Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Ništa od odbacivanja optužbi

Fotografija članka
Vojislav Šešelj neće pred Haškim tribunalom biti potpuno oslobođen optužbi za ratne zločine, proizlazi iz dosadašnjih riječi predsjedavajućeg sudije Žana-Kloda Antonetija
Iako nije izričito rekao da je Šešeljev zahtjev odbijen, sudija Antoneti je, sažimajući dokaze koje je izvelo tužilaštvo u prvom dijelu suđenja, više puta ponovio da je pretresno vijeće dobilo dovoljno dokaza.

Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj neće pred Haškim tribunalom biti potpuno oslobođen optužbi za ratne zločine, proizlazi iz dosadašnjih riječi predsjedavajućeg sudije Žana-Kloda Antonetija tokom objavljivanja odluke o Šešeljevom zahtjevu za oslobađanje.

Iako nije izričito rekao da je Šešeljev zahtjev odbijen, sudija Antoneti je, sažimajući dokaze koje je izvelo tužilaštvo u prvom dijelu suđenja, više puta ponovio da je pretresno vijeće dobilo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da su zločini iz optužnice počinjeni.

 

vojislav_seselj.jpg

Odluka o zahtjevu za oslobađanje Vojislava Šešelja ispisana je na 120 stranica, a predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti najavio je jutros, na početku zasijedanja Haškog tribunala, da će je čitati i danas popodne, a možda i sjutra.

 

Čitanje odluke sudija Antoneti započeo je opširnim proceduralnim pregledom dosadašnjeg postupka koji je počeo u novembru 2007, a nastaviće, kako je najavio, osvrtom na optužbe i pravni osnov za odlučivanje.

Čitanje odluke sudija Antoneti započeo je opširnim proceduralnim pregledom dosadašnjeg postupka koji je počeo u novembru 2007, a nastaviće, kako je najavio, osvrtom na optužbe i pravni osnov za odlučivanje.

Tokom čitanja spominjani su i zločini za koje se Šešelj tereti, između ostalog i za neprisilno premještanje stanovništva, piše beogradski Blic.

Većinu tih zločina, Šešelj je odbacio, dok je za neke priznao da su počinjeni ali od strane "Arkanovih tigrova", kao na primer zločin u Zvorniku kada je ubijeno 20 muslimana.

Lideru radikala, koji se u pritvoru Tribunala nalazi od februara 2003. godine kada se dobrovoljno predao, sudi se za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine.

Šešelj, kome se sudi od novembra 2007. godine, u januaru 2009. je dodatno optužen za nepoštovanje Tribunala zbog objelodanjivanja imena i drugih ličnih detalja tri svjedoka čiji je identitet, po nalogu Pretresnog vijeća, zaštićen od javnosti.

Lider radikala je u julu 2009. godine osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a u februaru 2010. drugi put je optužen zbog objavljivanja u knjizi podataka o 11 zaštićenih svjedoka.

Sudija Žan Klod Antoneti prije nego što je odobrio pauzu od pola sata zamolio je obezbjeđenje u sudnici da ugase klimu iznad njegove glave jer mu "previše duva u leđa".

"Plašim se da ću se do kraja suđenja smrznuti", rekao je Antoneti što je izazvalo osmjehe na licima prisutnih.

Tagovi: ratni zločini, Vojislav Šešelj
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 3 komentara
  1. e jebiga04.05.2011. 16:58
    sad halter place
  2. gile09.05.2011. 23:52
    placu samo cetnici i ustase. uskladjena braca, kako u proslosti tako i u sadasnjosti - protiv ljudi, protiv razuma, protiv haskog suda, protiv pravde, istine...
  3. a joj10.05.2011. 10:36
    pa otkud tebi pravda i istina u istoj rečenici sa haškim sudom
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

24.05.

Zatvorite ratne zločince

Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala

24.05.

Sistematska diskriminacija Roma

Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava

24.05.

U pripremi rezolucija o homofobiji

Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe

23.05.

Beograd Pride najavljen za listopad

Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada

22.05.

Ponovno zabranjen Pride u Moskvi

Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija

22.05.

Tužna statistika

Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada

21.05.

Otkazana ukrajinska Povorka ponosa

Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti