Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Tribunal se ponovo karakteriše kao politička institucija usmerena protiv Srba i Srbije
Veselin Šljivančanin, koji je do preinačenja presude boravio u Beogradu, u Hag se vratio pre samo nekoliko dana u ugodnom društvu Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića sa kojima je kročio kroz vrata haškog kazamata ne bi li sa olakšanjem dočekao pravosnažnu presudu koja je glasila da je Šljivančanin kažnjen sa pet godina zatvora zbog pomaganja mučenja 194 zarobljena Hrvata na Ovčari.
Presuda je, na iznenađenje mnogih, preinačena i za isti zločin, jer mu se ništa drugo nije moglo staviti na teret. Naime, Žalbeno veće Tribunala odredilo je kaznu od 17 godina. U Hrvatskoj je preinačena presuda pozdravljena.
Premijer Ivo Sanader kratko se oglasio: „Sigurno da je nepravda ublažena i da je to puno primjerenija, iako ne do kraja primjerena kazna. Ne možemo u cjelini biti zadovoljni pristupom zločinima koji su se dogodili u Vukovaru jer sve ono što se tamo dogodilo nije dovoljno sankcionirano".
Za razliku od njega, porodice žrtava, iako su dobile malu satisfakciju, i dalje ističu da bez obzira kakva presuda bila njihove najmilije ništa ne može vratiti. Strasti, koliko god bile opravdane, ipak su se malo primirile.U Srbiji se, međutim, stiče utisak da se jedva čeka na neku sličnu presudu kako bi se ponovo osulo drvlje i kamenje na Tribunal. Jasno, dežurni mediji, zločinci u odelima političara, prednjače. Tribunal se ponovo naziva političkom institucijom koja ne sudi pojedincima nego Srbiji... već sažvakana priča uvek pogodna za malo dodvoravanja naciji.
Posebnu brigu prema naciji pokazao je Nacionalni savet za saradnju sa Haškim tribunalom, čije je predstavnike presuda iznenadila. Pokazana je i zavidna briga za zdravlje javnosti, a posebno njeno poimanje Tribunala.
„Drastično pooštravanje kazne okrivljenom Šljivančaninu od strane drugostepenog veća na osnovu dokaza koji su bili poznati i prvostepenom veću biće teško razumljivo za našu javnost i predstavljaće još jedan faktor koji će doprineti da se poverenje srpske javnosti u nepristrasnost rada Tribunala dodatno umanji ili čak svede na minimum. Smatramo da će nerazumevanje presuda Tribunala od strane javnosti otežati proces suočavanja sa prošlošću u državama regiona", piše u saopštenju Saveta, koji dalje dodaje:
„Ovim nikako ne osporavamo težinu zločina učinjenog na Ovčari kod Vukovara u noći između 20. i 21. novembra 1991. godine, za koji se i pred našim pravosuđem vode postupci protiv više lica okrivljenih da su neposredno učestvovali u izvršenju tog krivičnog dela. Uprkos nezadovoljstvu koje je izazvano pojedinim odlukama Tribunala, Republika Srbija svesna je svojih međunarodnih obaveza i nastaviće da radi na okončanju saradnje sa Tribunalom, jer je to u najboljem interesu ove države i njenih građana. Istovremeno, Nacionalni savet istrajaće na inicijativi da se omogući licima koja su osuđena pred Tribunalom kazne izdržavaju u zemljama čiji su državljani".
Kolo se i dalje okreće, a u Tribunalu od Saveta očekuju pismo drugačijeg sadržaja.
Zadovoljno Tužilaštvo
U Tužilaštvu Tribunala su ovog puta zadovoljniji. „Tužilaštvo pozdravlja presudu Žalbenog veća u predmetu Mrkšić i Šljivančanin. Žalbeno veće je zaključilo da je kazna od pet godina koju je izreklo Pretresno veće nerazumna, pa je u skladu sa dodatnom osudom Šljivančanina za pomaganje i podržavanje zločina ubistva i činjenicom da je prethodna kazna, prema njihovom mišljenju, bila previše niska, njega osudilo na 17 godina", rekla je Olga Kavran, portparolka Tužilaštva.
Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala
Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava
Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe
Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada
Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija
Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada
Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.