Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Javna studentska tribina Nezavisne studentske inicijative Split, održana u subotu, u prostorijama Filozofskog fakulteta sa početkom u 15 sati, bila je interesantna iz više razloga. Naime, na tribinu bili pozvani i radnici Željezare Split, vranjičkog Salonita te Dalmatinke Nove, a također i feralovci Predrag Lucić i Boris Dežulović.
Prije same tribine održana je kratka prezentacija o direktnoj demokraciji u studentskom organiziranju, koja je između ostalog sugerirana radnicima u njihovoj borbi.
Od radnika, pozivu su se odazvali Iva Radonja i Ivo Delonga, dugogodišnji radnici Dalmatinke Nove, ili, kako je to hrabra gospođa Iva rekla:"Bivši radnici, bivše tvornice Dalmatinke Nove". Potresno je bilo slušati njihove priče. Iva Radonja je bila radnica Dalmatinke preko trideset, a Ivo Delonga preko dvadeset godina. Ono što su doživjeli zadnjih godina pod upravom zloglasne braće Ladini, čovjeku izaziva mučninu, ali i bijes na one koji su to dopustili, iz samo njima znanih interesa. Doduše, nije da svima nama, a pogotovo Ivi Radonja nije jasno o kakvim se interesima tu radilo.
Studenti su pažljivo slušali priču ovo dvoje radnika, a na kraju su ih oboje nagradili zvučnim pljeskom. To je bio način na koji su ovi mladi ljudi iskazali poštovanje i divljenje dugogodišnjoj iscrpljujućoj borbi radnika za svoja osnovna ljudska i radnička prava. Naravno, radnici nisu slučajno bili pozvani na ovu tribinu.
Naizgled samo, studenti i radnici vode dvije različite borbe, ali u osnovi, to je ista borba: za ljudska prava, za dostojanstvo "malog" čovjeka, za buđenje svijesti i protiv opće ravnodušnosti. Nimalo laka borba, to je ono što su studenti kroz mnoga pitanja radnicima mogli saznati, ali su isto tako dobili njihovu punu podršku i dragocjene savjete. Ako netko u ovoj zemlji zna što znači boriti se protiv nepravde i pružati otpor ne pitajući za cijenu, onda je to gospođa Iva Radonja. Svu težinu borbe studenti su naravno dosad već osjetili i kroz vlastita iskustva, počevši od ignoriranja od strane medija, nerazumijevanja od vlastitih kolega studenata pa do perfidnih izjava i članaka u tiskanim medijima kojima se ove studente proglašava saboterima, ljenčinama koje bi "sve besplatno" do nevjerojatne kvalifikacije o studentima- "teroristima".
Sve je to već viđeno, proživljeno, ne treba čovjek biti puno pametan da bi shvatio mehanizme onemogućavanja bilo kakvog smislenog otpora eksploataciji i nepravdi od strane moćnih "faca". To su studentima, na svoj lucidni način, rezimirali Predrag Lucić i Boris Dežulović. Razvila se živa diskusija na tu temu i sasvim je sigurno da su studenti, što od radnika Dalmatinke, što od feralovskog dvojca, čuli poprilično korisnih ideja, savjeta i iskustava. Kao jedan od problema studenata u njihovoj borbi navedena je i činjenica da većina javnosti u biti ne zna i ne razumije za što, ili protiv čega se studenti u stvari bore.
Tribina je privedena kraju zaključkom i savjetom studentima: Ne odustajati od borbe koliko god prepreka bilo na putu, koliko god balvana im se bacalo pod noge. Djelovati na svijest ostalih segmenata u društvu strpljivo i uporno, ne zaboravljajući najvažnije: Pojedinačni otpor ne znači mnogo, on je samo kapljica u moru. Međutim, kada se obespravljeni ujedine, lako dolazi do plime, a to je noćna mora onih sa kojima se i borimo.
Nakon toga prikazan je film autora N. Klein i A. Lewis "The Take" koji govori o uspješnom pokretu preuzimanja tvornica u svoje ruke od strane radnika u Argentini, koja je gospodarski krahirala nakon intervencija MMF-a.
Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala
Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava
Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe
Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada
Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija
Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada
Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.