da imaju bilo kakve finansijske povlastice u javnom životu, kao što su oslobađanje od poreza za verske aktivnosti, ili subvencije za promociju religije ili za verske škole.

(f) Pripadnost određenoj veri ne treba da bude osnova da neka osoba bude postavljena na bilo koju državnu poziciju.

(g) Zakon ne treba niti da daje niti da uskraćuje bilo koje pravo, privilegiju, autoritet ili imunitet na osnovu vere ili religije ili odsustva bilo koje od njih.

3. Sekularno obrazovanje

(a) Državno obrazovanje treba da bude sekularno. Versko obrazovanje, ukoliko ga ima, treba da bude ograničeno na obrazovanje o religiji odnosno njenom odustvu.

(b) Deca treba da se obrazuju o različitostima religioznih i nereligioznih filozofskih stavova na objektivan način, i ne treba tokom školskih časova da se formiraju u pripadnike bilo koje vere.

(c) Deca treba da se uče kritičkom mišljenju i pravljenju razlike između vere i razuma kao putu ka sticanju znanja. Religija ne sme da ima uticaja na obrazovanje u nauci.

4. Jedan zakon za sve

(a) Treba da postoji jedan sekularni zakon za sve, o kome se odlučuje na demokratski način i koji se sprovodi podjednako za sve. Verski sudovi ne treba da imaju nadležnost za rešavanje građanskih pitanja ili porodičnih sporova.

(b) Zakon ne treba da kriminalizuje privatno ponašanje zbog toga što doktrina određene religije smatra takvo ponašanje nemoralnim, pod uslovom da to ponašanje poštuje prava i slobode drugih.

(c) Poslodavcima i pružaocima socijalnih usluga koji imaju religijska uverenja ne treba da se dozvoli diskriminacija po bilo kom osnovu koji nije relevantan za određeni posao.


Michael Nugent - Atheist Ireland, 08.06.2011.

The Richard Dawkins Foundation

Prevela Bojana Obradović

Tagovi: sekularizam, Richard Dawkins
Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

24.05.

Zatvorite ratne zločince

Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala

24.05.

Sistematska diskriminacija Roma

Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava

24.05.

U pripremi rezolucija o homofobiji

Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe

23.05.

Beograd Pride najavljen za listopad

Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada

22.05.

Ponovno zabranjen Pride u Moskvi

Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija

22.05.

Tužna statistika

Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada

21.05.

Otkazana ukrajinska Povorka ponosa

Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti