U izvještaju o globalnoj rodnoj neravnopravnosti kaže se da je za 96 posto smanjena nejednakost u zdravlju i 93 posto u obrazovanju, u usporedbi s ekonomskom nejednakosti koja je manja za dvije trećine i nejednakosti u političkoj participaciji koja je smanjena samo za samo petinu. Na vrhu popisa od 135 zemalja uvjerljivo sjede Island, Norveška, Finska, Švedska i Irska, posljednjih su pet Saudijska Arabija, Mali, Pakistan, Čad i Jemen.

Hrvatska je 50. na toj listi, što je uspon u odnosu na prošlogodišnje 53. mjesto i 54. mjesto iz 2009., ali i dalje zaostatak u odnosu na 16. mjesto 2006. i 2007. godine. U odnosu na 2010. Njemačka se s 13. popela na 11. mjesto, a Britanija je pala za jedno mjesto i sad je 16. Kina je ostala na 61. poziciji, a Rusija je skočila za dva mjesta, na 43.

"Žene postaju jednako zdrave i obrazovane kao muškarci, ali u jednakome broju nisu ušle u gospodarstvo ni u strukture odlučivanja", kaže Saadia Zahdi, direktorica u Svjetskome ekonomskom forumu i jedna od autorica izvještaja.

"Mnoge razvijene ekonomije uspjele su smanjiti neravnopravnost spolova u obrazovanju, ali rijetke su uspjele izvući maksimalnu korist od te investicije. Nordijske su zemlje u tome predvodnice", kaže se u izvještaju. "Ukupno, te su ekonomije omogućile roditeljima da kombiniraju posao i obitelj", kaže se u izvještaju i dodaje kako je u takvim zemljama čak porasla i stopa nataliteta.

Među uspješnim politikama nordijskih zemalja koje identificira izvještaj nalaze se i obvezni očev roditeljski dopust, izdašni paket porodiljskog koji financiraju poslodavci i socijalno osiguranje, porezni poticaji i programi povratka u svijet rada nakon majčina porodiljnog.

Iako su Sjedinjene Države šeste po ekonomskoj participaciji i mogućnostima, "percipirana nejednakost plaće za isti posao ostaje visoka, pa su Sjedinjene Države 68. na svijetu po toj varijabli". U Kini gotovo tri četvrtine žena radi, ali muške plaće brže rastu, kaže se u izvještaju.

Žene su gotovo polovina japanskih polaznika tercijarne edukacije, "ali samo devet posto njih zauzima vodeće položaje, što pokazuje nedovoljnu iskorištenost ženskoga dara u toj zemlji", kaže se u izvještaju.

Izvještaj je između ostaloga mjerio rodne razlike u plaći, participaciji u radnoj snazi, zapošljavanju na mjestima koja traže posebne vještine, dostupnost temeljnog i višeg obrazovanja i zastupljenost u strukturama odlučivanja. Hrvatska je svoj najbolji rezultat u rodnoj ravnopravnosti ostvarila na području zdravstva, a najlošiji u sudjelovanju u gospodarstvu i ekonomskim prigodama.

Tagovi: rodna ravnopravnost