Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Država diskriminira, a građani plaćaju

Fotografija članka
Sud u Strasbourgu ustvrdio je da je Hrvatska prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima kojima se zabranjuje diskriminacija temeljem vjerske pripadnosti i jamči pravo na slobodu vjeroispovijesti

Hrvatska diskriminira tri vjerske zajednice reformacijsko-protestantske orijentacije - Savez crkava Riječ života, Crkvu cjelovitog evanđelja te Protestantsku reformiranu crkva - te zbog toga mora platiti štetu koja ukupno iznosi više od 32 tisuće eura, presudio je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

U objavljenoj presudi, Sud je ustvrdio da je Hrvatska prekršila članke 14 i 9 Europske konvencije o ljudskim pravima kojima se zabranjuje diskriminacija temeljem vjerske pripadnosti te jamči pravo na slobodu i prakticiranje vjeroispovijesti. Naime, Hrvatska je onemogućila da ove tri registrirane vjerske zajednice poučavaju vjeronauk u školskim i predškolskim ustanovama i da njihovi članovi sklapaju brakove u svojoj crkvi, te zabranila njihovim službenicima pristup zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi, kaznionicama i zatvorima.

Ovakvim pravorijekom Europski je sud uvažio argumente iz tužbe koju su ove tri vjerske zajednice predale prije dvije godine i o kojoj je Novi list opširno izvijestio. Europski suci presudili su da Hrvatska svakoj vjerskoj zajednici mora isplatiti devet tisuća eura neto (što znači da mora uplatiti i prateće poreze) u ime nematerijalne štete, te 4.570 eura za troškove postupka. Ova će se sredstva uzeti, naravno, iz državnog proračuna koji pune hrvatski građani, pa će tako svi oni "platiti" diskriminaciju koje su provodile hrvatske državne institucije.

mario_ducic.jpg

Svoja ustavom zajamčena prava tri vjerske zajednice godinama su neuspješno pokušavale izboriti putem hrvatskih institucija, a 2005. godine obratile su se i Ustavnom sudu. No, on se proglasio nenadležnim jer su, objasnili su ustavni suci, prava ovim crkvama uskraćena temeljem Vladine odluke, a ne na osnovi zakona, što je formalno točno. Naime, hrvatski Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002. odredio je da pravo na javno obavljanje vjerskih obreda imaju samo one zajednice koje zaključe ugovor s Vladom. A koncem 2004. godine Vlada je u svojem zaključku definirala posebne uvjete za sklapanje tih ugovora.

Tako je vjerska zajednica morala dokazati da je na području Hrvatske djelovala na dan 6. travnja 1941. godine, da je nakon toga kontinuirano postojala te da broj njezinih vjernika prelazi šest tisuća prema posljednjem popisu stanovništva. Ako, pak, ne ispunjava ove uvjete, onda mora dokazati da se "radi o povijesnoj vjerskoj zajednici europskog kulturnog kruga". No, Vlada je vrlo nedosljedno primjenjivala vlastiti zaključak. Tako je s ovim trima zajednicama odbila sklopiti ugovor, obrazloživši da ne zadovoljavaju ni jedan od propisanih uvjeta. No, prije toga ugovore je zaključila s mnogim vjerskim zajednicama koje su puno "mlađe", koje imaju znatno manje vjernika i koje ne pripadaju "europskom kulturnom krugu".

Ugovor s Vladom ima, primjerice, Bugarska pravoslavna crkva, osnovana 2000. godine, s osam članova, Makedonska pravoslavna crkva iz 2001. koja broji 211 članova, te mnoge druge zajednice - Kristova crkva, Evanđeosko-pentekostna crkva, Savez Pentekostnih crkava u RH, Savez baptističkih crkava, Kristova crkva, Kršćanska adventistička crkva - koje nisu ni tražene starosti niti okupljaju šest tisuća vjernika.

Presuda Europskog suda za ljudska prava pokazuje da je pravda pobijedila. Jednakost svih vjerskih zajednica zajamčena je hrvatskim Ustavom i nadamo se da će sada, kada je na to Hrvatsku upozorio Europski sud, ona konačno vrijediti i za nas, komentirao je Mario Dučić, pastor i predsjednik Crkve cjelovitog evanđelja.
Dučić dodaje da su predstavnici i vjernici triju vjerskih zajednica zadovoljni što su suci u Strasbourgu uvažili njihovu žalbu zbog diskriminacije. "Mi smo tom žalbom ušli u rizik i bili smo izloženi velikom pritisku, posebice Vladinog ureda za odnose s vjerskim zajednicama", rekao je Dučić.

Tagovi: europski sud za ljudska prava, diskrimnacija
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 2 komentara
  1. antikrist22.12.2010. 15:28
    postoje dvije opcije - ili omogućiti svim vj. zajednicama (dakle i npr. recimo prakticionerima vudua ili šamanizma - to će sigurno biti zanimljivije školarcima) pristup školama ako postoji i 1 zainteresirani učenik, plus isto to za vojsku (npr. vojni ordinariji) i sklapanje brakova;

    ili u duhu sekularne države institucije sustava odvojiti od vjerskih - tj. izbaciti vjeronauke, ordinarijate i slična govna u ropotarnicu povijesti;

    jasno je da je druga opcija jednostavnija, jeftinija, i u interesu tisućljećima namjerno zaglupljivanog i već od kolijevke nasilno indoktriniranog pučanstva, i da je treba provesti pa makar se zaglupljena većina tome i protivila suprotno svojim stvarnim interesima .
  2. Coby03.01.2011. 12:01
    Čini mi se da je autorica članka malo u krivu što se tiče starosti nekih protestantskih zajednica. Naime, osnivanje Baptističke crkve Zagreb datira se oko 1896., Petrinjske 1935.. Između 1922. i 1939. je utemeljena baptistička crkvena organizacija u Hrvatskoj i zakonski je priznata baptistička vjeroispovijest, uključena je u usvojene vjeroispovijesti tadašnje Jugoslavije.

    Slični podaci mogu se dobiti za druge navedene vjerske zajednice. Osim toga, kriterij je:
    a) starost+članstvo ILI
    b)pripadnost "povijesnoj vjerskoj zajednici europskog kulturnog kruga"
    a pod b) spadaju mnoge protestantske zajednice koje u Europi postoje od reformacije (1517.g.)
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

24.05.

Zatvorite ratne zločince

Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala

24.05.

Sistematska diskriminacija Roma

Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava

24.05.

U pripremi rezolucija o homofobiji

Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe

23.05.

Beograd Pride najavljen za listopad

Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada

22.05.

Ponovno zabranjen Pride u Moskvi

Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija

22.05.

Tužna statistika

Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada

21.05.

Otkazana ukrajinska Povorka ponosa

Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti