Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Istražiti Šeksa i Domazeta

Fotografija članka
Novoizabrana hrvatska Vlada mora procesuirati osumnjičene za ratne zločine, među kojima su nekadašnji visoki vojni i politički dužnosnici, tvrdi Amnesty International

Prema rečima Nikole Dakvort, direktorke Amnesty International za Evropu i centralnu Aziju, Hrvatska će morati da se pozabavi svojom prošlošću, kako bi krenula napred.

"Nova Vlada će morati da prekine niz grešaka koje je činila prethodna garnitura i da pokrene brze, temeljne i nepristrasne istrage za ratne zločine", istakla je Dakvortova.

Uprkos postojanju javno poznatih informacija, navodi protiv pojedinih visokih vojnih i političkih zvaničnika nikada nisu ispitani. Ovi navodi tiču se, između ostalih, nekadašnjeg zamenika predsednika Sabora, a sadašnjeg saborskog zastupnika, Vladimira Šeksa koji se sumnjiči za ratne zločine počinjene 1991. godine u Istočnoj Slavoniji. Navodi protiv Šeksa zasnivaju se na svedočenjima tokom suđenja Branimiru Glavašu za ratne zločine.

Među osumnjičenima je i general hrvatske vojske Davor Domazet-Lošo koji se povezuje sa ratnim zločinima počinjenim 1993. godine u Medačkom Džepu. Njegovo ime spominjano je tokom suđenja generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu.

"Kao rezultat neaktivnosti hrvatskih vlasti, žrtvama i njihovim porodicama uskraćeno je pravo na istinu, pravdu i obeštećenje. Većina počinilaca ostala je na slobodi", rekla je Dakvortova.

Prema podacima iz Kancelarije državnog tužioca, oko 540 slučajeva još uvek su u predistražnom postupku. U proseku, svake godine je zaključeno oko 18 slučajeva za ratne zločine. Ovim tempom oni koji se sumnjiče za zločine nikada neće biti izvedeni pred sud, smatra Amnesty International.

Iako je poslednjih godina postignut izvesni napredak u procesuiranju ratnih zločina, Amnesty International ostaje zabrinut zbog sporih istraga, neodgovarajuće zaštite svedoka, te zbog činjenice da žrtve još uvek nemaju mogućnost obeštećenja. Takođe, AI je nezadovoljan zbog toga što hrvatsko pravosuđe nastavlja da primenjuje Krivični zakon iz 1992. godine, uprkos ozbiljnim "rupama" u zakonu.

"Ukoliko Hrvatska ne reši brzo ove probleme, ostaće pitanje je li zemlja ispunila svoje obaveze glede ljudskih prava ili uslove za članstvo u EU", konstatovala je Nikola Dakvort.

Tagovi: ratni zločini
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 3 komentara
  1. bolja ideja26.12.2011. 22:44
    istraziti ai
  2. bravo josipović28.12.2011. 21:03
    "- Amnesty International može inzistirati što god hoće, ali piše na krive adrese. Bilo bi strašno kada bi Vlada istraživala, Vlada se nema što s tim baviti. To je stvar Državnog odvjetništva koje treba vidjeti ima li ili nema uvjeta za progon bilo koga - rekao je Josipović."
  3. nemeretako02.01.2012. 00:36
    A Šeksov zakon o ništetnosti čemu on služi zar se i "AI" ne mora ravnati po njemu a ne dosađivati sa svojim zahtjevima,odmah poslati prosvjednu notu diplomatskim putem!
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

24.05.

Zatvorite ratne zločince

Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala

24.05.

Sistematska diskriminacija Roma

Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava

24.05.

U pripremi rezolucija o homofobiji

Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe

23.05.

Beograd Pride najavljen za listopad

Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada

22.05.

Ponovno zabranjen Pride u Moskvi

Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija

22.05.

Tužna statistika

Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada

21.05.

Otkazana ukrajinska Povorka ponosa

Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti