Žene koje su posljednjih dvadesetak godina ostajale bez posla zbog pretvorbe, pa privatizacije, potom tranzicije govorile su: tko će me zaposliti s 50 godina; tko će me zaposliti s 45 godina; tko će me zaposliti sa 40 godina... Znam bistru, fakultetski obrazovanu mladu ženu koja tek čeka priliku da se dokaže, a u međuvremenu radi poslove daleko ispod svojih sposobnosti. Znam još jednu, malo stariju, po sposobnostima daleko iznad prosjeka, koja gotovo tri godine radi na određeno. Te žene ne mogu dobiti kredit za auto, stan, nemaju pravo na minus na tekućem računu. Dob žena koje se mogu nadati poslu stalno se snižava, onih koje se nadaju prvom poslu sve je više, pa je danas udio nezaposlenih žena 55,6 posto.
Prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je bila 17,4 a u ženskoj populaciji gotovo 19. One, osim toga, zarađuju prosječno 1.077 kuna (20 posto) neto manje od muških kolega za isti posao.
UN-ov Odbor za uklanjanje diskriminacije žena upozorava hrvatsku Vladu da mora nastojati promijeniti stanje u kojem žene čine većinu nezaposlenih. Puno ih radi na crno, dobivaju manju plaću za isti posao, imovina koju koriste najčešće je vlasništvo njihovih partnera... Statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za siječanj kaže da je najviše novoprijavljenih iz djelatnosti trgovine, prerađivačke industrije i pružanja smještaja i usluživanja hrane - njih ukupno 47,5 posto. A to su mahom ženska radna mjesta - udio nezaposlenih žena u tim djelatnostima je od 70 do 86 posto. Žene čine 83 posto nastavnog kadra u osnovnim i 67 posto u srednjim školama u Hrvatskoj, odnosno 85,4 posto otpuštenih radnika u toj djelatnosti.
"Sigurno je recesija pogodila žene na više različitih načina nego muškarce jer je i do sada položaj žena na tržištu rada bio teži. Prije svega, povećat će se izloženost žena riziku od siromaštva. U procesu donošenja Zakona o radu uputila sam opširne primjedbe na Prijedlog zakona, koje nisu usvojene. Treba, međutim, istaknuti pozitivni primjer ministra zdravstva koji je krajem prošle godine preporučio ravnateljima zdravstvenih ustanova da ugovore o radu na određeno zamijene za ugovore o radu na neodređeno vrijeme svim zdravstvenim radnicima koji su radili najmanje godinu dana u tim ustanovama", saznajemo od pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač Koritnik. Tek se privodi kraju analiza podataka za 2009. godinu, koja će dati konkretne odgovore.
Premda je većina radno aktivnih žena u Hrvatskoj ekonomski ugroženija od muškaraca, postoje i bitni pomaci za jedan manji dio stručnjakinja. Specijalizirani magazini Lider i Poslovna donose podatke da su žene u Hrvatskoj povećale upravljačku moć unatoč recesiji, odnosno da je među najuspješnijim predsjednicama uprava hrvatskih tvrtki 21 novo žensko ime, da 300 žena vodi ili nadzire rad 263 tvrtke, ukupne vrijednosti kapitala 22,9 milijarde eura.
Međutim, pitanje je može li šest posto žena na čelu 100 najvećih hrvatskih tvrtki animirati i osnažiti vojsku nezaposlenih žena da u vremenu gospodarske krize pokažu umijeće drugačije poslovne politike? Može li šačica pokrenuti lavinu? Bi li im u tome moglo pomoći uključivanje barem dijela od 55,6 posto nezaposlenih žena koje čekaju priliku prionuti na posao i odmaknuti se od provalije koja im prijeti siromaštvom?
Kutija alata za zapošljavanje
Prije posebnih zakona i uredbi koje bi mogle povećati ekonomsku sigurnost žena, postoji Zakon o ravnopravnosti spolova koji brani diskriminaciju na području zapošljavanja i rada u javnom i privatnom sektoru, uključujući državna tijela.
Tu su i drugačiji pokušaji: od programa obrazovanja za poznate i nepoznate poslodavce uz sufinanciranje Vlade i Europskih fondova, do vodiča za traženje posla ili samozapošljavanje koji je pod imenom "Kutija alata za zapošljavanje" izradila feministička nevladina organizacija CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje).
Neučinkovite Vladine mjere
Hrvatska je Vlada donijela mjere aktivne politike u Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja koje, kako praksa pokazuje, ženama pomažu manje nego muškarcima. Statistika kaže da je u prosincu sukladno tim mjerama zaposleno 46 posto žena. Vlada iz proračuna posebno stimulira zapošljavanje žena žrtava obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima, ali se ta mjera nije pokazala korisnom - u godinu dana zaposlene su tek dvije žene žrtve nasilja.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.