Marinko Čulić 28.08.2014.

Avangarda zapadne periferije

Marinko Čulić Velika fertutma digla se uoči današnje konferencije zapadnobalkanskih zemalja u Berlinu zbog najave da će se ondje odlučiti o novom pravcu Jadransko-jonske autoceste. Ona ne bi išla preko Dubrovnika nego kroz Bosnu i Hercegovinu.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Ništa od alternative vjeronauku

Fotografija članka
Iako su vladajući uoči izbora obećavali uvesti promjene u izvođenje nastave vjeronauka u javnim školama, na to ćemo, prema svemu sudeći, još pričekati

Iz godine u godinu u Hrvatskoj je sve više ljudi, udruga i organizacija koje se usuđuju upozoriti da učenje vjeronauka u školama nije u skladu s demokratskim i sekularnim načelima na kojima počiva naša država ili da, u najmanju ruku, ovo pitanje nije riješeno na način koji bi djecu zaštitio od diskriminacije. No, iako su vladajući uoči izbora obećavali uvesti promjene u izvođenje nastave vjeronauka u javnim školama, na to ćemo, prema svemu sudeći, još pričekati.

U cijeloj priči o vjeronauku osobito su loša postojeća rješenja koja nikako nisu i jedina moguća. Istraživanje Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj, koje je prošle godine provela organizacija civilnog društva Forum za slobodu odgoja, jasno je pokazalo da su u sadašnjem modelu našeg obrazovnog sustava nereligiozni roditelji i njihova djeca diskriminirani, baš kao i nekatolici.

Naime, premda je vjeronauk izborni predmet, osnovnoškolci realno nemaju nikakav pravi izbor. Alternativni predmet koji bi mogli odabrati ne postoji, škole često ne uspijevaju urediti (ili ne žele) da vjeronauk bude prvi ili posljednji sat u dnevnom rasporedu kako učenici za to vrijeme ne bi morali biti u školama, a iskustva roditelja pokazuju da čak ni takvo rješenje nije prava formula jer ih je mnogo koji svoju djecu moraju povesti u školu prije posla i odvesti po završetku radnog vremena.

Osnovnoškolci su stoga nerijetko prepušteni sami sebi, nisu pod nadzorom učitelja, a mnogima ne preostaje ništa drugo nego da se povlače po hodnicima ili da sjede na vjeronauku koji nisu odabrali. U Forumu su također upozorili da vjeronauk nije samo jedan od školskih predmeta jer je njegov odabir - za razliku od izbora informatike - vrlo često i izbor identiteta, pa su djeca koja ga ne pohađaju stigmatizirana i doživljavaju se "manjim Hrvatima". Osjećaj nejednakosti povećava i činjenica da učenika drugih vjera uglavnom nema dovoljno da bi se u školama za njih organizirao njihov vjeronauk. Konačno, oni koji ne idu na vjeronauk, u lošijem su položaju i zbog toga što u svoje svjedodžbe mogu upisati jednu peticu manje.

Ovakva situacija samo je jedan od pokazatelja da su ugovori što ih je HDZ-ova vlast sklopila s Vatikanom štetni po Ustavom proklamiranu sekularnost, ali i samu demokraciju.

Nova vlast već je više puta jasno dala do znanja da ne misli ići u ozbiljne izmjene tih ugovora, međutim, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović najavio je da ima namjeru provesti reforme školstva koje bi konačno ponudile neko kvalitetnije rješenje ovog problema. Jedna od najavljenih opcija je uvođenje građanskog odgoja kao alternative vjeronauku. No, budući da se ovo rješenja planira uvesti u sklopu sveobuhvatne reforme obrazovanja te da je za novi predmet potreban i novi kadar, čini se da će učenici još najmanje dvije godine čekati na pravu alternativu.

U resornom ministarstvu kažu nam da je plan donijeti Nacionalni kurikulum u kojem će se definirati novi nastavni plan, nastavni predmeti i sadržaji te da će se alternativa vjeronauku uvoditi postupno, od 1. razreda osnovne škole, a provedba se očekuje najkasnije do školske godine 2014/15.

Zasad, kažu, još nema konačne odluke o tome kako će se zvati nastavni predmet koji bi bio alternativa vjeronauku te hoće li se ocjenjivati i tko će ga predavati. Nju bi tek trebali donijeti stručnjaci.

Na primjedbe da vjeronauk ne bi trebalo ocjenjivati, iz MZOS-a odgovaraju da je ministar Jovanović više je puta istaknuo da je njegov osobni stav da je najbolje da vjeronauk ostane izborni predmet, ali da se ne ocjenjuje.

"Status vjeronauka, kako vam je poznato, reguliran je međunarodnim ugovorima te ugovorima s vjerskim zajednicama; u njima je definirano da ima isti status kao i ostali izborni predmeti, pa u ovom trenutku nema puno prostora za promjene", podsjetili su u MZOS-u.

Tagovi: vjeronauk
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

25.08.

Fark uvodi zabranu online mizoginije

Zabrana uključuje "šale" na račun silovanja, one koje sugeriraju da su žene koje su doživjele neki oblik zločina za to same krive, kao i korištenje degradirajuće terminologije

25.08.

Protiv nadziranja službene e-pošte radnika, ali...

Otvaranje elektroničke pošte kad tvrtka nije sigurna radi li se o osobnoj ili službenoj pošti zaposlenika je, osim u slučaju iznimno opravdane okolnosti, protuzakonito

25.08.

"Osijek Pride" treba vašu pomoć

Prva osječka "Povorka ponosa" zakazana je za 6. rujna 2014., a organizira je mlada udruga LIBERos, koja ovim putem moli za podršku i pomoć

23.08.

Slobodan Novak prijavljen zbog homofobije

Novak u svome tekstu o homoseksualnosti između ostaloga govori kao o "tisućgodišnjem etičkom krimenu i zloglasnom protuprirodnom bludu"

22.08.

Udruga "Franak": Ministarstvo financija doprinosi kršenju zakona i nepriznavanju sudske vlasti od strane banaka

Udruga upozorava da Ministarstvo financija postupa u potpunoj suprotnosti s presudom, Visokog trgovačkog suda koja se odnosi na prava korisnika kredita, što koristi Privredna banka Zagreb

21.08.

Kako se ponašaju činovnici u hrvatskim konzulatima?

Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruga u Srbiji Miodrag Linta potužio se da se dužnosnici u konzulatima u Beogradu i Subotici ponašaju "bahato i nezakonito"

18.08.

Prava žrtava na reparacije uključiti u Poglavlje 23

Izvještaj Evropske komisije za Srbiju, o "skriningu" za Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i ljudska prava, ne sadrži preporuke o pravima žrtava ratnih zločina i masovnih kršenja ljudskih prava iz 1990-ih godina na materijalnu kompenzaciju i druge vidove reparacija, upozorava Fond za humanitarno pravo

Info most
Dokukino
Info most
Superknjižara