H-Alter
Međunarodni dan sjećanja na nestale
Svaka obitelj ima pravo saznati gdje su njihovi najbliži. Međunarodni dan nestalih osoba je svjetski godišnji događaj kojim se 30. kolovoza svijet prisjeća osoba koje su nestale kao posljedica oružanih sukoba, zločina protiv čovječnosti ili kršenja ljudskih prava, a čije sudbine i mjesta ukopa nepoznati. Ideja za komemoraciju ovog dana potekla je od Latinoameričke federacije udruženja zatočenih i nestalih osoba (Federación Latinoamericana de Asociaciones de Familiares de Detenidos-Desaparecidos), osnovane 1981. godine u Kostarici.
Za obitelji nestalih u ratu prolaze godine nadanja i očekivanja te nastojanja da se putem pokrenutih postupaka traženja nestalih ili traženja posmrtnih ostataka, ostvari osnovno humanitarno pravo svake obitelji da sazna sudbinu svojih članova.
Iako je u posljednjih pet godina ekshumirano više od 4.000 posmrtnih ostataka, u Republici Hrvatskoj, prema službenim podacima Hrvatskog Crvenog križa i Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, još se 1.997 osoba vode kao nestale, dok je za 439 osoba još uvijek otvoren zahtjev za traženje posmrtnih ostataka. Prema podacima Međunarodnog crvenog križa u Bosni i Hercegovini još se uvijek traži 10.512 osoba, a na Kosovu 1.842 osobe. Njihovi posmrtni ostaci leže razbacani po masovnim grobnicama, grobovima i jamama širom zemlje, dok članovi/ice njihovih obitelji već dva desetljeća traže istinu o sudbini njihovih najmilijih.
Zato još jednom pozivamo nadležne institucije u Hrvatskoj i susjednim zemljama da intenziviraju potragu za svim nestalim osobama te i ubrzaju lociranje potencijalna grobišta, ekshumaciju evidentiranih grobnica i lokacija sahrane te identifikaciju pronađenih posmrtnih ostataka.
prethodnosljedeće
Vezane vijesti
Međunarodni dan sjećanja na nestale
"Pozivamo nadležne institucije u Hrvatskoj i susjednim zemljama da intenziviraju potragu za svim nestalim osobama te ubrzaju lociranje…
Objavljeno: 29.08.2011.
© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
dodaj komentar 3 komentara
Prva vijest:
--------------
Kosor: U Beogradu ključ za rešavanje sudbine nestalih, 30.08.2011
„Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor izjavila je u utorak da je u Beogradu ključ za rešavanje sudbine nestalih i zatvorenih hrvatskih civila i branitelja. Ona je na obeležavanju Međunarodnog dana nestalih osoba u Petrinji istakla da "nulto pitanje u otvaranju bilo koje rasprave o bilo kojoj temi s predstavnicima Srbije" mora bude gde su dokumenta i podaci o nestalima. "Glavni ključ za rešenje pitanja zatvorenih i nestalih, ključ koji otvara vrata rešenja tog pitanja je u Beogradu", poručila je Kosorova, podsetivši da je u Hrvatskoj po zvaničnim podacima još 999 nestalih osoba.“
http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20110830/500/500.html?id=24313000
Druga vijest:
--------------
Srbija: Porodice nestalih nezadovoljne brzinom potrage
“Porodice nestalih su u Beogradu na Međunarodni dan nestalih zatražile da se što pre ekshumiraju sve masovne grobnice na poznatim lokacijama i izrazile nezadovoljstvo radom nadležnih na pronalaženju nestalih. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo Srbija traga za 905 nestalih.”
http://www.slobodnaevropa.org/content/porodice_nestalih_nezadovoljne_radom_nadleznih_institucija/24312812.html
Razmotrimo Kosoričinu izjavu:
"Glavni ključ za rešenje pitanja zatvorenih i nestalih, ključ koji otvara vrata rešenja tog pitanja je u Beogradu"
Čini se – barem po Kosorici - kako Beograd ne želi okrenuti ključ kojim bi razriješio problem nestalih osoba. Međutim, kako osim Hrvatske i Srbija (dakako i BiH i Kosovo) potražuje u ratu nestale osobe, ispada da „ti prokleti Srbi“ namjerno ne žele „okretati ključ“ NITI ZA SVOJE NESTALE OSOBE, e kako bi samo napakostili Hrvatima.
Realno gledajući, sasvim je jasno:
-da se problem nestalih ne može rješiti čarobnim štapićem Vlada, već da je on mnogo kompleksniji
-ako implicitno (a ponekad i sasvim eksplicitno) Hrvati optužuju Srbe za nestanak svojih građana, postavlja se pitanje: A tko je onda odgovoran za nestanak građana srpske nacionalnosti?
Odgovor je sasvim jednostavan – odogovornost je obostrana (odnosno, višestrana), te se ni problem ne može jednostrano riješiti, već je nužno učestvovanje svih zainteresiranih. To je jedan od prijedloga REKOM-a Vladama zemalja nastalih raspadom SFRJ.
Već iz ovoga se vidi kako se problem nestalih osoba – na veliku žalost njihovih rođaka, koji ne vide da ih se vuče za nos – koristi u političke svrhe, za prikladnu animaciju birača. U čemu hrvatska Premijerka prilježno učestvuje. Konačno, na izborima sasvim očito neće glasati – nestale osobe!
Ja priznajem da sam glup - samo zato što (neopravdano) smatram da za retarde tvoje vrste još ima šanse, te ih nastojim kol'ko-tol'ko obrazovati. Obrnimo malo tvoju rečenicu, kao da ju je izrekao podjednaki retad iz Srbije:
"pa koga briga za nestale SECESIONISTE nek se jebu dobili su sto su zasluzili"
Vidiš dete, po meni je najžalosnije to ŠTO NISTE NESTALA VAS DVOJICA, već često - ni krivi ni dužni - sasvim nevini ljudi!
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.