Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Homoseksualni brak nije temeljno ljudsko pravo

Fotografija članka
Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu je novom presudom poručio kako zemlje EU nisu obavezne uvoditi i prihvaćati homoseksualne bračne zajednice

"Država koja odbija prihvatiti homoseksualnu ili lezbijsku bračnu zajednicu time ne krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima", kaže se u ovotjednoj presudi Europskog suda za ljudska prava. Time je odbijena tužba jednog homoseksualnog para iz Austrije.

Homoseksualni brakovi su dozvoljeni i u Španjolskoj

Gradska uprava Beča je još 2002. godine dvojici muškaraca, tada u dobi od 48 i 50 godina, uskratila dozvolu za sklapanje braka s obrazloženjem da je brak moguć isključivo između osoba različitog spola, znači između muškarca i žene. Na to su njih dvojica podnijeli tužbu sudu u Strassbourgu tvrdeći da se ovime krši njihovo građansko pravo na sklapanje braka te da ih se diskriminira. Oni su se pozvali i na zakonom zajamčeno pravo na poštovanje njihovog osobnog i obiteljskog života.

Suci su u obrazloženju svoje presude utvrdili da članak 12. Konvencije o ljudskim pravima pravno reguliranje sklapanja brakova izričito stavlja u nadležnost zakonodavstava pojedinih država.

Različite zemlje - različiti zakoni

U zemljema članicama Europske unije pitanje homoseksualnih brakova je dosada rješavano na različite načine. Iako je općenito primjetna tendencija prihvaćanja i tog oblika bračnih odnosno životnih zajednica, u većini zemalja to ipak nije legalizirano.

Prva zemlja koja je legalizirala homoseksualne brakove bila je Danska, 1989. godine. Taj primjer su malo kasnije slijedile i druge nordijske zemlje - između 1993. i 2002. godine tu vrstu brakova legalizirale su redom Norveška, Švedska, Island i Finska. U međuvremenu u 21. od ukupno 27 zemalja EU-a postoje propisi koji reguliraju istospolne bračne ili životne zajednice.

U Njemačkoj od 2001. a u Austriji od ove godine na snazi su propisi koji homoseksualnim i lezbijskim parvima omogućavaju zasnivanje tzv. životnih zajednica. Te zajednice su u brojnim aspektima izjednačene sa bračnim zajednicama, ali postoje i značajne razlike. Tako primjerice homoseksualni parovi imaju mirovinska prava, a dozvoljeno je i nošenje zajedničkog imena. S druge strane njima međutim nije dopušteno posvajanje djece, a u Austriji im nije omogućena čak ni svečana ceremonija pred matičarem.

Tagovi: europski sud za ljudska prava, prava seksualnih manjina, LGBTIQ
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 1 komentar
  1. Balad06.09.2010. 18:48
    Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strassbourgu:

    "Država koja odbija prihvatiti homoseksualnu ili lezbijsku bračnu zajednicu time ne krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima"

    je posve neutemeljena, što se tiče osnovnih ljudskih prava. Njenu relativnu utemeljenost treba tražiti samo u okviru "Europske konvencije o ljudskim pravima", koja je odraz trenutka i samim time privremena.

    Naime, i rečena konvencija kao i pravo na brak (heteroseksualaca ili homoseksualaca) su čisto ljudske - dakle ni u kojem slučaju apsolutne tvorevine. Brak je odavno postao civilna institucija i samim time neovisan o crkvenim kanonima. Čisto ljudski izbor - neovisan o bilo kakvim konvencijama ili o Bogu - je, kome će se dati pravo na brak. Kao što je sve u svijetu (svemiru) podložno evoluciji, tako je i sa ljudskim stavovima o svemu. Pa tako i o braku.

    Neke evropske (i svjetske) zemlje uvele su pravo na homoseksualni brak. Time one također ne krše "Europsku konvenciju o ljudskim pravima" koja je po tom pitanju posve neodređena. Razvoj ljudskih sloboda i trendovi koji se dešavaju u svijetu, pokazuju da će u doglednoj budućnosti i spomenuta konvencija morati postati određena, što se tiče homoseksualnih brakova.

    Oni kojima smetaju takvi brakovi, imaju psihičkih problema u njihovu prihvaćanju. Naime, ti brakovi BAŠ U NIČEMU NE UMANJUJU ILI OMETAJU SLOBODU HETEROSEKSUALNIH OSOBA.

    Osim prava na umišljenost o navodnoj svemirskoj (božanskoj?) osobitosti heteroseksualnog braka. Čemu je uvelike kumovao njihov katolički (kršćanski) odgoj.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

24.05.

Zatvorite ratne zločince

Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala

24.05.

Sistematska diskriminacija Roma

Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava

24.05.

U pripremi rezolucija o homofobiji

Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe

23.05.

Beograd Pride najavljen za listopad

Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada

22.05.

Ponovno zabranjen Pride u Moskvi

Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija

22.05.

Tužna statistika

Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada

21.05.

Otkazana ukrajinska Povorka ponosa

Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti