H-Alter

Dresiranim dog(m)ama na studente

30.11.2009. Antej Jelenić Ljudska prava Komentiraj Print
Fotografija članka
Sloboda je, dakle, glavna pretpostavka boljeg društva, sloboda od misaonog i fizičkog autoriteta, sloboda od svake vrste diktature i tiranije manjine koja je privatizirala moć i ukinula svaku naznaku demokracije, a studenti su upravo ti koji su svojom borbom pokazali realnu mogućnost za njezino ostvarenje putem direktne demokracije.

U posljednjih nekoliko dana raste količina moralnog smeća kojim se razni branitelji tržišnog modela življenja i školovanja nabacuju na nove studentske prosvjede i blokade u Hrvatskoj koje se pod krilaticom "Jedan svijet, jedna borba" ovaj put odvijaju i na više od sedamdeset fakulteta diljem Europe, i šire.

Je li stvarno moguće da su studenti toliko indoktrinirani i nazadni u svojim stajalištima ili su možda ipak njihovi revni kritičari ti koji slijepo prate neoliberalne dogme, dok se s druge strane čitav ekonomski sustav, zajedno s ekološkim, urušava u svojim temeljima, povlačeći za sobom u duboko siromaštvo, doslovce, milijarde ljudi.

Komercijalizacija obrazovanja je samo jedan od poteza perverznog sustava koji time želi potpuno socijalno isključiti one na čijim su se grbačama i radu obogatili i zadržati ih tamo gdje im je i mjesto. S druge strane, želi se one koji studiraju, od malih nogu, naviknuti na dužničko ropstvo kroz razne "povoljne" studentske kredite i time ih u startu pretvoriti u poslušne automate koji će stidljivo obavljati, koju god, dužnost im poslodavac namijeni i strepiti hoće li na vrijeme platiti sljedeću ratu.

U nedavnom tekstu gospodina Ranka Matasovića u Jutarnjem listu smo čuli da su besplatne diplome isto što i ništavne diplome. Autor na taj način promovira glavnu kapitalističku izmišljotinu da je kvaliteta i vrijednost nečega inherentna njegovoj tržišnoj vrijednosti. Tom jednadžbom se automatski obezvrijeđuje sve ono što je "besplatno". Sve ono što smo dobili u naslijeđe, počevši od samog planeta Zemlje, pa do tkanja najrazličitijih spoznaja, koje nazivamo znanje, i koje je nastalo, ne zbog obećanih slave i novca, nego, prije svega, zbog čudesnog osjećaja spoznaje koji iznenada otvara novi misaoni pejzaž, prostor mašte i prostor slobode.

Sve je to, dakle, bezvrijedno, ukoliko nije kupljeno od nekoga. A od koga, točno, bismo to trebali kupiti? Pa od najbeskrupuloznijih pojedinaca koje ovakav sustav promiče u vlasnike apsolutno svega. Naravno da je znanje zajednička baština i naravno da sam prijenos tog znanja na studente nije besplatan, ali još je naravnije da to obrazovanje bude svima jednako dostupno kroz njegovo javno financiranje jer je ono, na koncu, i glavni pokretač i korektiv jednog društva. Upravo je znanje ukazalo na perverziju trenutnog sustava i pokazalo se kao jedina šansa društva da pronađe alternativu.

Dakle, prigovor da je besplatna diploma ništavna, ne stoji. Upravo zato jer gospodin Matasović, osim svojih dogmatskih uvjerenja, nije ponudio nikakvo objašnjenje zašto bi se snizila kvaliteta obrazovanja time što bi se promijenio model njegovog financiranja.

Međutim, postoji druga zastrašujuća dimenzija ovakvog stava. Ta druga dimenzija govori o prešutnom obećanju proklamiranih neoliberala da će se sve ono što je do sada bilo javno dobro, dostupno svima, srozati na najniže grane i biti poharano kao elementarna nepogoda ili će čekati da se desi stvarna (npr. privatizacija čitavog obrazovnog sektora nakon uragana Katrine u SAD-u). Nakon srozavanja slijedi napad i izručivanje privatnom interesu, kao što su činili i kod nas, kroz pljačku i uništavanje državnih poduzeća, otpuštanje radnika, kroz srozavanje svih obrazovnih kriterija putem bolonjske reforme, sve ne bi li se dočepali još jednog dijela društvene baštine.

"Jer, tko je bolji čuvar javnog interesa od otvorenog tržišta? Što može biti bolji korektiv u društvu i nositelj ideja solidarnosti i brige za sve svoje građane od imperativa profita?", pita se retorički gospodin Matasović između ishitreno nabacanih redaka.

"Zašto postoji bauk neoliberalizma?" Pa pored svih očitih perverznih devijacija koje je on donio, preko svih njegovih žrtava i bolesnih činjenica, kao što je ona da je američki IBM pružao čitavu računalnu infrastrukturu nacističkih logora u Drugom svjetskom ratu i pružao redovni servis na terenu, možda je i najpotresnije saznanje do kojeg sam nedavno došao da su Amerikanci pred nekoliko mjeseci raketirali, ni manje ni više, nego Mjesec. Mjesec, čija je uloga skoro ravna onoj Sunčevoj i o čijem postojanju ovisi toliki broj životinjskih vrsta na zemlji, pa čak i mi ljudi, oni su prisvojili na račun toga što imaju najveći broj nuklearnih bojnih glava i raketirali ga u potrazi za sirovinama i valjda vodom jednostavno zato jer to mogu.

Kapitalist ne pita nikoga smije li nešto učiniti niti se ne obazire na posljedice, van same računice profita, već koristi svoje božansko pravo, koje si je sam dodijelio, da radi baš sve što mu padne na um.

I gdje su onda studenti u svemu tome? Studenti su ponudili jedan drukčiji model, oprečan onome u kojem se moć izručuje onome tko je dovoljno beskrupulozan. Predložili su plenum kao prirodni poligon za demokraciju, komunikaciju i, prije svega, solidarnost. Svaka moć koncentrirana na jednom mjestu je moć koja će se sigurno zloupotrijebiti i moć koja će monopolizirati pravo na istinu kroz kontrolu svih društvenih sfera. Nasuprot tome, imamo plenum gdje su, ne samo pojedinci jednaki, nego su i svi pristupi istini jednako vrijedni, ne postoji ideološki autoritet, što nije bio slučaj u čitavoj povijesti od boljševizma, preko fašizma sve do njihovog logičnog nastavka neoliberalizma.

Na subotnjoj alternativnoj nastavi (nakon tribine s radnicima Dalmatinke Nove) na Filozofskom u Splitu je upriličena projekcija dokumentarnog filma "The take" ili "Preuzimanje" koji je samo potvrdio ono što smo intuitivno znali, a to je da je direktna demokracija i studentski pokret jedina moguća strategija.

Novinari Avi Lewis i Naomi Klein u filmu prate nekoliko argentinskih tvornica koje su se ili izborile ili se tek bore za radničko preuzimanje pogona i pokretanje proizvodnje. Situacija u tim tvornicama je bila gotovo identična onoj u Hrvatskoj. Privatni vlasnici su se nakon nekog vremena povukli, u dobro znanoj maniri, u potrazi za jeftinijom radnom snagom, obustavili proizvodnju i ostavili za sobom neisplaćene plaće i ispražnjene tvornice, čiju su imovinu kriomice prodavali. Film prikazuje mukotrpnu borbu kroz okupaciju tvornica od strane radnika i kroz pravnu bitku u kojoj pokušavaju dokazati da su vlasnici nelegalno prodavali stečajnu masu. Neizbježan dio priče su sukobi s policijom i samim državnim vrhom koji je u direktnoj sprezi s predstavnicima krupnog kapitala.

Međutim, svojim ustrajnim višemjesečnim okupiranjem i pritiskom na strukture, radnici su, na koncu, natjerali parlament da izglasa novi zakon o eksproprijaciji tj. preuzimanju proizvodnih pogona od strane radnika. Danas u Argentini postoji preko dvjesto institucija, tvornica, bolnica, škola koje su uvele samoupravu. Funkcioniraju po principu plenuma i svi imaju jednake plaće kao i jednaku odgovornost prema svome radnome mjestu. Bitna je razlika da samouprava nije, kao u prijašnjim sustavima, nametnuta s viših instanci, nego sa samog dna, od radnika. Kao mjehur u vodi koja počinje ključati, pokret se širi i pokazuje realnu alternativu sadašnjem eksploatatorskom sustavu u kojem sav višak vrijednosti ide u džepove kapitalista čime se pokazuje da su studentski prosvjedi širom svijeta puno značajniji i dalekosežniji od same ideje besplatnog obrazovanja.

Studentski prosvjedi otvaraju novu-staru ideju i mogućnost da se elitizmu, kompetitivnosti i individualizmu, koji na svaki čin solidarnosti gledaju kao prepreku osobnom uspjehu, suprotstavi jednostavan pojam zajedništva. Natjecanje u kojem se na drugog gleda kao na prijetnju ili u slučaju studenata na onoga koji bi nas mogao istisnuti na niže rangirano mjesto, mijenja apsolutna suradnja i razmjena znanja među studentima. 

U samo nekoliko dana blokade, u zoni slobodnog duha plenuma, tribina, alternativne nastave i stalne rasprave o svim mogućim pojmovima, naučili smo puno više nego u čitavom dosadašnjem obrazovnom procesu.

Sloboda je, dakle, glavna pretpostavka boljeg društva, sloboda od misaonog i fizičkog autoriteta, sloboda od svake vrste diktature i tiranije manjine koja je privatizirala moć i ukinula svaku naznaku demokracije, a studenti su upravo ti koji su svojom borbom pokazali realnu mogućnost za njezino ostvarenje putem direktne demokracije. Zato, gospodo kritičari i svi ostali koji pametujete iz svojih sigurnih budoara, dođite na plenum ili jednostavno zašutite!

Tagovi: studentski aktivizam, studentska blokada
dodaj komentar 29 komentara
  1. Roky30.11.2009. 13:58
    Dobar članak
  2. ugasite tv30.11.2009. 16:11
    potpisujem
  3. opaska30.11.2009. 16:24
    više od osamdeset !sveučilišta! diljem svijeta je blokirano, ne fakulteta.
  4. kolega iz medijske30.11.2009. 19:27
    kad si stiga napisat ovako dobar tekst bogati?? :)
  5. Profesor s PhD30.11.2009. 19:27
    Potpirsujem takođe i javno izričem da je članak R. Matasovića običan pamflet i smeće u prilog tržištu svega pa i znanja..
  6. panda30.11.2009. 19:30
    ako se građanstvo aktvno ne ukljući to će biti izdaja, radnici i seljaci ovaj savez hvatajte ko slamku, padne li jedan danas, sutra drugi, a ostali pritom budu nezainteresirani jer njih nitko nije štitio ili im ne treba, to će biti potonuće u živo blato
  7. mrzim indiferentne30.11.2009. 19:47
    objavite onaj tekst - mrzim indiferentne, močan je i točan
  8. Clover30.11.2009. 20:51
    Uživala sam od sreće. Ako je samo jedan mali dio studenata sličnog stava kao pisac ovog teksta, postoji nada za nas.
  9. Kali bez mere30.11.2009. 21:31
    Sloboda je krajnji stupanj razvoja društva, a ne preduvjet "boljeg" društva. Sloboda koja se demonstrira na plenumima djeluje u laboratorijskim uvjetima i nije nimalo primjenjiva izvan tih uvjeta.

    Ovo društvo nije spremno da bude slobodno, no slobodan pristup znanju korak je ka nekoj budućoj slobodi.
  10. Mickey Mouse30.11.2009. 23:16
    Good one M!
  11. j.01.12.2009. 02:41
    ja ne potpisujem. i tvrdim da je ovaj clanak obican pamflet. s par notornih gluposti. Kao sto je prigovor o bombardiranju (???) mjeseca jer o njemu ovise ljudi i zivotinje i zemlja... svakako! samo sto ga ta raketa nije razrusila u hiljadu komada i unistila cijeli zivot na zemlji... I neko saznanje o tome, kao da je cijala stvar bila tajna. ima jedan u mojoj ulici sto baca papirnate avione prema suncu... sto li ce nam se dogodit ako jednom pogodi sunce?? a dobra je i racunalna infrastruktura nacistickih logora... kakva su to tocno racunala Nijemci imali u logorima? Ne preuvelicavajte cinjenice izvan svaki razmjera!
  12. dar01.12.2009. 03:57
    da nema onog diletantskog dijela o mjesecu, clanak bi bio odlican. ovako je samo dobar.
  13. plenum ljudi i životinja01.12.2009. 04:23
    primjer sa misecom je odličan, baš je ta vijest ica koja nas je okrzla u oceanima govana sa naših medijskih štekera u koje smo prisilno ukopčani, gadan primjer u kakvim je govnima ova civilizacija koja to nije nego se samo arogantno i o tako krivo i neistinito naziva civilizacijom, nekakvim vrhuncem ljudske vrste i linearne historijske evolucije, bacati rakete po misecu, po zemlji, i po svima na koje se meta imperijalizma usmjeri bilo ljudi ili životinja, u stanju smo bez ikakvog slaganja i pristanka ljudi i zivotinja koji na nekom terenu žive, ljudi kojima se nije moglo uobičajenim metodama ukrotiti u svoje anticivilizacijske ciljeve, oteti, razrušiti, satrti prašume, sela, okoliš, ljude, životinje, sve, zbog profita i resursa, monopola na bogatstva koja otimaju jedni te isti dva tri posto iz kaste kapitalista i menađera, nema tu demokracije, nikog se tu ništa ne pita, ne priznaje se ni volja naroda a bogami ni interes života kao takvog u svoj složenosti i osjetljivosti ravnoteže koja ga održava
  14. pitekantrop01.12.2009. 05:47
    @j.
    ma reci mi tko daje amerikancima za pravo da promjene makar i jednu pjegu na mjesecu, a kamoli da ruju po njemu ko da je njihov osobni rektum, a šta se tiče računalne infrastrukture postoje jasni dokazi da se radilo o računalima IBM-a koji naravno nisu bili laptopi sa wirelessom nego na principu bušenih kartica ignorantu jedan. sam ibm je priznao da su računala bila njihova, ali da ne znaju kako su švabe do njih došle, ali takve uređaje je trebalo održavati i ko to bolje radi od samog IBM-a. ima o tome u filmu "the corporation".
    boli tebe kurac za bilo šta dok god imaš para za malo parizera i kremu za hemoroide
  15. j.01.12.2009. 07:29
    a sto ne bi mijenjali pjege po mjesecu. kakvo zlo ce se i kome dogodit zbog toga?
  16. pitekantrop01.12.2009. 14:42
    @j
    Tebi možda nije jasno da je mjesec zemljin vitalni organ i način na koji se ponašaš prema njemu se odražava na bezbroj načina na život na zemlji. Sve što nema direktne vidljive posljedice nekim ljudima je nezamislivo, ali intuitivno je više nego jasno da se radi o nepoštivanju vlastitog životnog prostora koji je ne samo životni prostor nego i ono što te određuje pa čak je i sastavni dio tebe. Jebiga nekome je odmah očito o čemu se radi a nekome nije dovoljan ni čitav životni vijek da nešto shvati.
    There's a natural mystic blowin through the air
    if you listen carefully you can hear
  17. j.01.12.2009. 19:15
    Moj problem je sto onima kojima bi ja trebao nesto objasniti, njima se nista ne moze objasniti. A vama kojima bi ja mozda i hteo nesto objasniti, vama ne trebam nista objasnjavati.. ili kako je ono pricao Djole. O utjesna li si pripadnosti grupi. O utjesno li si odustajanje od objasnjavanja. Naravno da je mjesec bitan za zemlju. Sigurno je i vitalan za veliki dio zivota na zemlji. Ali ni mjesecu ni zemlji se nece ama bas nista dogoditi zato sto neko trazi vodu na njemu. Zato sto neko napravi svemirsku postaju na njemu. Pa cak i zato sto neko pocne iskoristavat rude iz njega. Ma da naprave grad od miljardu ljudi na mjesecu, ni mjesecu ni zemlji se ne bi nista dogodilo zbog toga. Meni je uzbudljiva ideja gradnje svemirske postaje na mjesecu i kretanja u nova istrazivanja :)
  18. j.01.12.2009. 19:42
    @pitekantrop:
    btw. drago mi je da si odustao od psovki i presao na citiranje poezije. to vec bolje zvuci.
  19. mia01.12.2009. 19:58
    Izvrstan clanak!svaka cast!
  20. Profesor s PhD01.12.2009. 22:43
    Ne mogu razumijeti ovoga @j,

    Meni je uzbudljiva ideja gradnje svemirske postaje na mjesecu i kretanja u nova istrazivanja :)

    Pa kako ne kuži svu glupost i ispraznost logike ove nazovi civilizacije koja ide u smjeru da uništi sve što vrijedi ovdje na zemlji, vodu, zrak, zemlju, životinje pa da onda iste te uvijete traži i razvija na mjesecu pod staklenim krovovima ?? Koje budalaštene i bacanje 1000 milijardi dolara na gluposti.
  21. j.02.12.2009. 00:07
    o meni pricas profesore? ;)
    ja ne zagovaram ni unistavanje zemlje ni seobu covjecanstva na mjesec pod staklene krovove. Al da mi je uzbudljiva ideja svemirskih istrazivanja, je. I da smatram da se znanost i tehnologija trebaju i dalje razvijati, smatram.
  22. sve treba stati02.12.2009. 01:07
    kakve to veze ima s temom, ti smatras, pa sto? gdje je cila slika, di je uzrok posljedica, odgovornost, etika, bezbroj komponenti kojih nema, glavno da svak ima svoje hebeno misljenje i to da je bar njihovo misljenje nego je plod brejnvoša i ljenosti uma i ljudskog egoizma
  23. brainwashed j.02.12.2009. 02:09
    to se i ja pitam od pocetka... kakve veze ima mjesec sa temom ovog clanka???
  24. sve treba stati02.12.2009. 14:25
    itekako ima veze sve sa svime, ali me nervira kako se sad bez ikakve dubine nabacuje ja sam za il ja sam protiv tehnologije!! to je budalasto, valjda kolko i komentatori

    tehnologija nije ni dobra ni losa ali je nacin na koji se koristi vise los i katastrofican nego dobar, dobar je samo u tragovima

    milijarde milijardi idu u tehnologiju koja se uglavnom i u pravilu razvija u svrhu manipulacije, kontrole, vojske i obavjestajaca, gmo eksperimenata...itako dalje i tako blize, moglo bi se reci da je to u pravilu protiv prosperiteta zivota na zemlji, a na njegovu nepopravljivu stetu i gubitak

    pokusajmio samo zamisliti koja se sve korist moze ostvariti za svih u pravcu kvalitetnog i slobodnog, sretnog zivota kad bi stvari bile drugacije postavljene, kad bi se sva silna energija koristila za korist ljudi i prirode, za znanje, kulturu, zdravlje.... eto ti raketiranje miseca i borbe studenata u vrlo direktnom odnosu, ako mozes shvatiti, a ako ne onda se naseli tamo i zivi u svemirskoj bazi, ali ne zaboravi baciti koju nuklearnu raketu na sebe, tako da te vise nema
  25. j.03.12.2009. 05:18
    good job! me nuked! next? :))))))))
  26. slobodni filozofski !04.12.2009. 21:35


    26378208@N06/sets/72157617012760225/" rel="nofollow">http://www.flickr.com/photos/26378208@N06/sets/72157617012760225/
  27. slobodni filozofski !04.12.2009. 21:36
    26378208@N06/sets/72157617012760225/" rel="nofollow">http://www.flickr.com/photos/26378208@N06/sets/72157617012760225/
  28. Netko s zrnom soli u glavi07.06.2010. 21:33
    Niti jedan Jelenićev tekst nije niti prolazan, a kamoli da ga se nazove dobrim. Ti Jeleniću očigledno ne razumiješ osnovne pojmove koje si uzimaš za pravo koristiti u svrhu argumentacije, lol, ovo je toliko loše da se pitam tko vodi ovaj site da pušta ovakve gluposti... strašno
  29. pitekantrop15.06.2010. 01:22
    ma odjebi i sakrij se među tatine crijevne resice
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu