Hrvatska bi trebala pomno proučiti ocjene stanja ljudskih prava u državi koje su 8. i 9. studenog 2010. iznijeli Ujedinjeni narodi i Europska unija te prihvatiti i izvršiti njihove preporuke, izjavili su danas u Human Rights Watchu. Ujedinjeni narodi i Europska unija izrazili su osobitu zabrinutost zbog pomanjkanja napretka u području prava osoba s invaliditetom, odgovornosti za ratne zločine te postupanja prema Srbima i ostalim manjinama.

UN-ovo Vijeće za ljudska prava ispitalo je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj u sklopu svog Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava (UPR), postupka koji obuhvaća sve zemlje članice, dok je Europska komisija svoju ocjenu stanja u Hrvatskoj objavila u redovnom godišnjem izvješću o napretku u pristupnim pregovorima.

Na sjednici na kojoj je predstavljen pregled UN-ovog Vijeća za ljudska prava nekoliko je zemalja Hrvatskoj postavilo pitanja o nastavku institucionalizacije ljudi s intelektualnim ili mentalnim invaliditetom, dok se u EU-ovom izvješću o napretku napominje da se u deinstitucionalizaciji, a osobito onoj ljudi s mentalnim invaliditetom, ostvaruje tek "polagani napredak". U Hrvatskoj u ustanovama živi oko devet tisuća ljudi s intelektualnim ili mentalnim invaliditetom - otprilike 1 na svakih 500 stanovnika Hrvatske.

"UN i EU pozvali su Hrvatsku da unaprijedi prava osoba s invaliditetom koje spadaju u najosjetljivije skupine stanovnika u zemlji", rekla je Amanda McRae, stipendistica zaklade Finberg u Human Rights Watchu. "Hrvatska bi trebala iskazati privrženost ostvarivanju ljudskih prava tako što će preseliti te osobe u zajednicu i pružiti im priliku za vođenje ispunjenih i produktivnih života."

Hrvatska je 2007. godine među prvim državama na svijetu ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom -- međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji obuhvaća pravo osobe da živi u zajednici, a ne u ustanovi. Hrvatska je, osim toga, 2006. godine, u sklopu pristupnih pregovora, obećala Europskoj uniji da će preseliti ljude s invaliditetom iz ustanova u zajednicu.

No unatoč preuzetim obvezama broj ljudi s intelektualnim ili mentalnim invaliditetom koji žive u ustanovama u Hrvatskoj raste, zaključuje se u izvješću Human Rights Watcha objavljenom u rujnu 2010. godine. Human Rights Watch je također utvrdio da su mogućnosti dobivanja smještaja i podrške u zajednici za takve osobe tek neznatno veće u odnosu na vrijeme kad je Hrvatska dala obećanja UN-u i EU-u.

Human Rights Watch preporučio je Hrvatskoj da proširi programe koji potiču življenje u zajednici za osobe s intelektualnim ili mentalnim invaliditetom. Osim toga, preporučio Hrvatskoj da prestane ljudima oduzimati "poslovnu sposobnost"-- pravo na samostalno donošenje važnih životnih odluka -- kako bi oni mogli izvršiti svrhovit odabir svoga mjesta i načina života.

Hrvatsko izaslanstvo u UN-u izjavilo je da će do kraja godine biti usvojen opsežan plan deinstitucionalizacije. Izaslanstvo je, osim toga, reklo da će pokušati provesti reformu zakona o poslovnoj sposobnosti, u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i s preporukama Human Rights Watcha.

"Obveze koje je ovoga tjedna Hrvatska preuzela prema osobama s invaliditetom pozitivan su korak", izjavila je McRae. "No stvarni ispit predstavljaju akcije koje ona poduzima da bi te obaveze izvršila i koje donose konkretna poboljšanja života ljudi.

Tijekom predstavljanja pregleda za Hrvatsku pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava Hrvatska je izjavila da je ostvarila napredak u zaštiti osjetljivih skupina i u promicanju ljudskih prava.

No izvješća EU-a i UN-a ukazuju na niz problema u području ljudskih prava koja treba rješavati, uključujući pomanjkanje nepristranosti u vođenju sudskih postupaka za ratne zločine. Kao što se vidi iz dokumenata Human Rights Watcha i ostalih organizacija, u sudskim postupcima za ratne zločine u Hrvatskoj, koji se vode kao posljedica nedjela počinjenih tijekom rata za stjecanje neovisnosti od bivše Jugoslavije u razdoblju od 1991-1995. godine, katkada se očituje pristranost protiv optuženika srpske nacionalnosti. Osim toga, suđenja se često provode bez nazočnosti optuženih, čime im se zapravo uskraćuje prilika za ostvarivanje prava na obranu.

Izvješća UN-a i EU-a također naglašavaju potrebu za snažnijom zaštitom manjinskih skupina, uključujući i Srbe. Više od 75 tisuća izbjeglica koji su napustili zemlju za vrijeme rata još se uvijek nisu vratili u Hrvatsku, a većina njih su Srbi. Ujedinjeni narodi i Europska unija pozvali su Hrvatsku da učini više u pružanju potpore onima koji se još uvijek žele vratiti, uključujući i osiguravanje programa stambenog zbrinjavanja.

"Hrvatska ne može krenuti naprijed ako se ne suoči sa svojom prošlošću", izjavila je McRae. "Poštena suđenja za ratne zločine i podrška povratku izbjeglica temeljni su dijelovi toga procesa."

Hrvatska od 2005. godine vodi pregovore za pristupanje Europskoj uniji. U lipnju je otvorila poglavlje o reformama temeljnih ljudskih prava, što je uvjet za pridruživanje EU.

Mehanizam UPR ustanovljen je rezolucijom Generalne skupštine iz 2006. godine kojom je osnovano Vijeće UN-a za ljudska prava. Njime se ocjenjuje stanje ljudskih prava u svih 192 zemlje članice, pri čemu se svaka država ocjenjuje svake četiri godine. Ovotjedna ocjena bila je prva ocjena za Hrvatsku.

Dodatna izvješća Human Rights Watcha za Hrvatsku potražite u:

Izvješće iz rujna 2010, "Kad jednom uđeš, više nikad ne iziđeš", dostupno na adresi:

http://www.hrw.org/en/reports/2010/09/23/once-you-enter-you-never-leave

Predstavka Human Rights Watcha za UPR za Hrvatsku, dostupna na adresi: http://www.hrw.org/en/news/2010/04/19/universal-periodic-review-croatia

Poglavlje o Hrvatskoj Svjetskog izvješća za 2010, dostupno na adresi: http://www.hrw.org/en/world-report-2010/croatia