B.a.B.e. - Bud aktivna. Budi emancipirana, ZINH - Zbor istraživačkih novinara Hrvatske, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, CESI - Centar edukaciju, savjetovanje i istraživanje, CMS - Centar za mirovne studije, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, GOLJP - Građanski odbor za ljudska prava, GONG, Zelena akcija, Pravo na grad, Centar za LGBT ravnopravnost, KLJP - Kuća ljudskih prava, SDF - Srpski demokratski forum i Transparency International Hrvatska smatraju da Hrvatska nije spremna za ulazak u EU. Zajedničko mišljenje dostavljeno je Europskoj komisiji, članovima Europskog parlamenta te veleposlanstvima i parlamentarnim odborima za vanjsku politiku država članica EU.

"Od svih institucija izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti očekujemo i tražimo javno očitovanje i odgovornost za provedbu predloženih prioritetnih mjera koje treba žurno poduzeti kako bi se u okviru pristupanja RH EU hrvatskim građanima uistinu osigurala prava i zaštite temeljnih ljudskih prava. 

Od Vlade RH i Nacionalnog odbora očekujemo da hrvatskoj javnosti što prije podastru izvješće o provedbi mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 23, koje je poslano EK u petak 10. veljače 2011. Također tražimo objavu svih pregovaračkih stajališta čiji status tajnosti nema opravdanja, posebice u finalnoj fazi pregovora", priopćile su udruge.

U izvještaju stoji:

Smatramo da Republika Hrvatska u ovom trenutku - sredina veljače 2011. godine - još uvijek nije spremna zatvoriti Poglavlje 23, s obzirom na njegovu bit - osiguranje odgovarajuće razine vladavine prava putem djelotvornog pravosudnog sustava i mehanizama zaštite ljudskih prava. Naime, zatvaranje Poglavlja 23 predmnijevalo bi da su pozitivne promjene u vladavini prava nepovratne, što još uvijek nije slučaj. Smatramo da u nekim ključnim mjerilima nedostaju dokazi postojanja iskrene političke volje da reformske inicijative rezultiraju opipljivim poboljšanjima svakodnevnih života hrvatskih građana i građanki. Također, i dalje postoje značajni izazovi u nekim normativnim rješenjima, te još bitnije, izostaju dostatna jamstva održivih provedbenih kapaciteta.

S druge strane, uvjereni smo da hrvatska Vlada i Sabor do sredine lipnja 2011. godine mogu provesti zakonodavne, a posebice provedbene mjere koje predlažemo, ukoliko ta pitanja uistinu prepoznaju kao političke prioritete. Usvajanje pak predloženih srednjoročnih obveza predstavljalo bi dokaz trajne predanosti rješavanju ovih problema, i to bez obzira na konfiguraciju buduće vladajuće većine.

U međuvremenu, očekujemo i od hrvatske Vlade i od Europske komisije da transparentno i pravovremeno obavještava hrvatsku javnost o ostvarenom napretku u Poglavlju 23.

Ostajemo ustrajni u detaljnom izvješćivanju o specifičnim pitanjima vezanima za reformu pravosuđa, sprečavanju i borbi protiv korupcije, zaštiti ljudskih i političkih prava, te pravima nacionalnih manjina i povratnika, kao i procesuiranja ratnih zločina, uključujujući suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu (MKSJ). 

Naša pozitivna ocjena ovisit će o uspjehu svih triju grana vlasti u ostvarivanju sljedećih mjera. 

Na području reforme pravosuđa zahtijevamo:

· Da se poništi imenovanje 57 sudaca iz siječnja 2011. godine te da se cijeli postupak imenovanja ponovno provede u potpunoj sukladnosti s novim Zakonom o Državnom sudbenom vijeću;

· Da se uspostavi učinkovit nadzor reforme i neovisnosti pravosudnog sustava posredstvom institucionaliziranog neovisnog nadzornog mehanizma sa statusom neovisnog izvjestitelja hrvatskom Saboru i institucijama Europske unije, barem tijekom prve tri godine nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Na području sprečavanja i borbe protiv korupcije zahtijevamo:

· Dosljedno pridržavanje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata te jačanje njegove institucionalne pozicije povezivanjem Kodeksa sa Zakonom o procjeni učinaka propisa i početkom njegove primjene.

· Hitno stavljanje izvan snage Zakona o igralištima za golf, imajući u vidu njegov korupcijski potencijal i činjenicu da je postao simbolom zarobljenosti države od strane interesnih skupina;

· Stavljanje izvan snage Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti donesenog u veljači 2011. te donošenje novog zakona nakon temeljite rasprave, kojim će se osigurati da imenovanja u Komisiju za sprečavanja sukoba interesa ne odražavaju vladajuću većinu iz Sabora. Nadalje, Zakon bi trebao biti obvezujući za sve izabrane i imenovane službenike na državnoj i lokalnim razinama, kao i za rukovodeće državne službenike;

· Relevantnim radnim tijelima Sabora - Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa i Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe programa suzbijanja korupcije - osigurati dostatne ljudske i ostale resurse kako bi članovi povjerenstava dobili pravovremenu sadržajnu podršku;

· Donošenje Zakona o lobiranju i Zakona o zaštiti zviždača i branitelja ljudskih prava;

· Stavljanje izvan snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da nije bio izglasan kvalificiranom većinom. Buduće izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama trebale bi osigurati njegovo usklađivanje sa Zakonom o tajnosti podataka te osigurati osnivanje neovisnog tijela za provođenje testa javnog interesa.

Na području zaštite ljudskih prava zahtijevamo:

· Donošenje izmjena i dopuna Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi se uklonile administrativne i druge prepreke za učinkovitu primjenu zakona i osiguralo da Zakon doista postane adekvatan mehanizam za pristup pravdi;

· Stavljanje izvan snage stavka 9. i stavka 10. Članka 9. Zakona o suzbijanju diskriminacije budući da izravno diskriminiraju državljane drugih zemalja te osobe u istospolnim zajednicama;

· Da se odmah objave rezultati pregovora s Europskom unijom po pogavljima, s naglaskom na odobrene iznimke i razdoblja prilagodbe;

· Donošenje izmjena i dopuna Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH kako bi se ojačao mandat Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te osigurala usklađenost aktivnosti i akata sigurnosno-obavještajnih agencija s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava;

· Da se u sklopu novog Zakona o policiji osigura neovisni građanski nadzor;

· Da kaznena djela motivirana mržnjom, kao i napadi na branitelje ljudskih prava, zviždače i novinare budu Kaznenim zakonom definirani kao kvalificirani oblici odgovarajućih kaznenih djela;

· Dekriminalizaciju i svođenje klevete na prekršaj;

· Kriminalizaciju cenzure u medijima;

· Da politike na području zaštite osoba s invaliditetom budu usklađene po pitanjima klasifikacije, uzroka/okolnosti nastanka invaliditeta, kao i s relevantnim međunarodnim standardima.

Na području zaštite političkih prava zahtijevamo:

· Stavljanje izvan snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju kako bi se omogućilo slobodno izražavanje političkih stavova ispred objekata Sabora, Vlade, Ustavnog suda i Predsjednika Republike ;

· Donošenje izmjena i dopuna Zakona o referendumu kojima bi se olakšala procedura pokretanja referenduma od strane građana i građanskih inicijativa;

· Donošenje izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu građana kao preduvjet za nužnu i hitnu reviziju popisa birača;

Na području prava nacionalnih manjina i prava povratnika zahtijevamo:

· Rješavanje 11 neriješenih slučajeva nezakonitih ulaganja u imovinu povratnika na način da RH preuzme odgovornost za naknadu štete, naknade za duljinu trajanja postupka te naknade u svim sporovima s bivšim privremenim korisnicima te imovine;

· Dokaze o provedbi Članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji se odnosi na zapošljavanje nacionalnih manjina u javnim službama; Donošenje izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u hrvatski Sabor kako bi se osiguralo jednakost svih nacionalnih manjina, uzimajući u obzir njihove specifične potrebe i interese;

· Produljenje zakonskog roka za podnošenje zahtjeva za konvalidaciju radnog staža (prava na mirovinu).

Na području pokretanja kaznenih postupaka za ratne zločine i suradnje s MKSJ-om zahtijevamo:

· Izmjenu Zakona o primjeni statuta međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava, kako bi se omogućilo korištenje iskaza svjedoka danih istražiteljima Tužiteljstva MKSJ kao dokaza u postupcima pred domaćim sudovima;

· Provođenje prvostupanjskih postupaka mora biti u isključivoj nadležnosti županijskih sudova i državnih odvjetništava u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, s time da u istima sudjeluju samo suci i državni odvjetnici s dugogodišnjim iskustvom u kaznenim predmetima; nadalje, smatramo da bi Vrhovni sud trebao odlučivati u ovim predmetima bez sudjelovanja sudaca porotnika.

· Uvođenje pravnog mehanizma u skladu sa standardima reparacije Ujedinjenih naroda, putem inicijative usvajanja i osiguravanja resursa za Nacionalni progam i akcijski plan za naknadu štete zbog usmrćenja bliskih osoba, uključujući naknadu sudskih troškova;

· Revizija predmeta u kojima su sudovi primijenili Zakon o oprostu kako bi se analiziralo upitno korištenje Zakona te ponovila suđenja u slučajevima teškihkršenja ljudskih prava;

· Razvijanje odgovarajuće strategije i akcijskog plana za pružanje učinkovite pomoći žrtvama i svjedocima ratnih zločina, u suradnji s organizacijama civilnog društva;

· Osiguranje i pružanje pune političke i institucionalne podrške za utvrđivanje svih činjenica o ratnim zločinima, kao preduvjeta za sveobuhvatni društveni postupak suočavanja s prošlošću.

Cijeli tekst preuzmite ovdje.